Zamislite da ulazite u knjižaru da kupite knjigu o Srebrenici i prva koju vidite ima naslov "Srebrenica je laž". Na istoj polici iza nje još šest-sedam knjiga sa sličnim naslovima. Šta biste pomislili?

Isto je i sa internetom. Kada želite saznati informacije, naučiti nešto, guglate ili idete na YouTube. Enciklopedija vam nije prvi izvor, već internet pretraživač.

Najznačajniji izvori informacija za mlade u Bosni i Hercegovini su online mediji i društvene mreže, navodi se u prošlogodišnjem istraživanju Mediacentra Sarajevo. No, šta kada ono što čitate na internetu nije tačno?

Kada u Google pretraživač upišete "Srebrenica je" – prvi ili među prvima automatsko popunjenim rezultatima je "Srebrenica je laž". Probajte.

Bez obzira na jezik, u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Sjedinjenim Državama, Češkoj, Holandiji i Švedskoj rezultat je "Srebrenica je laž".

Nakon upita Radija Slobodna Evropa (RSE) Google je uklonio predloženi rezultat na engleskom jeziku.

No, na drugim jezicima on je i dalje prisutan.

'Nisam iznenađena'

U julu 1995. godine, tokom rata u Bosni i Hercegovini, u samo nekoliko dana više od 8.000 muškaraca i dječaka bošnjačke nacionalnosti odvedeno je iz Srebrenice, zatvoreno i ubijeno. Više od 25.000 žena, djece i starih protjerano je iz tadašnje zaštićene zone Ujedinjenih nacija.

Prizor iz Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari, juni 2021.

Prvu pravomoćnu presudu za genocid u Evropi Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju donio je 2004. u slučaju generala Vojske Republike Srpske Radislava Krstića.

No, ako danas na istoku entiteta Republika Srpska, u nekadašnjoj sigurnoj zoni UN-a, u Google upišete "Srebrenica je", prvi automatski popunjen rezultat bit će da je "laž".

"Kada sam vidjela da piše 'Srebrenica je laž' nisam bila iznenađena, jer, nažalost, i danas veliki broj ljudi negira genocid tako što za genocid govore da je laž, da se nije desio i slično", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Azemina Suljić, učenica trećeg razreda srednje škole u Srebrenici.

Na Googleu stoji da svake sekunde procesira 63.000 upita, odnosno 5,6 milijardi "guglanja" svakog dana. I Azeminini upiti su među njima. Iako pomisli da nisu 100 posto tačne, Google je i za nju čest izvor informacija.

"Najčešće za školu kada radim referat na određenu temu."

I Tijana Stefanović (23) iz Gornjeg Milanovca u centralnoj Srbiji koristi Google da sazna nove stvari.

"Prvo pretražim na internetu", kaže nam Tijana uz napomenu da gleda više od jedne pretrage.

Njeno pretraživanje Googlea, ali i YouTubea, također pokazuje automatski popunjene rezultate "Srebrenica je laž."

"Nisam bila iznenađena, ali isto tako nisam očekivala da će to biti prvi rezultat pretrage. Verovatno je to nešto što se najviše pretraživalo kod nas, pa je na prvom mestu", kaže Tijana.

Kako funkcioniše pretraga?

Kada u Google ukucate neki pojam, pretraživač će uzeti u obzir "sve što ste bili i što ćete biti".

"Kako bi odlučio koja predviđanja da pokaže, naš sistem traži uobičajene upite koji odgovaraju onome što neko krene unositi u polje za pretraživanje", ističe se u Googleovom objašnjenju.

Slično pojašnjava i Filip Milošević iz Share Fondacije, organizacije specijalizovane za unapređivanje prava i sloboda u online sferi.

"Da bi odlučili šta da prikažu, sistemi analiziraju česte i popularne upite, ali u obzir uzimaju i druge faktore, poput jezika i lokacije korisnika koji radi pretragu kako bi predikcije bile 'relevantnije' i uštedele što više vremena."

