Poverljiva studija pokazala da nema štete od rudarenja litijuma, tvrdi ministar poljoprivrede Srbije

Aleksandar Martinović tvrdi da je imao uvid u "poverljivu studiju"

Rudarenje jadarita, bogatog litijumom, u Zapadnoj Srbiji neće imati nikakve štetne posledice po kvalitet poljoprivrednog zemljišta, pokazala je poverljiva studija koju je uradio tim stručnjaka sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu, izjavio je ministar poljoprivrede Srbije Aleksandar Martinović 20. avgusta.

Martinović je, nakon sastanka sa predstavnicima preduzeća "Srbijašume", novinarima kazao da Studija koja se odnosi na pedologiju u dolini reke Jadar nosi oznaku poverljivosti, jer to stoji kao obaveza tog fakulteta u ugovoru koji je potpisan sa jednom kompanijom.

Na pitanje da li je reč o kompaniji Rio Tinto, ministar je kazao da bi bio nekorektan kada bi iznosio podatke koji su u ovom trenutku poverljivi.

"Ako struka kaže da eksploataicja jadarita može da se vrši u tom delu naše zemlje bez posledica po životnu sredinu, ljude, biljni i životinjski svet, apsolutno smo za to. Važno je da iskoristimo sve naše mineralne sirovine, jer je privreda jedna celina, ako budemo imali jaku industriju, imaćemo jaku poljoprivredu", kazao je ministar.

Pročitajte i ovo: Litijumska groznica

On je dodao da, ukoliko se zaustavi razvoj industrije, država neće imati odakle da se isplaćuje premije i podsticaje poljoprivrednicima.

"Odakle ćemo da platimo štetu ljudima od suše, ukoliko ne budemo imali novca u budžetu", rekao je Martinović.

Na pitanje da li je pogledao i pročitao Studiju o proceni uticaja eksploatacije litijuma Srpske akademije nauke i umetnosti (SANU) ministar nije odgovorio.‚

Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) u martu 2022. predstavila zbornik radova o projektu Jadar u kojem je, između ostalog, ukazano na štetnost, negativne efekte i moguće posledice ukoliko bi došlo do njegove realizacije.

Vršilac dužnosti direktora "Srbijašume" Krsto Janjušević kazao je da u blizini rudnika u Srbiji, uključujući Bor i Majdanpek, nije zabeleženo zagađenje zbog proizvodnog procesa i da je zagađenost vazduha u Boru na "istorijskom minimumu".

"U tom delu nema ni jedne prijave, zvaničnog dopisa, žalbe, kao ni podatka ka 'Srbijašumama' da se desio ikakav poremećaj u šumskom ekosistemu", kazao je Janjušević.

Janjušević je na čelo državnog preduzeća "Srbijašume" došao 8. avgusta kao kadar Srpske napredne stranke, nakon što je Vlada sa te pozicije smenila Igora Braunovića, poslanika Socijalističke partije Srbije, koji je kritikovao eksploataciju litijuma u Srbiji.

Pročitajte i ovo: Vlada Srbije smenila Igora Braunovića direktora 'Srbijašuma'

Novi talas protesta protiv planova za rudarenje litijuma u Srbiji počeo je 28. juna u Loznici, gradu na zapadu zemlje, gde je u regionu Jadar vlast predsednika Aleksandra Vučića najavila otvaranje rudnika britansko-australijske kompanije Rio Tinto.

Od tada su u pedesetak gradova Srbije održani protesti građana koji se protive eksploataciji litijuma i bora zbog, kako kažu ekološke organizacije, velikog rizika po životnu sredinu.

Ne tim okupljanjima dominirale su poruke "Nećete kopati" i "Rio Tinto marš iz Srbije".

Poslednji protest održan je u Beogradu 10. avgusta posle kog su zbog blokada saobraćajnica uhapšena trojica ekoloških aktivista i osuđeni na zatvor od mesec i više dana. Posle reakcija dela javnosti i stručnjaka za pravo pušteni su da se brane sa slobode.

Do serije protesta došlo je posle odluke Vlade Srbije 16. jula da nastavi sa projektom izgradnje rudnika litijuma u dolini Jadra, koji je ista vlada stopirala 2022. godine.

Vlada Srbije u Beogradu je 19. jula sa Evropskom unijom potpisala "Memorandum o kritičnim sirovinama" koji predviđa proizvodni lanac od kopanja litijuma u Jadru do proizvodnje baterija za električna vozila.

"Rio Tinto" je ranije u odgovoru za RSE naveo da su "domaći i međunarodni stručnjaci potvrdili da se projekat 'Jadar' može realizovati bezbedno i u skladu sa najvišim standardima zaštite životne sredine".

Međutim, brojni stručnjaci iz zemlje i inostranstva ukazuju da u procesu eksploatacije litijuma neizbežno dolazi do ekoloških posledica, pre svega do zagađenja rečnog sliva i zemljišta.

Ekološki aktivisti takođe podsećaju da se kompanija "Rio Tinto" tokom svoje duge istorije suočila sa više optužbi da uništava životnu sredinu ili krši ljudska prava.

Pročitajte i ovo: Zašto pada cena litijuma na svetskom tržištu?