U Banjaluci se u utorak održava treća sjednica Vijeća za saradnju RS i Srbije, osnovanog na temelju Sporazuma o uspostavljanju specijalnih paralelnih veza Srbije i RS, a koje čine predsjednici i premijeri, Rajko Kuzmanović, Milorad Dodik, Boris Tadić i Mirko Cvetković.
Osim što će biti razmatrana ekonomska saradnja, premijer RS-a Dodik najavio je da su neizbježna i politička pitanja, koja se, kako je kazao, stalno potenciraju:
„Informisaćemo rukovodstvo Srbije i o nekim političkim stavovima RS-a u vezi Dejtonskog sporazuma, jer je Srbija garant Dejtonskog sporazuma i u tom pogledu ćemo im predočiti neke svoje stavove vezane za stalna nastojanja da se dešavaju ustavne promjene u BiH.“
Ovaj sastanak, kazao je Dodik, demantuje špekulacije kako su odnosi Srbije i RS-a nešto lošiji u posljednje vrijeme:
„Ovo je najbolji demanti onima koji pokušavaju da dokažu kako navodno nešto nije uredu između RS-a i Srbije. Sve je u najboljem redu, naravno.“
Tadićeve posjete BiH
Nakon što se predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić, na inicijativu predsjednika Turske Abdulaha Gula, sastao u Istanbulu sa premijerom Srbije Borisom Tadićem u aprilu iz Banjaluke su uslijedile oštre reakcije, što je, pak, potaklo špekulacije da je Beograd 'okrenuo leđa' vlastima u RS-u.
Takve tvrdnje većine medija u obje zemlje dodatno je podgrijalo to što je u Istanbulskoj deklaraciji, usvojenoj na susretu Silajdžić-Gul-Tadić, navedeno kako će Tadić uskoro doći u Sarajevo, a Silajdžić u Banjaluku.
Do Tadićeve posjete glavnom gradu BiH zaista je i došlo početkom ovog mjeseca, pa je srbijanski predsjednik, učestvujući na sesiji Igmanske inicijative u Sarajevu, najavio i da će se 11. jula ove godine u Memorijalnom centru Potočari pokloniti bošnjačkim žrtvama genocida koje su u zaštićenoj zoni UN-a 1995. godine počinile snage Vojske RS-a.
Međutim, prije nego što je došao u Sarajevo, Tadić je ipak u maju otišao prvo u Banjaluku, u iznenadnu posjetu premijeru RS-a, kako bi dao do znanja da Beograd "stoji snažno iza RS", ali i BiH.
Planirana majska posjeta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Beogradu, međutim, nije realizovana.
Prvi put je odgođena zbog kvara na avionu kojim je Silajdžić trebao letjeti, a zatim je i otkazana nakon što mu nije omogućeno da u zatvoru u Beogradu posjeti bh. državljanina Iliju Jurišića, osuđenog godine na 12 godina zatvora zbog napada na kolonu vojnika JNA u Tuzli 1992. godine.
*****
Pročitajte i ovo
Zaokret Beograda u odnosima prema Sarajevu
Tadić: Srbija stoji snažno iza RS i BiH
Tadićev poziv Silajdžiću mogući uzrok novih svađa u vrhu države
Radmanović se predomislio: Nije bilo rasprave o Istanbulskoj deklaraciji
Gul, Tadić i Silajdžić dogovorili korake za jačanje saradnje na Zapadnom Balkanu
RS negoduje zbog Istanbulske deklaracije
Kako se navodi u sporazumu, uspostavljanje specijalnih paralelnih odnosa Srbije u RS trebalo bi da omogući razvoj institucionalnih i svih drugih oblika saradnje, u okviru opštih političkih i privrednih uslova, uz uvažavanje posebnih interesa, te razvoj transparentne saradnje njihovih izvršnih, zakonodavnih i drugih institucija.
Njime su definisane i oblasti saradnje - privreda i korišćenje privrednih resursa, planiranje, zakonodavstvo, privatizacija i denacionalizacija, nauka i tehnologija, obrazovanje, kultura i sport, zdravstvo i socijalna politika, turizam i zaštita okoline, informisanje, zaštita sloboda i prava građana u skladu s najvišim međunarodnim priznatim standardima i suzbijanje kriminala.
Političari iz Beograda i Banjaluke su, prije ovog sporazuma, dva puta potpisivali dokumente o specijalnim paralelnim vezama, 5. marta 2001. godine i 28. februara 1997. godine.
