Barem desetak puta, što diplomatski, što privatno se predstavnici vlasti Republike Srpske (RS) i Srbije susretnu tokom godine. To je možda razlog zbog kojeg je Milorad Dodik, predsjednik RS-a, izjavio kako odnosi tog bh. entiteta i susjedne države nikada u istoriji nisu bili bolji.
I jedni i drugi česte susrete, ali i izjave koje plasiraju u javnost, brane specijalnim vezama.
Zbog toga se nameće pitanje – da li Srbija djeluje kao potpisnica Dejtonskog sporazuma ili se direktno miješa u unutrašnje stvari BiH?
"Srbija ne djeluje nikako, tačnije, djeluje totalno suprotno od onoga što bi trebala da radi kao garant Dejtonskog mirovnog sporazuma. Trebala bi, valjda, da garantuje mir, a ne da radi zajedničke vojne vježbe sa dijelom Bosne i Hercegovine, tačnije sa entitetom Republika Srpska. Sa druge strane, u situaciji kada treba da smiri uzavrele strasti gospodina Dodika, a to je pitanje referenduma, čini se da neće uraditi ništa po tom pitanju, tako da Srbija radi dijametralno suprotno od onoga što bi trebalo da radi", navodi Dragan Bursać, novinar portala "Buka".
Profesor ustavnog prava Nurko Pobrić kaže kako se vrlo često u javnosti koristi termin da je Srbija garant Dejtonskog sporazuma, što nije tačno, jer se radi o jednoj od njegovih potpisnica. No, da li i sa takvom ulogom ima pozitivan ili negativan odnos?
Nurko Pobrić
"S vremena na vrijeme, nekada manjim intenzitetom, nekada većim, ugrožava Dejtonski sporazum, fokusirajući se na saradnju sa dijelom Bosne i Hercegovine, sa Republikom Srpskom, i to u onim odnosima koji su isključivo odnosi između dvije države, a ne odnosi između dijela države i druge države", ocjenjuje Pobrić.
Srbija se niti jednog dana nije ponašala kao garant Dejtonskog sporazuma – riječi su novinara Emira Imamovića.
"Zapravo su različite srpske vlasti, i one reformske Zorana Đinđića, kasnije Borisa Tadića, sada Aleksandra Vučića indirektno ili češće direktno podržavale separatističke i antidejtonske težnje Milorada Dodika i službene banjalučke politike. Kada se Srbija poziva na Dejtonski sporazum, onda to otprilike zvuči kao kada se Bakir Izetbegović poziva na multietičnost i multikulturu", ističe Imamović.
Dosadašnje veze Republike Srpske i Srbija, sociolog Ivan Šijaković objašnjava, kako kaže "bolećivim" odnosom kojeg Srbija ima prema ovom dijelu Bosne i Hercegovine.
Pijun za igranku
Uprkos neutralnosti, koju u svojim istupima pominje srbijanski premijer Aleksandar Vučić, Šijaković napominje da se radi o jednoj vrsti miješanja u unutrašnje bosanskohercegovačke prilike.
"Ako ste garant Dejtonskog sporazuma, morate svim političkim strukturama u Bosni i Hercegovini da podjednako pomažete da reše probleme koji prete da ugroze Dejtonski sporazum, mir i sve ono što je do sada postignuto. Ali, ovde očito ima vrlo malo razgovora sa bošnjačkom i hrvatskom stranom", ocjenjuje Šijaković.
Profesor na sarajevskom Fakultetu političkih nauka Jusuf Žiga o odnosim zvaničnog Beograda prema BiH kaže: "Mi smo se, spletom nepovoljnih okolnosti, posve marginalni u nekom realnom omjeru snaga našli kao u nekoj šahovskoj ploči, kao što se pijun nađe na nekom važnom mjestu i odjednom postane važan za aktere te igre. Na žalost, Bosna i Hercegovina je upravo to. Pa, po čemu bismo mi trebali trebali da budemo važni nekakvoj Rusiji, nekakvoj Americi, a vidite kako se preko naših leđa vode te velike zakulisne politike? To sve vješto koristi Srbija koja se našla u delikatnoj situaciji kada predugo kalkulira hoće li u Evropu ili neće, hoće li uz Rusiju ili neće, i onda im naravno taj pijun, o kome figurativno govorim, je super zahvalan za tu igranku".
Bosanskohercegovački analitičari često kažu kako sve dok zvanični Beograd bude naklonjen Banjaluci, a ne Sarajevu, kao glavnom bh. administrativnom centru, ali, istovremeno, i dok političko Sarajevo bude doživljavalo susjednu zemlju kao neprijateljski nastrojenu prema Bosni i Hercegovini, teško da će odnosi biti poboljšani. A kako najveći dio javnosti sa obje strane Drine ocjenjuju, nikada nisu bili gori.