Potpisivanje sporazuma o suradnji u progonu počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida između Tužilaštva za ratne zločine Republike Srbije i Tužilaštva BiH, predviđeno u Hagu 8. i 9. jula, odloženo je na prijedlog glavnog tužioca BiH Milorada Barašina.
Odgađanje potpisivanja sporazuma, glavni tužitelj BiH Milorad Barašin obrazlaže novim mišljenjem koje mu je Ministarstvo pravde BiH naknadno dostavilo. Radi se o suštinskoj promjeni ranije usaglašenog teksta, zbog čega sporazum, kako je kazao, “sa žaljenjem” nije mogao potpisati:
"Došlo je do prolongiranja. Ministarstvo pravde BiH je dalo saglasnost da se sporazum taj potpiše, međutim, nakon nekoliko dana, poslije određenih pritisaka pojedinih struktura iz BiH je dalo sasvim drugo mišljenje", kaže Barašin.
U Ministarstvu pravde BiH podvlače kako je stav Ministarstva ostao nepromijenjen.
"Mi smo odmah dali jasno mišljenje da sporazum mora biti usaglašen sa važećim međunarodnim ugovorima, ukazali da sporazum u svom nazivu mora imati jasnu naznaku da je postignut između tužilaštava dvije države i da se odnosi na teritorije obje države. Inače, važno je napomenuti da mišljenje ministarstva u ovom slučaju nije obavezujuće", pojašnjava glasnogovornica Ministarstva Marina Bakić.
Kakve izmjene je zatražilo Ministarstvo pravde BiH, glavni tužitelj nije želio precizirati. Navode Ministarstva komentira:
"Politika je nešto drugo. A ovo su pravne činjenice, fakta i pravna pitanja."
Samo usluge Beogradu
Kako su u nekoliko navrata upozorili predstavnici nevladinih organizacija iz BiH, te udruženja gradana, navedeni sporazum obavezuje na suradnju dva tužilastva samo za ona djela počinjena na teritoriji BiH, što je u apsolutnoj suprotnosti sa članom 1. Evropske konvencije o međusobnom pružanju pravne pomoći u kaznenim djelima.
"Sve se svodilo na tehničke usluge koje će pružati Tužilaštvo u Sarajevu Tužilaštvu u Beogradu. I sve se svodilo na ratne zločine koji su se dogodili na području BiH. A u preambuli se konstatovalo da BiH ne vodi nijednu
istragu za ratne zločine koji su se dogodili na području Srbije. I naknadne izmjene koje je predložilo Ministarstvo pravde upravo su se odnosile na to da se ta uzajamna saradnja pružanja pomoći odnosi na ratne zločine počinjene i u Srbiji, logori, torture, Purda itd., i u BiH", navodi Sinan Alić, predsjednik Fondacije 'Istina, pravda, pomirenje'.
Vera Jovanović iz Helsinškog komiteta BiH dodaje kako se sporazum uopće ne bavi rješavanjem pitanja paralelnih krivičnih postupaka, što predstavlja ozbiljno kršenje Evropske konvencije i u prenošenju postupka u krivičnim stvarima.
U Republici Srbiji, upozorava Jovanović, i dalje će egzistirati raspisane potjernice s imenima građana BiH protiv kojih se već vode postupci u BiH, što je protivno postojećoj konvenciji, koja je u sporazumu zaobiđena.
Najbolji primjer za to je slučaj Ilije Jurišića protiv kojeg je vođen višegodnji krivični postupak, što se ne smije ponoviti:
"A kada Tužilaštvo BiH zahtijeva eventualno, kao što je zahtijevalo u slučaju Ilije Jurišića njegovo izručenje nekoliko puta nakon što je on bio uhapšen i vođen postupak u Beogradu, primjenom te konvencije Tužilaštvo i pravosudni organi Srbije se nisu mogli oglušiti. Oni su bili obavezni da cjelokupan postupak prebace u BiH", ocjenjuje Vera Jovanović.
Nedopustivo je, slažu se i Alić i Jovanović, da navedeni sporazum potpisuju dva tužitelja. Riječ je o ozbiljnom dokumentu kojeg trebaju verificirati parlamenti. Alić dodaje:
"To mora proći ratifikaciju parlamenata jer bi se tamo otklanjale dileme koje su bile prošle."
U Tužilastvu BiH je potvrđeno kako se očekuju novi poziv Tužilastva Republike Srbije za ponovno usaglašavanje stavova sa ciljem unapređenja suradnje.
