Savez ekoloških organizacija Srbije: Ostajemo pri zahtevima protesta

Detalj s blokade u Beogradu (4. decembar 2021)

Savez ekoloških organizacija Srbije (SEOS), jedan od organizatora protestnih blokada saobraćajnica širom Srbije, saopštio je u ponedeljak, 6. decembra, da do daljeg ostaju pri prvobitnim zahtevima tih protesta, odnosno povlačenju zakona o referendumu i o eksproprijaciji.

"Smatramo da bi svako dodavanje zahteva vodilo rasplinjavanju i dalo prostora za još novih tačaka, što bi vremenom dovelo do rasipanja snage naroda i slabljenja opravdanog revolta zasnovanog na jasnim ciljevima", navodi se u saopštenju SEOS.

Predstavnici zeleno-levog bloka, koji čine Zajedno za Srbiju, Ne davimo Beograd i Ekološki ustanak, zatražili su u nedelju usvajanje zakona kojim se "briše" plan o otvaranju rudnika litijuma u Jadru i smenu predsednice Regularnog tela za elektronske medije (REM) Olivere Zekić i svih članova tog tela, uz poziv da se ta dva zahteva dodaju na već postojeće zahteve zbog kojih se blokira saobraćaj.

Kako se navodi u saopštenju SEOS-a, borba tog saveza je od osnivanja usmerena protiv izgradnje rudnika litijuma, pa su i postojeći zahtevi formirani pre svega u tom pravcu.

"Kao meštani ugroženih područja kojima direktno prete rudnici litijuma pozivamo sve ljude koji shvataju našu borbu i važnost iznetih zahteva da nam se pridruže iduće subote na spontanim okupljanjima i barikadama, da zajedno sačuvamo našu zemlju od uništenja, za sebe i buduća pokolenja", navode iz SEOS-a.

Pročitajte i ovo: Održani protesti u Srbiji, Vučić za izmene spornog zakona

Hiljade građana su u gradovima širom Srbije blokirali saobraćajnice i mostove 27. novembra i 4. decembra, sa zahtevom da se povuku izmene Zakona o eksproprijaciji i Zakona o referendumu koje je Narodna skupština usvojila krajem novembra.

Protestne blokade je organizovalo nekoliko nevladinih organizacija među kojima su SEOS i pokret "Kreni-promeni", a priključili su im se i predstavnici pojedinih opozicionih partija, kao i lokalnih udruženja.

Predstavnik udruženja "Kreni-promeni" Savo Manojlović je, gostujući u emisiji "Utisak nedelje" 5. decembra rekao da bi proširenje liste zahteva razvodnilo protest. On je dodao da je bio iznenađen kada je čuo dva dodatna zahteva koje je izneo zeleno – levi blok.

Predstavnici zeleno-levog bloka zatražili su ranije u nedelju hitno usvajanje zakona kojim se "briše" plan o otvaranju rudnika litijuma u Jadru i smenu predsednice REM Olivere Zekić i svih članova tog tela.

"Idemo korak dalje u odnosu na dosadašnje zahteve", poručio je danas lider stranke Zajedno za Srbiju Nebojša Zelenović na konferenciji za novinare ispred zgrade predsedništva 5. decembra.

On je rekao da je Olivera Zekić učesnike protesta nazvala banditima i da ih sve treba pohapsiti, i ocenio da je onda i jasno zašto su građani mogli da čuju potpune neistine na mnogim televizijama sa nacionalnom frekvencijom, i da su se tako "stekli svi uslovi da ona i ceo REM budu smenjeni".

Vaš browser nepodržava HTML5

Širom Srbije demonstranti blokirali saobraćaj, uz sporadične incidente

Vulin: Oštećen budžet MUP-a

Ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin izjavio je 6. decembra da policija nije obezbeđivala proteste 4. decembra, kako su i najavili ranije, kao i da sada opozicija ne može da optuži policiju za nasilje.

Gostujući na televiziji Pink Vulin je rekao da su demonstranti blokadom u subotu oštetili "budžet Ministarstva unutrašnjih poslova za milion i sto hiljada evra".

Za razliku od prve blokade organizovane 27. novembra, tokom blokade 4. decembra nije bilo uniformisanih pripadnika policije. Tokom blokada došlo je do manjih incidentata – u Novom Sadu je grupa maskiranih osoba u nekoliko navrata napala demonstrante, a u Beogradu je grupa takođe maskiranih ljudi zapalila baklje i bacila ih na prisutne.

Zašto su organizovane blokade?

Izmene zakona o eksproprijaciji, zbog kojih su organizovane blokade, omogućavaju državi da po hitnom postupku oduzme imovinu u privatnom vlasništvu i za to isplati naknadu vlasniku – ukoliko je oduzimanje imovine potrebno zbog projekata od javnog interesa.

Demonstranti veruju da su dva zakona donesena kako bi se stranim kompanijama, prvenstveno međunarodnoj rudarskoj kompaniji "Rio Tinto", olakšalo poslovanje u Srbiji.

Pročitajte i ovo: Nevladina organizacija predala predsedniku Srbije zahteve za prekid blokada puteva

Aktivisti i građani su protiv projekta "Rio Tinto", zainteresovanog za eksploataciju rude jadarit na zapadu Srbije, jer smatraju da bi ugrozio životnu sredinu.

Iz "Rio Tinta" su ranije odbacili kritike i obećali poštovanje svih propisa.

Šta je rekao predsednik Srbije?

U subotu, 4. decembra, kada je organizovana druga po redu blokada, a na kojoj je učestvovalo hiljade ljudi širom gradova Srbije, predsednik Srbije Aleksandar Vučić je razgovarao sa meštanima doline reke Jadar u zapadnoj Srbiji gde je kompanija Rio Tinto zainteresovana da eksploatiše rudu jadarit.

On je obećao je da će se angažovati da se uradi novi Zakon o izmenama i dopunama zakona o eksproprijaciji, koji bi po hitnoj proceduri ušao u Skupštinu.

KORS: Vučić nema ovlašćenja u vezi sa projektom Jadar

Koordinator nevladine Koalicije za održivo rudarstvo Srbije (KORS) Zvezdan Kalmar izjavio je 6. decembra da predsednik Srbije Aleksandar Vučić nema nikakva ovlašćenja u vezi sa projektom "Jadar" i otvaranjem rudnika jadarita kod Loznice koji planira kompanija Rio Tinto.

"Predsenik Srbije ne može da odlučuje o projektu 'Jadar' jer po Ustavu nema nikakva ovlašćenja, već o tome može da odlučuje Vlada Srbije, parlament i narod", rekao je Kalmar za Betu.

On je rekao da predstavnici udruženja "Zaštitimo Jadar i Rađevinu", čiji su članovi uglavnom meštani lozničkih sela na zapadu Srbije, nisu želeli da 4. decembra u selu Gornje Nedeljice razgovaraju sa Vučićem o problemima u vezi sa realizacijom projekta 'Jadar' koji predviđa otvaranje rudnika tog minerala, koji sadrži litijum i bor, jer se izričito protive tome zbog moguće ekološke štete, ne samo za taj kraj, već i za celu zemlju.

"Rio Tinto" je englesko-australijska multinacionalna kompanija, sa sedištem u Londonu, koja se na svetskom tržištu tokom svoje duge istorije suočila sa više optužbi da uništava životnu sredinu ili krši ljudska prava.

Pročitajte i ovo: Rio Tinto u Srbiji: Ko je za, a ko protiv