Ministri pravde BiH i Srbije u ponedjeljak su u Sarajevu dogovorili sastanak eksperta kako bi se prevladali postojeći problemi vođenja duplih postupaka i istraga. Sastanku su prisustvovali i glavni tužioci dvije zemlje, koji nisu željeli govoroti o govoriti o detaljima u slučajevima „Dobrovoljačka ulica“ i „Ilija Jurišić“, koji su povod međudržavnog sporenja.
Zategnuti odnosi između Bosne i Hercegovine i Srbije u posljednjih nekoliko mjeseci, izazvani prvenstveno hapšenjem Ilije Jurišića u Beogradu i podizanjem optužnica srbijanskog tužilaštva u slučaju „Dobrovoljačka ulica u Sarajevu“, čini se da će biti uskoro prevaziđeni. Relaksacija odnosa između dvije zemlje najavljena je u Sarajevu nakon sastanka ministara pravde BiH i Srbije. Dogovoreno je da će najkasnije za 15 dana biti održan sastanak ekspertnih timova koji će pokušati da, kako je rečeno, dorade postojeći sporazum o saradnji o pravnoj pomoći. Na taj način bi svi oni koji su počinili ratne zločine bili procesuirani, kaže ministar pravde BiH Bariša Čolak:
„Kako bismo izbjegli ovaj postupak duplog vođenja istraga, moj zahtjev je bio da se za ratne zločine koji su počinjeni na prostoru BiH, ukoliko su počinitelji i oni kojima treba suditi državljani BiH, imaju isključivo procesuirati u BiH, što bi, naravno, vodilo jednom procesu relaksiranja odnosa i pomirenja u čitavom regionu. Time bismo onda došli u situaciju da svi oni koji su počinili ratne zločine budu i procesuirani s jedne strane, a s druge strane žrtve bi imale određenu satisfakciju. I na kraju-krajeva, to bi itekako doprinijelo pobošljšanju odnosa između dvije države.“
Spremnost da se razgovara o svim otvorenim pitanjima u pravnoj oblasti iskazuju i u Ministarstvu pravde Srbije. Nadležna ministrica Snežana Malović kaže da bi sporazum između nadležnih ministarstava bio krovni i za tužilaštva dvije zemlje:
„Razgovarali smo i o pitanju neposrednog ustupanja dokaza u onim slučajevima u kojima je to moguće. Ovo su sve otvorena pitanja koja će dalje ekspertski timovi razrađivati.“
Reakcije na razgovore nadleženih ministarstava o otvorenim pravnim pitanjima između BiH i Srbije u Bosni i Hercegovini su pozitivne. U nevladinoj organizaciji «Istina, pravda i pomirenje» iz Tuzle, koja se zalaže za oslobađanje Ilije Jurišića, ističu da se mora razgovorati. Predstavnik organizacije Sinan Alić kaže da je bosanskohercegovačka strana i do sada insistirala na tome, ali da pozitivnog signala nije bilo iz Beograda:
„Onda su se malo uozbiljili i shvatili konačno da se ne može izbjegavati razgovor koji se iz Sarajeva, ja to zaista znam, non-stop nudio. U dva navrata su predstavnici pravosuđa, odnosno tužilaštva bili su spremni da idu na noge u Beograd. Ako su ozbiljno krenuli u taj posao da onemoguće da istinski ratni zločinci šetaju Boegradom, da dolaze na godišnji odmor u Beograd, a da nevini ljudi sjede u beogradskom zatvoru, onda je to dobro.”
Izvršni direktor Helsinškog komiteta BiH Muhamed Džemidžić navodi da su se tužilaštva i ranije mogla dogovoriti kako ne bi došlo do zaoštravanja odnosa između dvije zemlje:
„Ali, nažalost, ni pravosuđe u svim zemljama regiona nije imuno na ono što diktiraju sa govornica i u različitim povodima predstavnici vlasti, čelinci onih stranaka koje se deklariraju kao predstavnici naroda, jednog naroda, dakle jedan narod - jedna stranka - jedan stav - jedan pogled, ljudi koji onim što čine ili ne čine stvaraju pomutnju i održavaju klimu nepovjerenja, straha, pa i mržnje.“
Predsjednik Helsinškog odbora RS-a Branko Todorović:
„Svaki dogovor i svaki pokušaj, napor da se postignu dogovori između bh. pravosudnih institucija i naših susjeda biće ne samo jedna vrsta dogovora pravosuđa nego će biti jedna vrsta političkog sporazuma, jedna vrsta unapređenja političkih odnosa, a to je, što je očigledno, izuzetno važno, pogotovo kada se imaju u vidu veoma loši odnosi BiH i Srbije u posljednje dvije godine.“
Sastanku u Sarajevu prisustvovali su i glavni tužioci BiH i Srbije Milorad Barašin i Vladimir Vukčević. Sudeći prema tome što nisu odgovorili ni na jedan novinarski upit o otvorenim pitanjima između dvije zemlje, prvenstveno o slučajevima «Dobrovoljačka» i «Tuzlanska kolona», čini se da su njihovo rješavanje prepustili predstavnicima vlasti.
