Premijer Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da nije realno očekivati da Srbija zamrzne imovinu i ne dozvoli ulazak predsednika Repubike Srpske (RS) Milorada Dodika i da se to neće dogoditi, mada o tome odlučuje Vlada kao kolektivni organ.
U Srbiji drugih reakcija na sankcije koje su Sjedinjene Američke Države uvele Dodiku za sada nema.
Predsednica Helsinškog komiteta za za ljudska prava za Srbiju Sonja Biserko je za RSE izjavila da u ovom trenutku ne može da kaže da li će Brisel slediti Vašington, ali da sledi promena politike prema Balkanu, kako bi se sačuvala stabilnost regiona.
"Mislim da Srbiji tek predstoje pritisci zbog svih događaja poslednjih dana, ne samo u Bosni i Hercegovini, već i na Kosovu. Narednih meseci mogu se očekivati značajniji pritisci zato što cela priča o Balkanu ulazi u finalnu fazu", komentariše Biserko.
Na žalost, dodaje, "srpska strana očekuje da će dolaskom Trampa američka administracija prepustiti Srbiju i taj deo Zapadnog Balkana ruskoj interesnoj sferi".
Sonja Biserko: Srbija treba dobro da odmeri buduće korake
"To je bez utemeljenja, a sva politika Beograda u ovom trenutku se oslanja na kalkulaciju da će američka politika biti drugačija i da Evropska unija nije sposobna da odbrani svoje deklarirane interese na Balkanu. EU je povodom najnovijih događaja u Republici Srpskoj davala značajna saopštenja i mislim da sledi promenjena politika i EU i NATO saveza koja će se tek pokazati u narednim mesecima. Srbija treba da bude pripremljena za to i treba dobro da odmeri kakve će korake preduzimati narednih nekoliko meseci", naglašava Biserko.
Sonja Biserko kaže da je politika koju Srbija na retoričkom nivou vodi poslednjih meseci uznemiravajuća za region iza sve one koji su se trudili godinama da stabilizuju Zapadni Balkan.
Srbija je, smatra Biserko, slala nedovoljno određene poruke povodom sukoba na relaciji Beograd - Banjaluka, da se čini da je odustala od deklarisane politike podrške integritetu BiH.
Sve što njeni lideri govore, pogotovo predsednik Srbije, govore suprotno, ocenjuje predsednica Helsinškog komiteta za Srbiju.
Aleksandra Joksimović iz beogradskog Centra za spoljnu politiku kaže da su male šanse da Srbija uvede Dodiku sankcije (iako bi efekti bili jedino u toj državi regiona gde on ima imovinu i na čiji pasoš računa), ali da li će se Srbija naći pod pritiskom spolja, zavisi od toga da li će još neke države uvesti sankcije.
"Mislim da je potpuno jasno da teško može doći do toga da Srbija uvede sankcije Dodiku, ali treba videti na koji način će se dalje ova tema razvijati u međunarodnoj zajednici. Da li će ovakva vrsta reakcije ostati samo u okviru SAD ili će još neke od zemalja Evropske unije sankcionisati Dodika", kaže Joksimović.
U vezi sa kalkulacijama da će nova američka administracija ukinuti sankcije Dodiku, Aleksandra Joksimović dodaje da je u ovom trenutku teško proceniti dokle će nova administracija Donalda Trampa ići na poništavanje odluka svojih prethodnika.
U svakom slučaju, sam Dodik, kaže naša sagovornica, mnogo više se u ovom trenutku oslanja na Rusiju nego na Srbiju. Od Srbije nije dobio podršku za referendum kojim je prekršen Ustav BiH, podseća direktorka Centra za spoljnu politiku.
Hrvatska: O sankcijama temeljem vlastitih procjena
Hrvatska će o mogućem pridruživanju američkim sankcijama Miloradu Dodiku odlučiti temeljem vlastitih procjena, hrvatski je službeni stav. Neslužbeno, pridruživanje sankcijama ovisit će o poboljšanju položaja Hrvata u BiH.
Hrvatska će o mogućem pridruživanju američkim sankcijama Dodiku odlučiti temeljem vlastitih kriterija – a to su teritorijalni integritet BiH i ravnopravnost sva tri naroda, kazao je Tomislav Lendić, glasnogovornik Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
"Što se tiče Republike Hrvatske, mi svoje odluke donosimo sukladno vlastitim procjenama pa tako i glede konkretne implementacije eventualnih sankcija za gospodina Dodika, polazeći naravno od temelja. Temelji su teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine u kojoj će sva tri naroda biti konstitutivna i ravnopravna", dodaje Lendić.
Dakle, ni Hrvatske neće za sada uvesti restriktivne mjere, koje uostalom prema Dodiku ne planira niti Europska unija. U Ministarstvu se međutim, kako se neslužbeno razmišlja, ne očekuje da se Hrvatska pridruži sankcijama dok se ne popravi položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Hrvatske je u više navrata izražavala nezadovoljstvo položajem Hrvata u Bosni i Hercegovini i njihovim nedostatnim participiranjem u organima vlasti te zemlje.
Uputili smo upit o sankcijama Dodiku i drugom sukreatoru hrvatske vanjske politike – po Ustavu to je uz Vladu i predsjednica države – međutim iz njenog ureda nismo dobili nikakav odgovor.
Dodikov referendum je od strane hrvatske službene politike doživio najoštrije osude. Pred referendum je Andrej Plenković, koji tada još nije bio hrvatski premijer nego samo novi predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), oštro osudio referendum kao prijetnju suverenosti i cjelovitosti Bosne i Hercegovine, a negativnu ocjenu ponovio je i nakon održanog referenduma.
Premijer Andrej Plenković
"Ja sam se vrlo jasno odredio i prije nekoliko tjedana protiv ovog referenduma, da on može biti prvi korak prema onom drugom referendumu koji bi vodio do odvajanja RS-a od Bosne i Hercegovine. Mislim da to nije dobro, i to je jedinstven stav međunarodne zajednice, Hrvatske, svih ključnih političkih aktera", istakao je Plenković.
Referendum je tada osudio i posebni savjetnik hrvatske predsjednice za vanjsku politiku Mate Granić, koji je tada za RSE najavio pojačanu hrvatsku akciju da se pomogne Bosni i Hercegovini na europskom putu, ali uz osudu referenduma kao sljedeći veliki problem naveo je loš položaj Hrvata u BiH.