Kada ukucate u Google "Srebrenica je" pretraživač će na "umu" imati odakle pišete i koliko je ljudi prije vas isto ukucavalo. A, prosječan korisnik, kaže Google, u pretraživač dnevno kuca tri do četiri puta.

Zašto takvi rezultati?

No, ako je Međunarodni sud presudio genocid, ako zemlje poput Bosne i Hercegovine, Crne Gore imaju zakon kojim se zabranjuje negiranje genocida, zbog čega se neistina nalazi među prvim predloženim rezultatima. Zašto se na polici sa knjigama nalazi lažan sadržaj?

"Ovakvi sistemi koji rade na bazi algoritama, ne mogu da budu savršeni i neutralni zbog same prirode podataka koje obrađuju, a koje stvaraju ljudi - koji po prirodi nisu neutralni", kaže Milošević.

Zbog toga, smatra on, često se dešava da "vrate rezultate koji su pristrasni, diskriminišući, uvredljivi, ili čak impliciraju na činjenice koje nisu proverene ili poznate".

ne propustite pogledati

Srebrenica: Dokumentovani genocidSvaka marama ima svoju pričuSrebrenica: Svaka fotografija je neispričana priča

Algoritme stvaraju ljudi i na neki način, možemo da "upremo" prste u ljude, kaže za RSE Chirag Shah, profesor Univerziteta u Washingtonu i osnivački direktor InfoSeeking Laba i suosnivač Centra za odgovornu umjetnu inteligenciju.

No, kako pojašnjava, većina algoritama nije deterministička, odnosno stvaraoci određenog algoritma neće moći isključivo da programiraju kako bi se tačno taj algoritam trebao ponašati jer mašinsko učenje i znači stvaranje sistema koji sami sebe programiraju. "Tako da", kaže profesor Shah, "originalni stvaraoci algoritma mogu donekle biti udaljeni od samog izvršenja".

"Da, algoritmi imaju ljudski uticaj i vođeni su našim pojmom etike, ali je vrlo teško napraviti vjerodostojno mapiranje ljudskih vrijednosti i rezultata algoritama", kaže Shah.

Prekinuti ciklus - prijaviti neprikladne rezultate

Pretraživači uče od korisnika i njihovih aktivnosti. I kao bibliotekar, na police stavlja knjige koje najčešće kupujemo.

"Ako većina korisnika klika na vrh rezultata, algoritam nastavlja da na vrh stavlja isti rezultat i korisnici nastavljaju da klikaju na njih", pojašnjava Shah.

Međutim, začarani krug može biti prekinut.

Kako su iz Googlea rekli za RSE, kada zajednica označi neko predviđanje kao neprikladno, oni procijene i reaguju.

A svaki korisnik može da označi neprikladno predviđanje direktno u polju za automatsko podešavanje. "Ili isključiti ili ukloniti određena predviđanja ili prijaviti probleme sa predviđanjima."

"U slučaju fraze 'Srebrenica is a lie' preduzeli smo aktivnost i uklonili ovo predviđanje automatskog popunjavanja pretrage ", rekli su RSE iz Googlea.

I Filip Milošević iz Share Fondacije nam pojašnjava da Google "trenira sisteme veštačke inteligencije, ali angažuje i timove ljudi koji bi prepoznali povrede politika kompanije i prava različitih socijalnih grupa te ih uklonili sa platforme".

Kada vidite da predloženi rezultat ne odgovara činjenicama, možete da ga prijavite. Ili možda ne kliknete na njega i time ne doprinosite njegovom rangiranju.

Internet oslikava stvarnost

Jedan od odgovora na pitanje kako je moguće da u automatskim predlošcima postoji "Srebrenica je laž" leži u sistemu, u algoritmima, u načinu na koji pretražujemo i načinu na koji sam pretraživač funkcioniše.

No, koliko internet oslikava stvarnost u kojoj živimo? Ako je na Googleu u BiH, Srbiji, Crnoj Gori i drugim zemljama "Srebrenica laž" da li je negiranje genocida prisutno i u stvarnosti?