Odgađanje potpisivanja sporazuma, glavni tužitelj BiH Milorad Barašin obrazlaže novim mišljenjem koje mu je Ministarstvo pravde BiH naknadno dostavilo. Radi se o suštinskoj promjeni ranije usaglašenog teksta, zbog čega sporazum, kako je kazao, “sa žaljenjem” nije mogao potpisati:
"Došlo je do prolongiranja. Ministarstvo pravde BiH je dalo saglasnost da se sporazum taj potpiše, međutim, nakon nekoliko dana, poslije određenih pritisaka pojedinih struktura iz BiH je dalo sasvim drugo mišljenje", kaže Barašin.
U Ministarstvu pravde BiH podvlače kako je stav Ministarstva ostao nepromijenjen.
"Mi smo odmah dali jasno mišljenje da sporazum mora biti usaglašen sa važećim međunarodnim ugovorima, ukazali da sporazum u svom nazivu mora imati jasnu naznaku da je postignut između tužilaštava dvije države i da se odnosi na teritorije obje države. Inače, važno je napomenuti da mišljenje ministarstva u ovom slučaju nije obavezujuće", pojašnjava glasnogovornica Ministarstva Marina Bakić.
Kakve izmjene je zatražilo Ministarstvo pravde BiH, glavni tužitelj nije želio precizirati. Navode Ministarstva komentira:
"Politika je nešto drugo. A ovo su pravne činjenice, fakta i pravna pitanja."
Samo usluge Beogradu
Kako su u nekoliko navrata upozorili predstavnici nevladinih organizacija iz BiH, te udruženja gradana, navedeni sporazum obavezuje na suradnju dva tužilastva samo za ona djela počinjena na teritoriji BiH, što je u apsolutnoj suprotnosti sa članom 1. Evropske konvencije o međusobnom pružanju pravne pomoći u kaznenim djelima.
"Sve se svodilo na tehničke usluge koje će pružati Tužilaštvo u Sarajevu Tužilaštvu u Beogradu. I sve se svodilo na ratne zločine koji su se dogodili na području BiH. A u preambuli se konstatovalo da BiH ne vodi nijednu
"Sve se svodilo na ratne zločine koji su se dogodili na području BiH. A u preambuli se konstatovalo da BiH ne vodi nijednu istragu za ratne zločine koji su se dogodili na području Srbije", kaže Sinan Alić.
istragu za ratne zločine koji su se dogodili na području Srbije. I naknadne izmjene koje je predložilo Ministarstvo pravde upravo su se odnosile na to da se ta uzajamna saradnja pružanja pomoći odnosi na ratne zločine počinjene i u Srbiji, logori, torture, Purda itd., i u BiH", navodi Sinan Alić, predsjednik Fondacije 'Istina, pravda, pomirenje'.
Vera Jovanović iz Helsinškog komiteta BiH dodaje kako se sporazum uopće ne bavi rješavanjem pitanja paralelnih krivičnih postupaka, što predstavlja ozbiljno kršenje Evropske konvencije i u prenošenju postupka u krivičnim stvarima.
U Republici Srbiji, upozorava Jovanović, i dalje će egzistirati raspisane potjernice s imenima građana BiH protiv kojih se već vode postupci u BiH, što je protivno postojećoj konvenciji, koja je u sporazumu zaobiđena.
Najbolji primjer za to je slučaj Ilije Jurišića protiv kojeg je vođen višegodnji krivični postupak, što se ne smije ponoviti:
"A kada Tužilaštvo BiH zahtijeva eventualno, kao što je zahtijevalo u slučaju Ilije Jurišića njegovo izručenje nekoliko puta nakon što je on bio uhapšen i vođen postupak u Beogradu, primjenom te konvencije Tužilaštvo i pravosudni organi Srbije se nisu mogli oglušiti. Oni su bili obavezni da cjelokupan postupak prebace u BiH", ocjenjuje Vera Jovanović.
Nedopustivo je, slažu se i Alić i Jovanović, da navedeni sporazum potpisuju dva tužitelja. Riječ je o ozbiljnom dokumentu kojeg trebaju verificirati parlamenti. Alić dodaje:
"To mora proći ratifikaciju parlamenata jer bi se tamo otklanjale dileme koje su bile prošle."
U Tužilastvu BiH je potvrđeno kako se očekuju novi poziv Tužilastva Republike Srbije za ponovno usaglašavanje stavova sa ciljem unapređenja suradnje.