Postoje dva sporna slučaja suđenja, odnosno, pripreme za suđenje za ratne zločine u Beogradu koji su predmet spora, moglo bi se reći, dve države. Reč je o ubistvu vojnika bivše Jugoslovenske narodne armije (JNA) u povlačenju u Tuzli 1992. godine, odnosno Sarajevu iste godine. Slučajevi poznati kao Tuzlanska kolona, odnosno Dobrovoljačka ulica.
Zašto su ti slučajevi sporni? Zato što se njima prekida praksa – svako svoga ubijte subašu, odnosno svako svoga sudite zločinca. Srbija je pre dve godine uhapsila Iliju Jurišića, državljanina Bosne i Hercegovine (BiH) i počela suđenje za ubistvo vojnika u Tuzli, a zatim je nedavno najavila istragu i međunarodne poternice za ubistvo vojnika u Sarajevu.
Ministarka Malović je, uoči odlaska u Sarajevo, na pitanje kakav je stav države o ta dva slučaja, rekla:
"Srbija svakako ima nadležnost da procesuira sve ratne zločine koji su se desili na području bivše Jugoslavije. Srbija je spremna da razgovara o bilo kom predmetu u kojem se tretiraju ratni zločini i, budući da je to nadležnost pravosudnih organa, ja ću to pitanje prepustiti tužilaštvima, ili sudovima, da ga među sobom reše."
Advokat Đorđe Dozet, branilac optuženog Jurišića, rekao nam je da sa nestrpljenjem očekuje vesti iz Sarajeva – šta će se dogovoriti ministri i tužioci. Dozet kaže da se u sudnici dešavaju čudne stvari – umesto najavljenih završnih reči, u maju, nastavljen je dokazni postupak:
"Mislim da je ovo pokušaj da se, pod navodnicima, na pristojan način izvuku iz celog projekta, odnosno, da u ovoj fazi dokaznog postupka predaju Iliju Jurišića u nadležnost BiH."
Dragoljub Todorović, advokat Fonda za humanitarno pravo, prognozira drugačiji dogovor. Za slučaj Jurišić:
"Da ova srpska strana pruži neke garancije svedocima da dođu u Beograd i svedoče, i da se time promeni odbrana Jurišića. U dosadašnjem toku suđenja, koje traje duže od godinu dana, nijedan svedok koji bi mogao da potvrdi ili opovrgne odbranu Jurišića nije saslušan. Zato što se ti svedoci plaše hapšenja pa neće da dođu."
Što se Dobrovoljačke ulice tiče, Todorović misli da bi ovaj slučaj mogao biti prepušten pravosuđu BiH:
"Možda bi mogao da se napravi neki dogovor da se slučaj Dobrovoljačke ulice prepusti sudu u Sarajevu, a ne verujem da može da se postigne dogovor o tome da se državljani Bosne izručuju Srbiji, odnosno državljani Srbije Bosni."
Za razliku od dva naša sagovornika, advokata koji su se upustili u prognoziranje ishoda tajne diplomatije, u Tužilaštvu za ratne zločine, isto kao i u Ministarstvu pravde, insistiraju na tome da dogovor Sarajeva i Beograda može biti samo načelan. Dakle, da nema dogovora o Dobrovoljačkoj ulici, odnosno Tuzlanskoj koloni.
Na pitanje kakvo je njegovo iskustvo prilikom dosadašnjih suđenja za ratne zločine u kojima je učestvovao, advokat Fonda za humanitarno pravo Dragoljub Todorović kaže:
"U predmetima Zvornik, Škorpioni, tu su svedoci uglavnom dolazili u vreme kad se jedan predmet završi, a drugi se već približava kraju. Ja sam učestvovao u 11 slučajeva suđenja za ratne zločine i to je bilo veoma dobro. I ovaj sud za ratne zločine u Beogradu je odličan – do sad je izrekao 25 maksimalnih kazni, od 20 godina zatvora."
