Sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije i Evroazijske unije od 10. jula

Delegati Evroazijske ekonomske unije poziraju fotografima uoči sednice međuvladinog saveta, Kirgistan (9. avgust 2019.)

Ministarka trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije Tatjana Matić rekla je da 10. jula stupa na snagu Sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije i Evroazijske ekonomske unije.

Ovim sporazumom, koji je potpisan 25. oktobra 2019. godine, Srbija će moći da bez carine uvozi robu u Rusiju, Kazahstan, Belorusiji, Jermeniju i Kirgiziju, navodi se u saopštenju ministarstva.

Kako stoji u saopštenju, proširena je lista robe koje mogu da se uvoze u ove zemlje bez naplate carine.

Pročitajte više Koliko je sporazum Srbije i Evroazijske unije 'značajan'?

Ministarka je istakla, da će "ovim sporazumom biće omogućen pristup tržištu većem od 180 miliona ljudi za oko 99 odsto roba iz Carinske tarife bez naplate carine, a na privrednicima je da te pogodnosti iskoriste".

"Sporazumom o slobodnoj trgovini Srbija zadržava izuzetno povlašćen izvoz koji ima na rusko tržište, što je bio jedan od glavnih ciljeva pregovora, budući da se oko 90 odsto ukupne trgovinske razmene Srbije sa zemljama EAEU odnosi na Rusku Federaciju", rekla je ministarka i naglasila da je ovo i podsticaj za dolazak stranih investitora, posebno onih izvozno orijentisanih iz proizvodnih delatnosti.

Sporazum o slobodnoj trgovini sa zemljama Evroazijske ekonomske unije (EAEU) nije u suprotnosti sa evropskom politikom Srbije, izjavila je premijerka Ana Brnabić nakon potpisivanja ovog dokumenta u Moskvi oktobra 2019. Godine.

"Ovo je ekonomski, a ne politički sporazum. Mi u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju imamo pravo na sporazume o slobodnoj trgovini sa međunarodnim organizacijama i sa pojedinačnim zemljama do trenutka kad uđemo u EU. Ja mislim da je u interesu Srbije da imamo što više ovakvih sporazuma. Dakle, ovaj sporazum je komplementaran sa evropskom politikom Srbije", rekla je Brnabić.

Sporazum o slobodnoj trgovini sa EAEU zamenio je postojeće sporazume o slobodnoj trgovini koje je Srbija imala sa Rusijom (od 2000. godine), Belorusijom (od 2009. godine) i Kazahstanom (od 2010. godine).

Sa Jermenijom i Kirgistanom Srbija nije imala Sporazum o slobodnoj trgovini.

Srbija je, kada je reč o ekonomskim vezama sa Rusijom, bila u komparativnoj prednosti u odnosu na države EU jer nije uvela sankcije Rusiji nakon krize u Ukrajini 2014.

Evropska unija je, naime, donela odluku o uvođenju sankcija Rusiji kao odgovor na "ilegalnu aneksiju Krima" i "destabilizaciju Ukrajine".

Srbija će u procesu pridruživanja Evropskoj uniji morati da uskladi svoju spoljnu politiku sa EU.