Delegacije udruženja koja okupljaju majke Srebrenice, boračkih organizacija, opštine i Tuzlanskog kantona obilježili su u srijedu, 12. aprila, tridesetu godišnjicu stradanja Bošnjaka na školskom igralištu u tom gradu u istočnoj Bosni.
Na tome mjestu se 12. aprila 1993. godine igrao fudbalski turnir kad su eksplodirale četiri granate ispaljene s položaja Vojske Republike Srpske.
Ubile su 74 i ranile više od stotinu civila, a još 31 osoba umrla je na putu prema ili u bolnici.
Obilježavanje godišnjice zločina, 12. aprila 2023.
"Tog dana bilo je mirno, a i francuski general Philippe Morillon (komandant Zaštitnih snaga Ujedinjenih nacija) je obećao primirje, pa smo organizirali fudbalski turnir. Sjedio sam na tribinama i odjednom je pala granata. Pao sam i nisam ništa vidio od dima. Poslije sam vidio oko sebe mnogo mrtvih drugova, ranjenih, i dijelova tijela na sve strane", izjavio je Hasan Hasanović, koji je tad imao 17 godina.
Masakru je svjedočila i Fazila Efendić, predsjednica Udruženja Srebreničke majke, koje je i organiziralo obilježavanje današnjeg događaja.
"Ovaj dan me podsjeća na bol i tugu zbog izgubljene mladosti. Slike mrtvih i ranjenih su mi stalno pred očima. Ovaj dan obilježavamo da se nikad ne zaboravi ono što se ovdje dogodilo prije 30 godina", rekla je Efendić.
Obilježavanje godišnjice zločina 12. aprila 2023.
U Srebrenici je u julu 1995. godine počinjen genocid nad Bošnjacima, koji se smatra jednim od najgorih zločina počinjenih u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Procjenjuje se da su snage bosanskih Srba u samo nekoliko dana ubile više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka u i oko grada. Protjerano je više od 40.000 ljudi među kojima se mnogi nikada nisu vratili u prijeratne domove.
U Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari do danas je ukopano više od 6.650 žrtava, a na drugim lokacijama više od 230. Prema podacima Instituta za nestale osobe BiH, još uvijek se traga za oko 1.200 žrtava.
Za genocid i zločine u Srebrenici pred međunarodnim, regionalnim i sudovima u BiH osuđeno je više od pedeset osoba na ukupno više od 700 godina zatvora.
Sud u Den Haagu je, pored ostalih, na doživotnu zatvorsku kaznu osudio i Ratka Mladića, vođu vojske bosanskih Srba tokom rata 1992-1995. godine, kao i Radovana Karadžića, bivšeg predsjednika Republike Srpske.
Vaš browser nepodržava HTML5
Srebrenica: Genocid u tri čina