A na pitanje, pa zašto onda problemi na relaciji Sarajevo-Beograd povodom slučaja Tuzlanska kolona i Dobrovoljačka ulica, da li su u pitanju prsti političara, on je, bez dvoumljenja, odgovorio:
"Pa naravno, ništa drugo ne odlučuje nego politika. Sasvim sigurno da je politika."
„Kako bismo izbjegli ovaj postupak duplog vođenja istraga, moj zahtjev je bio da se za ratne zločine koji su počinjeni na prostoru BiH, ukoliko su počinitelji i oni kojima treba suditi državljani BiH, imaju isključivo procesuirati u BiH, što bi, naravno, vodilo jednom procesu relaksiranja odnosa i pomirenja u čitavom regionu. Time bismo onda došli u situaciju da svi oni koji su počinili ratne zločine budu i procesuirani s jedne strane, a s druge strane žrtve bi imale određenu satisfakciju. I na kraju-krajeva, to bi itekako doprinijelo pobošljšanju odnosa između dvije države.“
Spremnost da se razgovara o svim otvorenim pitanjima u pravnoj oblasti iskazuju i u Ministarstvu pravde Srbije. Nadležna ministrica Snežana Malović kaže da bi sporazum između nadležnih ministarstava bio krovni i za tužilaštva dvije zemlje:
„Razgovarali smo i o pitanju neposrednog ustupanja dokaza u onim slučajevima u kojima je to moguće. Ovo su sve otvorena pitanja koja će dalje ekspertski timovi razrađivati.“
Reakcije na razgovore nadleženih ministarstava o otvorenim pravnim pitanjima između BiH i Srbije u Bosni i Hercegovini su pozitivne. U nevladinoj organizaciji «Istina, pravda i pomirenje» iz Tuzle, koja se zalaže za oslobađanje Ilije Jurišića, ističu da se mora razgovorati. Predstavnik organizacije Sinan Alić kaže da je bosanskohercegovačka strana i do sada insistirala na tome, ali da pozitivnog signala nije bilo iz Beograda:
„Onda su se malo uozbiljili i shvatili konačno da se ne može izbjegavati razgovor koji se iz Sarajeva, ja to zaista znam, non-stop nudio. U dva navrata su predstavnici pravosuđa, odnosno tužilaštva bili su spremni da idu na noge u Beograd. Ako su ozbiljno krenuli u taj posao da onemoguće da istinski ratni zločinci šetaju Boegradom, da dolaze na godišnji odmor u Beograd, a da nevini ljudi sjede u beogradskom zatvoru, onda je to dobro.”
Izvršni direktor Helsinškog komiteta BiH Muhamed Džemidžić navodi da su se tužilaštva i ranije mogla dogovoriti kako ne bi došlo do zaoštravanja odnosa između dvije zemlje:
„Ali, nažalost, ni pravosuđe u svim zemljama regiona nije imuno na ono što diktiraju sa govornica i u različitim povodima predstavnici vlasti, čelinci onih stranaka koje se deklariraju kao predstavnici naroda, jednog naroda, dakle jedan narod - jedna stranka - jedan stav - jedan pogled, ljudi koji onim što čine ili ne čine stvaraju pomutnju i održavaju klimu nepovjerenja, straha, pa i mržnje.“
Predsjednik Helsinškog odbora RS-a Branko Todorović:
„Svaki dogovor i svaki pokušaj, napor da se postignu dogovori između bh. pravosudnih institucija i naših susjeda biće ne samo jedna vrsta dogovora pravosuđa nego će biti jedna vrsta političkog sporazuma, jedna vrsta unapređenja političkih odnosa, a to je, što je očigledno, izuzetno važno, pogotovo kada se imaju u vidu veoma loši odnosi BiH i Srbije u posljednje dvije godine.“
Sastanku u Sarajevu prisustvovali su i glavni tužioci BiH i Srbije Milorad Barašin i Vladimir Vukčević. Sudeći prema tome što nisu odgovorili ni na jedan novinarski upit o otvorenim pitanjima između dvije zemlje, prvenstveno o slučajevima «Dobrovoljačka» i «Tuzlanska kolona», čini se da su njihovo rješavanje prepustili predstavnicima vlasti.
