Po dolasku u Bosnu, franjevci su se prvo naselili u Srebrenicu. 1271. godine ovdje je sagrađena crkva Svete Marije koja je tokom istorije uništena. Na njenim temeljima obnovljen je objekat i danas služi za sedmične mise na koje dolaze katolici iz Bratunca i Srebrenice. Nedavno je potekla ideja da jedna ulica u ovom gradu dobije naziv iz istorije franjevaca. Delegacija franjevaca iz cijelog svijeta posjetila je opštinu Srebrenica i ta ideja je još jednom aktuelizirana.
Krajem XIII stoljeća Srebrenica je bila razvijen centar i po njoj je čitava regija nazvana Bosna Srebrena. Srebreničanin Senad Subašić, savjetnik načelnika opštine, napominje koliki je značaj Srebrenica imala za franjevce.
„U to vrijeme, u saradnji sa Dubrovnikom, Srebrenica je bila ekonomski značajan centar. Četiri stotine porodica franjevaca bilo je u Srebrenici.“
Srebrenicu su tokom istorije osvajale razne vojske, poklanjana je, preprodavana, ali nije trajno ostala ni u čijem vlasništvu, naglašava Subašić.
„Treba da bude poruka da svi oni koji svojataju Srebrenicu, da je samo jednoga Srebrenica, za toliko Srebrenica tone. Evo, svjedoci smo novih vremena – Srebrenica nije ni jednih, ni drugih, ni trećih. Srebrenica je njenih građana. Svaki od njenih građana, kad pomalo doprinese Srebrenici, Srebrenica je za toliko bogatija.“
Posljednji fratar napustio je Srebrenicu prije 300 godina, ali obnovom kapele Svete Marije ovdje je vraćen vjerski život, kaže fra Iko Skoko, član Hercegovačke franjevačke provincije.
„Prvo, drago nam je da je tu naš fra Joso, koji je naš domaćin, kojem zahvaljujemo da svake nedelje dolazi. Svake nedelje prvo je nama, duhovnim licima, molitva, ali isto tako da pokušamo, ako mogne ikako, da se može vratiti, da fratar bude ovdje stalno nazočan. Dolazi puno ljudi ovdje u Srebrenicu.“
Prisustvo sva tri naroda u Srebrenici, po mišljenju Subašića, može samo da obogati život u Srebrenici.
„Prisustvo i katoličkog svijeta u Srebrenici je znak, to je neko svjetlo, da tako kažem, u tunelu ove budućnosti Srebrenice, da možemo računati i sa katoličkim svijetom da možemo, i da su oni raspoloženi da doprinesu izgradnji Srebrenice.“
U dogovoru sa opštinom urediće se katoličko groblje, ali može doći i do realizacije ideje da u gradu bude i obilježje franjevaca, napominje fra Joso Oršolić, župnik Župe Zvornik Srebrenica.
„Naša želja jeste da konačno i ovaj grad Srebrenica ima Franjevačku ulicu, kao što svi gradovi Bosne i Hercegovine, pogotovo tamo gdje su franjevci, imaju Franjevačku ulicu, počevši od Sarajeva, pa do Banjaluke i tako dalje. U očekivanju smo odgovora od načelnika i Skupštine da možda ova ulica koja ide od kružnog toka, od tržnog centra do mosta ispred naše kapele, da možda baš ta ulica bude ili Franjevačka ili Bosne Srebrene, ili fra Juraja Dragišića, kako se već dogovorimo oko samoga naziva. A u iščekivanju smo da na neki način i mi franjevci budemo prepoznatljivi i po tom obilježju koje pripada nama, jer mi smo upravo ovdje sa svojim izvorom i korijenima.“
Delegacija franjevaca iz Amerike, Konga, Italije, Indije i Singapura, posjetila je Srebrenicu u cilju širenja dijaloga i pomirenja. Fra Russsel iz Sjedinjenih Američkih Država navodi primjer kako se to čini u njegovoj zemlji.
„U SAD imamo mnogo imigranata, različitih kultura i mišljenja, pa trebaš da prihvataš druge osobe. Kad prihvataš druge osobe, onda ih možeš i razumjeti i onda možemo pomagati jedni drugima na najbolji mogući način.“
I u Indiji postoje različitosti, ali franjevci u svim uslovima razvijaju svoje aktivnosti, kaže fra Pradeep.
„Tamo je većina hinduista, ali franjevci u Indiji druže se i vrlo dobro sarađuju sa hinduistima, koji su ih prihvatili. Na taj način oni šire mir cijelom Indijom.“
Franjevci su posjetili Memorijalni centar i odali poštu žrtvama genocida, među kojima je i katolik iz Srebrenice Rudolf Hren.