Šesnaesta godišnjica genocida u Srebrenici

Šesnaesta godišnjica genocida u Srebrenici

(U Memorijalnom centru Potočari obavljen je ukop posmrtnih ostataka 613 identifikovanih žrtava genocida kojeg su počinile snage bosanskih Srba u julu 1995 godine, video: Marija Arnautović, RSE, 11.07.2011.)

Dženana Karabegović, Selma Boračić

U Memorijalnom centru u Potočarima u ponedjeljak je ukopano 613 žrtava genocida u Srebrenici. Ukopu je prethodila Potočarska dova Reisu-l-uleme Islamske zajednice BiH Mustafe efendije Cerića.

U Potočarima je reis Cerić istakao kako narodi u BiH moraju poštivati jedni druge ne unatoč razlikama, već zbog razlika među nama.

"Ja moram poštivati kršćanina/hrišćanina zbog onog što on ili ona jesu, jevreja zbog onog što on ili ona jesu, agnostika zbog onog što on ili ona jesu. Također, očekujem isto poštovanje prema meni", kaže on.

Reisu-l-ulema Mustafa ef-Cerić rekao je kako se mora dići glas protiv patnje i stradanja bilo gdje u svijetu.

"Šutnja hrabri tiranina, nikad potlačenog. Mi moramo dignuti svoj glas kada je ljudski život ugrožen i kada je ljudsko dostojanstvo poniženo. Tu nema ni nacionalnih ni etničkih granica. Tu postoji samo jedna granica, a to je granica između dobra i zla. Mi moramo biti na strani dobra", kaže Cerić.

Reis Cerić je rekao kako se mora učiniti sve da se genocid u Srebrenici nikada i nikome ne ponovi.

Potočari kao najtužnije mjesto

U krugu bivše Fabrike akumulatora u Potočarima održana je komemoracija povodom obilježavanja 16. godišnjice genocida u Srebrenici, u kojem je ubijeno više od 8000 Bošnjaka.

Tokom komemoracije prisutnima su se obratili zamjenik načelnika Opštine Srebrenica Ćamil Duraković, američki ambasador u BiH Patrick Moon, ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović, visoki i specijalni predstavnik EU u BiH Valentin Incko, zamjenik premijera Turske Bulent Arinć, predsjednik Hrvatske Ivo Josipović i član predsjedništva BiH, Bakir Izetbegović.

Zamjenik načelnika Opštine Srebrenica Ćamil Duraković rekao je kako je olakšanje da se na 16.godišnjicu genocida u Sreberenici Ratko Mladić nalazi iza rešetaka haškog Tribunala.

"Individualna, krivična i institucinalna odgovornost za genocid je na Srbiji i Republici Srpskoj. Ubijeni su oni koji su u aprilu i maju 1992. godine preživjeli pokolj u Bratuncu, Višegradu, Žepi, i Srebrenici", rekao je Duraković.

U svom govoru, ambasador SAD u BiH, Partick Moon istakao je da hapšenje Mladića podsjeća na stradanje svih nevinih ljudi u Istočnoj Bosni.

"Došao sam u Potočare kako bi se poklonio žrtvama genocida. Oni koji negiraju genocid ili nastoje da ga minimiziraju ometaju put pomirenja. Pravda i pomirenje nisu lagan proces ali su uslov za mirnu budućnost. U ime svih Amerikanaca saosjećam se sa Srebrenicom i cijelom BiH, kojoj želimo pomoći da pronađe put ka naprijed", rekao je Moon.

Potočari su u ponedjeljak sigurno najtužnije mjesto u Evropi rekao je ministar sigurnosti BiH, Sadik Ahmetović.

"Svaka od tri naroda moraju naći način za katarzu. Svaka od tri naroda se moraju odreći zločinaca koji su počinili zločine u njihovo ime. Ovdje je u ime srpskog naroda počinjen strašan zločin nad Bošnjacima. Srpski narod mora naći način da osudi zločin", riječi su misitra Ahmetovića.

Memorijalni centar Potočari, 11.07.2011.

(Memorijalni centar Potočari)

Visoki i specijalni predstavnik Evropske unije u BiH, Valentin Incko u svom govoru je naglasio kako je zlo naneseno jednoj osobi, naneseno svima nama.

"Dobro nije pasivno kada se suočava sa zlom. Društvo može unaprijediti život, samo uz izgradnju pravde. Ništa se ne može izgraditi genocidom. Zlo koje je pokazalo lice u Srebrenici dotaklo je najmračnije mjesto u ovoj zemlji. Možda ima onih koji insistiraju da zločin nije zločin, da žrtve nisu žrtve, ali dokaz je istina. Pravda je spora, ali je ipak dostižna. Samo suđenje može da uspostavi moralnu ravnotežu. Suđenje je neophodno, ne samo radi kažnjavanja, već da pokaže da je društvo sposobno da osudi zločin", rekao je Incko.

Tokom komemoracije prisutnima se obratio i zamjenik premijera Turske, Bulent Arinć, koji je rekao da je u Srebrenici ubijen ponos i osnovno ljudsko pravo-pravo na život.

Traga se još uvijek za 3040 osoba

Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović rekao je da ovo nije dan za govore, već za tišinu i poniznost, pred hiljadama srebreničkih žrtava.

"Prije 16 godina dogodio se nepojmljiv zločin za kojeg je Evropa mislila da se više nikada neće dogoditi nakon Drugog svetskog rata. Srebrenica je obilježila našu generaciju na najgori način. Pozvani smo i odgovorni da se borimo da komšija na komšiju više nikada ne krene, da djecu učimo da se ne mrze, da se ljudi mjere po ljudskosti a ne po imenu", rekao je Josipović.

Član Predsjedništva BiH, Bakir Izetbegović istakao je kako genocid nije bio stvar trenutka, te da je on pomno razrađen prikrivanjem tragova zločina.

"Srebrenica je najdublja rana na tijelu Bošnjaka, a tamna mrlja svijeta. Iako su Radovan Karadžić i Ratko Mladić u Hagu, veliki dio građana Srbije i Republike Srpske Mladića slavi kao heroja, a neki političari poručuju da je on branio Srbe sa ove strane Drine. Na sve to Međunarodna zajednica zatvara oči iako se radi o antidejtonskoj retorici", zaključio je Izetbegović.

Nakon komemoracije uslijedio je vjerski dio programa, u okviru kojeg je u Memorijalnom centru počelo klanjanje dženaze za 613 identifikovanih srebreničkih žrtava genocida.

Direktor Memorijalnog centra Potočari Mersed Smajlović ranije je izjavio da je do sada u ovom kompleksu ukopano 4524 žrtava.

Na drugim lokacijama ukopano je 188 žrtava, tako da je do sada ukupno identifikovano i ukopano 5325 srebreničkih žrtava.

Prema zvaničnom spisku nestalih Srebreničana iz jula 1995. godine, ostaje da se još traga za posmrtnim ostacima 3040 osoba.

Ove godine održan je i tradicionalni 'Marš mira', na kojem je više od 6.000 ljudi iz cijelog svijeta prešlo put kojim su 1995. godine Bošnjaci Srebrenice bježali i po mjesec dana tražeći izlaz i spas od granata Vojske Republike Srpske.

Zejnaba Čengić majka je prve žrtve srebreničkog genocida. Sjeća se kako je Srebrenica nekad bila 'mala Amerika', dok se nije desio rat.

Osim sina, izgubila je muža i dva brata. Kako je i poslije svega skupila snage za ponovni život u Srebrenici, otkriva u razgovoru sa Tinom Jelin-Dizdar:

Život satkan od sjećanja i tuge