Sporni slučajevi
Postoje dva sporna slučaja suđenja, odnosno, pripreme za suđenje za ratne zločine u Beogradu koji su predmet spora, moglo bi se reći, dve države. Reč je o ubistvu vojnika bivše Jugoslovenske narodne armije (JNA) u povlačenju u Tuzli 1992. godine, odnosno Sarajevu iste godine. Slučajevi poznati kao Tuzlanska kolona, odnosno Dobrovoljačka ulica.
Zašto su ti slučajevi sporni? Zato što se njima prekida praksa – svako svoga ubijte subašu, odnosno svako svoga sudite zločinca. Srbija je pre dve godine uhapsila Iliju Jurišića, državljanina Bosne i Hercegovine (BiH) i počela suđenje za ubistvo vojnika u Tuzli, a zatim je nedavno najavila istragu i međunarodne poternice za ubistvo vojnika u Sarajevu.
Ministarka Malović je, uoči odlaska u Sarajevo, na pitanje kakav je stav države o ta dva slučaja, rekla:
"Srbija svakako ima nadležnost da procesuira sve ratne zločine koji su se desili na području bivše Jugoslavije. Srbija je spremna da razgovara o bilo kom predmetu u kojem se tretiraju ratni zločini i, budući da je to nadležnost pravosudnih organa, ja ću to pitanje prepustiti tužilaštvima, ili sudovima, da ga među sobom reše."
Advokat Đorđe Dozet, branilac optuženog Jurišića, rekao nam je da sa nestrpljenjem očekuje vesti iz Sarajeva – šta će se dogovoriti ministri i tužioci. Dozet kaže da se u sudnici dešavaju čudne stvari – umesto najavljenih završnih reči, u maju, nastavljen je dokazni postupak:
"Mislim da je ovo pokušaj da se, pod navodnicima, na pristojan način izvuku iz celog projekta, odnosno, da u ovoj fazi dokaznog postupka predaju Iliju Jurišića u nadležnost BiH."
Dragoljub Todorović, advokat Fonda za humanitarno pravo, prognozira drugačiji dogovor. Za slučaj Jurišić:
"Da ova srpska strana pruži neke garancije svedocima da dođu u Beograd i svedoče, i da se time promeni odbrana Jurišića. U dosadašnjem toku suđenja, koje traje duže od godinu dana, nijedan svedok koji bi mogao da potvrdi ili opovrgne odbranu Jurišića nije saslušan. Zato što se ti svedoci plaše hapšenja pa neće da dođu."
Što se Dobrovoljačke ulice tiče, Todorović misli da bi ovaj slučaj mogao biti prepušten pravosuđu BiH:
"Možda bi mogao da se napravi neki dogovor da se slučaj Dobrovoljačke ulice prepusti sudu u Sarajevu, a ne verujem da može da se postigne dogovor o tome da se državljani Bosne izručuju Srbiji, odnosno državljani Srbije Bosni."
Za razliku od dva naša sagovornika, advokata koji su se upustili u prognoziranje ishoda tajne diplomatije, u Tužilaštvu za ratne zločine, isto kao i u Ministarstvu pravde, insistiraju na tome da dogovor Sarajeva i Beograda može biti samo načelan. Dakle, da nema dogovora o Dobrovoljačkoj ulici, odnosno Tuzlanskoj koloni.
Na pitanje kakvo je njegovo iskustvo prilikom dosadašnjih suđenja za ratne zločine u kojima je učestvovao, advokat Fonda za humanitarno pravo Dragoljub Todorović kaže:
"U predmetima Zvornik, Škorpioni, tu su svedoci uglavnom dolazili u vreme kad se jedan predmet završi, a drugi se već približava kraju. Ja sam učestvovao u 11 slučajeva suđenja za ratne zločine i to je bilo veoma dobro. I ovaj sud za ratne zločine u Beogradu je odličan – do sad je izrekao 25 maksimalnih kazni, od 20 godina zatvora."
A na pitanje, pa zašto onda problemi na relaciji Sarajevo-Beograd povodom slučaja Tuzlanska kolona i Dobrovoljačka ulica, da li su u pitanju prsti političara, on je, bez dvoumljenja, odgovorio:
"Pa naravno, ništa drugo ne odlučuje nego politika. Sasvim sigurno da je politika."