Neonacisti obeležili smrt Milana Nedića u Beogradu

Neonacistička grupa "Zentropa Srbija" na dan smrti Milana Nedića, u Beogradu 4. februara

Oko 50 pripadnika neonacističke grupe "Zentropa Srbija" okupilo se 4. februara u centru Beograda kako bi obeležili godišnjicu smrti Milana Nedića, predsednika kvislinške Vlade Srbije za vreme nacističke okupacije u Drugom svetskom ratu.

Oni su se okupili ispred zgrade nekadašnjeg zatvora OZNA (Odeljenje za zaštitu naroda) sa čijeg prozora je početkom februara 1946. uoči suđenja Nedić skočio i izvršio samoubistvo.

Okupljeni su razvili transparente i pevali pesme posvećene Nediću, a potom i zapalili baklje.

Obeležavanje smrti Milana Nedića uz baklje

Uz jako prisustvo policije, u isto vreme i na istom mestu protestovalo je i desetak antifašista, koji su uzvikivali "ne damo Srbiju fašistima" i "naš grad". Policija ih je odvajala od skupa neonacista.

Među njima je bila i Sofija Todorović, iz nevladine Inicijative mladih za ljudska prava, koja je drugog februara pozvala policiju da zabrani ovo okupljanje, a vlast u Srbiji da jasno osudi skupove "kojima se slavi nacizam i antisemitizam, širi rasna mržnja i slave saradnici okupatora u Drugom svetskom ratu".

"Mi upravo svedočimo tome da policija brani jednu fašističku manifestaciju, jer šta je drugo slavljenje kolaboracioniste i čoveka koji je otvoreno podržavao fašizam i zastupao nacističku ideologiju do promocija fašizma", rekla je Todorović za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Antifašisti u Beogradu, protiv obeležavanja smrti Milana Nedića

Neonacisti i ekstremni desničari u Srbiji se na godišnjicu smrti Milana Nedića okupljaju godinama unazad.

Sofija Todorović je za RSE istakla da na ovaj skup nevladine organizacije iz godine u godinu reaguju na različite načine.

"Za sada nema naznaka da će se se ovakvi skupovi tumačiti kao promocija fašizma, a zapravo svedočimo potpuno suprotnoj informaciji gde se oni tumače kao sloboda, a kada ovakve stvari podvodimo pod slobodu to znači da su naše vrednosti samo neka prazna priča", rekla je Todorović.

možda vas zanima U Srbiji bez odgovora na pozive za zabranom veličanja Milana Nedića

Pozivi na zabranu veličanja Nedića

"Instrumentalizacija kulture sećanja koja ima za cilj da umanji i negira odgovornost domaćih kolaboracionista za učešće u genocidu nad Jevrejima i Romima, vetar je u leđa za nasilje nacističkih grupa u Srbiji", upozorila je nevladina Inicijativa mladih za ljudska prava u pozivu policiji da zabrani skup neonacista.

Na zabranu je pozvao i parlamentarni opozicioni pokret Ne davimo Beograd, čiji su pripadnici prisustvovali antifašističkom skupu 4. februara.

"Ovakve organizacije veličaju najopasnije ideologije i slave najmračnije događaje i ličnosti iz istorije, kakav je bio narodni izdajnik i ratni zločinac Milan Nedić kome je najavljeni skup posvećen", navodi se u saopštenju pokreta Ne davimo Beograd.

Antifašisti u Beogradu razdvojeni policijom od neonacista

Ko je bio Milan Nedić?

Milan Nedić bio je predsednik takozvane "Vlade narodnog spasa" u vreme nemačke okupacije Srbije od 1941. do 1944. godine.

Juna 1945. proglašen je za ratnog zločinca zbog izdaje naroda, službe okupatoru, mučenja i terorisanja stanovništva.

Kao čelnik kolaboracionističke vlade, Nedić snosi odgovornost za saradnju sa nacističkom Nemačkom i učešće u holokaustu, ubistva i progon antifašista, hapšenje Jevreja, pljačku njihove imovine i učešće u egzekucijama u logorima Topovske šupe i Banjica u Beogradu.

Nedićeva policija i žandarmerija je, uz nemačke okupacione vlasti, bila ključna u istrebljenju jevrejskog i romskog stanovništva, kao i antifašista.

Beograd je bio jedan od prvih gradova u okupiranoj Evropi koji je proglašen za "judenfrei" ("očišćen od Jevreja").

Javno dostupne arhive čuvaju uredbe, naredbe i dekrete Nedićeve vlade o zabrani prava na rad i pohađanje fakulteta Jevrejima i Romima, i konfiskaciji njihove imovine.

Kolaboracionistička vlada Milana Nedića raspuštena je 4. oktobra 1944, a on je dva dana kasnije, sa većinom ministara, napustio zemlju.

Britanci su ga izručili jugoslovenskim snagama 1. januara 1946. godine.

Početkom februara iste godine izvršio je samoubistvo u istražnom zatvoru u Beogradu, pre nego što je suđenje počelo.

Ko slavi Nedića?

Na godišnjicu njegove smrti godinama se održavaju skupovi neonacista i ekstremnih desničara.

Neonacisti obeležili su smrt Milana Nedića

Poslednji je organizovan u Novom Sadu 2021. godine, kada je u centru tog grada grupa članova i pristalica ekstremno desničarske organizacije "Tradicionalisti" palila sveće i pevala u čast Nedića i Dimitrija Ljotića, komandanta kvislinške paravojske za vreme Drugog svetskog rata.

Slaveći Nedića, ekstremni desničari su 4. februara 2018. na skupu u Beogradu isticali nacističke i fašističke simbole zbog čega je Osnovno javno tužilaštvo u Beogradu protiv nekoliko učesnika podnelo krivične i prekršajne prijave.