Oko 5.000 marama prikupljeno je do sada za umjetničku instalaciju "Majčina marama", u okviru obilježavanja 27. godišnjice genocida u Srebrenici.
Umjetnička instalacija "Majčina marama" postavljena je 9. i 10. jula u Memorijalnom centru u Potočarima, na istoku Bosne i Hercegovine, s ciljem dokumentovanja priča žena koje su preživjele genocid u Srebrenici u julu 1995. godine.
Dio je to inicijative "Heroine Srebrenice", koja je nastala kao rezultat saradnje Udruženja "Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa" te Centra za postkonfliktna istraživanja i Memorijalnog centra Srebrenica.
Pročitajte i ovo: Svaka marama ima svoju pričuMarame su izložene na platou u blizini Memorijalnog centra u kojem se, istovremeno, održava međunarodna konferencija "Heroine Srebrenice – majčina marama".
"Ovdje su se okupile majke i žene iz cijelog svijeta. Cilj nam je da na licu mjesta saznaju istinu o genocidu, ali da čujemo i njihove priče, nihova iskustva iz zemalja u kojima se vodi ili se vodio rat", kazala je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Munira Subašić, predsjednica Udruženja "Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa".
U Memorijalnom centru Potočari u ponedjeljak, 11. jula, bit će upriličena komemoracija povodom 27. godišnjice genocida u Srebrenici te ukopani posmrtni ostaci 50 žrtava.
U Srebrenici će 11. jula biti ukopani posmrtni ostaci 50 žrtava genocida
Komesarka Savjeta Evrope za ljudska prava Dunja Mijatović na izložbi je rekla da borba majki Srebrenice treba da sve inspiriše i bitno je da se njihov poziv na pravdu čuje i da se udruženim snagama bori protiv duboko ukorijenjene kulture poricanja genocida.
"Govor mržnje, negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca koji se, nažalost, intenzivirao ovih posljednjih dana u Srebrenici, treba dočekati sa osudom", rekla je Dunja Mijatović.
Ona je rekla da su marame simbol "otpora koji predstavlja nemilosrdnu borbu za istinu i pravdu" koju majke Srebrenice vode a čvorovi koji vezuju marame "zajedništva i solidarnosti žena suočenih sa nevidjenim kršenjem ljudskih prava".
"Marame su priznanje posvećenosti majki da nikada ne popuste pred mržnjom i da otvore put mladim generacijama da žive zajedno u miru, istovremeno osiguravajući da se istina prepozna i da sećanje na žrtve ostane živo", rekla je Mijatović.
Počast žrtvama u nedjelju je odao ambasador Sjedinjenih Američkih Država u BiH Michael Murphy. Američki ambasador se u Potočarima, također, sastao sa Alice Wairimu Nderitu, specijalnom savjetnicom Ujedinjenih nacija za prevenciju genocida.
Na Twitteru je Murphy objavio da su borba protiv negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca te odavanje počasti žrtvama i podrška porodicama ključni su za budućnost BiH.
Snage Vojske Republike Srpske (VRS) su tokom genocida u Srebrenici u julu 1995. godine ubile oko 8.000 muškaraca i dječaka u Srebrenici i okolini. Do sada je identificirana i ukopana 6.671 osoba.
Za te je zločine do sada osuđeno 47 osoba na više od 700 godina zatvora.
Zločin u Srebrenici iz jula 1995. godine, jedini je koji se dogodio na prostoru bivše Jugoslavije, a koji je pred međunarodnim i domaćim sudovima okarakterisan kao genocid.
Radovan Karadžić, prvi predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), osuđen je u Hagu pravomoćno na kaznu doživotnog zatvora za genocid u Srebrenici, kao i zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u drugim dijelovima BiH.
Na doživotnu kaznu na istom sudu za genocid je osuđen i glavni komandant VRS-a, Ratko Mladić.
Osuđeni su i Ljubiša Beara, bivši načelnik za sigurnost Glavnog štaba (GŠ) Vojske Republike Srpske (VRS), Zdravko Tolimir, bivši pomoćnik komandanta za obavještajno-sigurnosne poslove GŠ VRS-a, te Vujadin Popović, načelnik sigurnosti Drinskog korpusa VRS-a.
Možda vas zanima: Zvaničnici poručili da u EU nema mjesta negiranju genocidaVlada Federacije BiH proglasila je 11. juli Danom žalosti u ovom entitetu, dok dan žalosti nije proglašen u drugom entitetu, Republici Srpskoj, odnosno u cijeloj državi.
Bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, koristeći Bonnske ovlasti, nametnuo je 23. jula 2021. godine dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.