Srebrenica: Genocid u tri čina

Iz Memorijalnog centra Srebrenica kažu kao nije čudo da je ovo jedan od rezultata na Googleu jer većina ljudi "u Srbiji i entitetu Republike Srpske smatra da u Srebrenici nije počinjen genocid, već da su tu ubijene legitimne vojne mete."

"Ono što mogu reći jeste da ljudi koji žele istražiti o Srebrenici, a dolaze iz regiona koji negira genocid, radije žele da nađu neistine, kako bi olakšali sebi i kako bi njihovo istraživanje tu stalo. Činjenica je da ljudi na ovim područjima često radije vjeruju mitovima i neistraženim izjavama nego činjenicama i sudovima", kaže za RSE glasnogovornica Memorijalnog centra, Almasa Salihović.

U izvještaju o negiranju genocida u Srebrenici, koje je radio Memorijalni centar, navodi se da su analizom zabilježena 234 čina negiranja genocida u medijskom prostoru u BiH i regiji za period od maja 2020. do maja 2021. godine.

"Više od dvije decenije nakon genocida možda više nego ikad se suočavamo sa time da sve generacije i kategorije ljudi u Republici Srpskoj i Srbiji nastoje što glasnije reći da u Srebrenici nije počinjen genocid, a sigurno je istina da te osobe nikada nije ni zanimala istina o Srebrenici niti su ikad dublje istraživali", kaže Salihović uz dodatak da takve osobe "sigurno nisu otišli dalje od izraza 'Srebrenica je laž".

"Istina je da je istinu mnogo teže prihvatiti od laži", kaže Salihović.

U Inicijativi mladih za ljudska prava u Srbiji (YIRH) smatraju da je ovakav rezultat u skladu sa onim na šta godinama upozoravaju.

"A, to je da je negiranje utvrđenih činjenica tolikog obima da ga sada i algoritmi izbacuju među top tri ponuđene opcije pretrage", kaže programska direktorica YIHR-a, Sofija Todorović.

Ono što živimo u fizičkom svijetu i ono što "guglamo" kako smatra Todorović "ne razlikuje se mnogo."

Pozivi na "novu Srebrenicu", veličanje ratnih zločina kako u Srbiji, tako i u Bosni i Hercegovini i dalje su prisutni.

podsjetite se Upozorenja da Srbija stagnira u procesuiranju ratnih zločina

Početkom godine u Priboju, gradu na granici Srbije i Bosne i Hercegovine u kojem žive Srbi i Bošnjaci, u prisustvu srpskih policajaca pjevani su stihovi u kojima se poziva se na ponavljanje Srebrenice i silovanje i ubijanje Bošnjaka.

Mural generalu vojske Republike Srpske Ratku Mladiću koji je osuđen za genocid u Srebrenici, naslikan je na zgradi u Beogradu. Uprkos pozivima i pokušajima da se ukloni, mural je još tu.

Novi neuspešni pokušaj uklanjanja murala Mladiću u Beogradu

Nedavno se u javnosti pojavio snimak, na kojem se vide djeca od desetak godina kako igraju uz stihove pjesme folk pevača Mirka Pajčina, poznatijeg pod pseudonimu Baja Mali Knindža.

U pjesmi "Ne volim te Alija" veličaju se ratni zločini nad bošnjačkim stanovništvom tokom rata u Bosni i Hercegovini i slave topovi "bestrzajci".

"Godinama se radi na negiranju genocida u Srebrenici kako kroz politiku tako i kroz obrazovni program u Srbiji, dok pravne posledica negiranja konkretno genocida počinjenog u Srebrenici ne postoje", kaže Teodorović.

Bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko je u julu 2021. godine nametnuo izmjene Krivičnog zabrana BiH kojim se zabranjuje veličanje genocida i drugih ratnih zločina. Skupština Crne Gore usvojila je ubrzo potom također Rezoluciju o zabrani negiranja genocida u Srebrenici.