Osim što će biti razmatrana ekonomska saradnja, premijer RS-a Dodik najavio je da su neizbježna i politička pitanja, koja se, kako je kazao, stalno potenciraju:
„Informisaćemo rukovodstvo Srbije i o nekim političkim stavovima RS-a u vezi Dejtonskog sporazuma, jer je Srbija garant Dejtonskog sporazuma i u tom pogledu ćemo im predočiti neke svoje stavove vezane za stalna nastojanja da se dešavaju ustavne promjene u BiH.“
Ovaj sastanak, kazao je Dodik, demantuje špekulacije kako su odnosi Srbije i RS-a nešto lošiji u posljednje vrijeme:
„Ovo je najbolji demanti onima koji pokušavaju da dokažu kako navodno nešto nije uredu između RS-a i Srbije. Sve je u najboljem redu, naravno.“
Tadićeve posjete BiH
Nakon što se predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić, na inicijativu predsjednika Turske Abdulaha Gula, sastao u Istanbulu sa premijerom Srbije Borisom Tadićem u aprilu iz Banjaluke su uslijedile oštre reakcije, što je, pak, potaklo špekulacije da je Beograd 'okrenuo leđa' vlastima u RS-u.
Takve tvrdnje većine medija u obje zemlje dodatno je podgrijalo to što je u Istanbulskoj deklaraciji, usvojenoj na susretu Silajdžić-Gul-Tadić, navedeno kako će Tadić uskoro doći u Sarajevo, a Silajdžić u Banjaluku.
Do Tadićeve posjete glavnom gradu BiH zaista je i došlo početkom ovog mjeseca, pa je srbijanski predsjednik, učestvujući na sesiji Igmanske inicijative u Sarajevu, najavio i da će se 11. jula ove godine u Memorijalnom centru Potočari pokloniti bošnjačkim žrtvama genocida koje su u zaštićenoj zoni UN-a 1995. godine počinile snage Vojske RS-a.
Međutim, prije nego što je došao u Sarajevo, Tadić je ipak u maju otišao prvo u Banjaluku, u iznenadnu posjetu premijeru RS-a, kako bi dao do znanja da Beograd "stoji snažno iza RS", ali i BiH.
Planirana majska posjeta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Beogradu, međutim, nije realizovana.
Prvi put je odgođena zbog kvara na avionu kojim je Silajdžić trebao letjeti, a zatim je i otkazana nakon što mu nije omogućeno da u zatvoru u Beogradu posjeti bh. državljanina Iliju Jurišića, osuđenog godine na 12 godina zatvora zbog napada na kolonu vojnika JNA u Tuzli 1992. godine.
*****
Pročitajte i ovo
Zaokret Beograda u odnosima prema Sarajevu
Tadić: Srbija stoji snažno iza RS i BiH
Tadićev poziv Silajdžiću mogući uzrok novih svađa u vrhu države
Radmanović se predomislio: Nije bilo rasprave o Istanbulskoj deklaraciji
Gul, Tadić i Silajdžić dogovorili korake za jačanje saradnje na Zapadnom Balkanu
RS negoduje zbog Istanbulske deklaracije
Specijalne veze RS i Srbije
Sporazum o uspostavljanju specijalnih paralelnih veza Srbije i RS potpisan je 26. septembra 2006. godine u Banjaluci, a Vijeće za praćenje provedbe ovog sporazuma do sada je zasjedalo u Banjaluci 6. septembra 2007. godine i u Beogradu 7. novembra 2008. godine.Kako se navodi u sporazumu, uspostavljanje specijalnih paralelnih odnosa Srbije u RS trebalo bi da omogući razvoj institucionalnih i svih drugih oblika saradnje, u okviru opštih političkih i privrednih uslova, uz uvažavanje posebnih interesa, te razvoj transparentne saradnje njihovih izvršnih, zakonodavnih i drugih institucija.
Njime su definisane i oblasti saradnje - privreda i korišćenje privrednih resursa, planiranje, zakonodavstvo, privatizacija i denacionalizacija, nauka i tehnologija, obrazovanje, kultura i sport, zdravstvo i socijalna politika, turizam i zaštita okoline, informisanje, zaštita sloboda i prava građana u skladu s najvišim međunarodnim priznatim standardima i suzbijanje kriminala.
Političari iz Beograda i Banjaluke su, prije ovog sporazuma, dva puta potpisivali dokumente o specijalnim paralelnim vezama, 5. marta 2001. godine i 28. februara 1997. godine.