Krivični zakon u Srbiji propisuje i kaznu za negiranje genocida, od šest meseci do pet godina zatvora.

Međutim, ovaj član važi samo ukoliko se negiraju presude za genocid donesene pred sudom u Srbiji ili Međunarodnim krivičnim sudom, ali ne i za presude pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju koji je presudio da je u Srebrenici počinjen genocid, što Srbija ne priznaje.

pročitajte više Društvene mreže uklanjaće sadržaje u kojima se negira genocid u Srebrenici

Vjerovanje u prvi rezultat

Postoji izreka da "stvari umiru na drugoj stranici Google pretraživača". Zapitajte se, kada ste posljednji put kliknuli na stranu broj dva. Kada ste posljednji put uzeli knjigu sa najviše police?

Uđite u knjižaru i ruka će vam vjerovatno poći za knjigom koja je najistaknutija na polici. Ukucajte ovog minuta bilo šta i gotovo instinktivno kliknut ćete na prvi rezultat koji vam Google autocomplete ponudi. Ljudi su, pored toga, voljni da vjeruju da je prvi rezultat na pretraživaču obično onaj najtačniji.

"Znamo odavno da ljudi vjeruju rezultatima pretraživanja koji su više rangirani od onih koji se nalaze na dnu", kaže nam Chirag Shah i dodaje da se "većina ljudi čak i ne zamara time da ispita rezultate koji se nalaze na kraju stranice".

A mladi ljudi, poput onih koji su nam slali svoje Google rezultate naviše se informišu kroz "skrolanje" i dijeljenje sadržaja jedni sa drugima, kaže nam Anida Sokol, istraživačica Mediacentra Sarajevo.

"Što dovodi do mogućnosti da naiđu na dezinformacije i neprovjerenje izvore informacija. S obzirom na nizak nivo medijske i informacijske pismenosti mladih u BiH, ovo može biti opasno", pojašnjava Sokol.

I Sofija Todorović podseća da se mladi najčešće informišu putem društvenih mreža i Google pretraga.

"A, sa ovakvim delovanjem algoritma teško da su im činjenice dostupnije samim tim što imaju pristup internetu, to je jedna od najčešćih zabluda. To je kao da imate mikser koji ne umete da koristite", pojašnjava ona.

Ukopane žrtve genocida u Srebrenici

Kako kaže dominantni narativ o Srebrenici dominira i internetom i sve je teže pričati sa mladima o ovim temama "jer broj klipova i neutemeljenih teorija do kojih dolaze i na koje se pozivaju konstantno raste".

Također, uprkos presudama međunarodnih sudova, pozivima organizacija, pojedinaca, genocid u Srebrenici je i dalje predmet poricanja.

"Kao i uvijek kad čujem ili pročitam da neko negira genocid u meni se budi osjećaj tuge i ljutnje", kaže nam osamnaestogodišnja Azemina.

Kako kaže glasnogovornica Memorijalnog centra Srebrenica stvarnost u BiH ili "bar u manjem bh. entitetu je zaista oslikana kroz ovakav ishod na internetu."

"Još teža stvar za mene kao osobu koja je preživjela genocid jeste što mislim da većina osoba koje negiraju genocid ustvari i podržavaju i opravdavaju ono što je ovdje učinjeno pripadnicima jednog naroda", kaže Salihović.

možda vas zanima Sporne sadržaje na društvenim mrežama uklanjaju fektčekeri i veštačka inteligencija

Ipak, smatra istraživačica Mediacentra, uprkos tome što je nivo medijske i informacijske pismenosti nizak, njeno je mišljenje da je sve veći broj mladih ljudi koji su svjesni da sve ono što je na internetu "nije nužno tačno."

Tako da, naredni put kada vam neko kaže da je neka informacija tačna jer su "pročitali na internetu" raspitajte se da li su provjerili. Da li su pretražili police knjižare ili uzeli prvu knjigu koja im se nudi?