Piše: Mike Eckel
Vasilij Vlasov (67) u januaru se razbolio od COVID-19. Imao je sreće, rekao je moskovski akademik. Simptomi mu nisu bili teški i nije imao dugotrajne posljedice.
On je rekao da bi mogao da se vakciniše domaćim, ruskim Sputnjikom V, prvom vakcinom protiv korona virusa na svijetu koju je odobrila vlada. Ali nije, i ne planira to u skorije vrijeme. Zašto?
Kaže da joj ne vjeruje, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RFE/RL) na engleskom jeziku.
"Želim bolje razumijevanje efikasnosti i bezbjednosti vakcine. Nažalost, kako više vremena odmiče, manje vjerujem u njen kvalitet", rekao je Vlasov, doktor medicine, epidemiolog i istraživači javnog zdravlja na Visokoj ekonomskoj školi u Moskvi.
Rusija je prvi otvorila kapije s vakcinom, a Kremlj je u avgustu pozdravio odobrenje Sputnjika V kao trijumf. Međutim, uprkos kasnijem pozitivnom izvještaju u analizi naučnog časopisa Lanset (The Lancet), žamor od prvog predstavljanja je pomućen zabrinutošću oko toga da li je proces bio užurban iz političkih razloga.
Distribuciju muče marketinške greške i rane koje si sama nanosi, kažu eksperti. Vakcinacija stanovništva u Rusiji ozbiljno zaostaje u poređenju s drugim velikim industrijskim zemljama. Problemi s proizvodnjom također su omeli njenu upotrebu unutar i izvan Rusije i ukaljali ono što je moglo da bude novi podsjetnik na naučni potencijal Rusije.
"Da su ono što je Rusija željela bile pohvale i zasluge za razvoj jedne od prvih ranijih, vrlo vjerovatno bezbjednih i efikasnih vakcina za COVID-19 -- to bi bile zaslužene pohvale i zasluge -- bolja strategija bila bi transparentnost od samog početka", rekla je Džudi Tvig (Judy Twigg), profesorica političkih nauka na Univerzitetu Virdžinija Komonvelt i ekspertkinja za globalna zdravstvena pitanja u Rusiji i Evroaziji.
"Pucali su sebi u nogu ovdje, požurujući regulatorne procese za početak, a zatim razvlačeći priču o toj vakcini u njihovoj kampanji za odnose s javnošću od samog početka", rekla je ona za RFE/RL.
Rane nedoumice
Najavljujući odobrenje vlade za Sputnjik V, 11. avgusta, Putin je to nazvao "prvim i veoma važnim korakom za našu zemlju, a generalno za cijeli svijet". On se zahvalio naučnicima koji su učestvovali u tim naporima.
Samu vakcinu Sputnjik V razvio je jedan od najpoznatijih i najcjenjenijih ruskih naučnih instituta: Nacionalni centar za epidemiologiju i mikrobiologiju Gamaleja u Moskvi.
Medicinski radnik daje dozu Sputnjika V u Moskvi 7. aprila. Vakcina je najavljena kao uspješna, iako nije prošla kroz tipičan proces od tri faze kliničkih testova.
Prošlog proljeća, dok se pandemija širila kao veliki požar širom svijeta, Gamaleja je saopštila da je razvila efikasnu "vektorsku" vakcinu, koristeći adenovirus -- porodicu virusa koji su poznati po izazivanju obične prehlade – koji djeluje. Adenovirus vakcine se smatraju stabilnijim i ne moraju se držati na super niskim temperaturama.
To se poredi s drugim velikim vakcinama koje se sada koriste širom svijeta, kao što su Fajzer-Biontek (Pfizer-BioNTech) i Moderna, koje koriste malo genetskog kodiranja za generisanje odgovora antitijelima u organizmu.
Druga američka vakcina, koju je razvio Džonson i Džonson (Johnson&Johnson), koristi istu tehnologiju adenovirusa ali zahtijeva samo jednu dozu. Nasuprot tome, za vakcinu "Gamaleja" potrebne su dvije doze, uz korištenje dva odvojena adenovirusa kako bi se postiglo ono što su neki naučnici rekli da bi mogao da bude superiorni ishod, s boljim, dugoročnim rezultatima.
Međutim, ruska vakcina našla se pod intenzivnim pažnjom od samog početka, zbog činjenice da su je njeni promoteri najavili kao uspješnu iako nije prošla kroz tipičan proces kliničkih testova s tri fraze, oslanjajući se umjesto toga na manji broj dobrovoljaca, ali i vojnog osoblja.
Rusija također u početku nije objavila kompletne skupove podataka o testiranjima za javni pregled i stručnu provjeru, što je standardna praksa.
U februaru, šest mjeseci nakon prvobitne objave, prva stručna studija Sputnjika V, u kojoj je učestvovalo oko 20.000 ljudi u Rusiji, pojavila se u britanskom medicinskom časopisu Lanset. Studija je pokazala da je stopa efektivnosti 91 posto - što se može uporediti s drugim velikim vakcinama.
Međutim, spoljni istraživači i naučnici doveli su u pitanje osnovne podatke korištene u objavljenim radovima o Sputnjiku V, uključujući, kako kažu, nedosljednosti u podacima iz faze I i faze II faze ruskog kliničkog ispitivanja.
"Naša briga nije povezana s načinom na koji rade u laboratorijama, već s načinom na koji komuniciraju ono što rade: koliko su transparentni, kako objavljuju podatke", rekao je Enriko Buči (Enrico Bucci), italijanski biohemičar koji predaje na Univerzitetu Templ u Sjedinjenim Državama i koji je koautor objavljenog pisma u Lansetu i na drugim mjestima navodeći propuste u ruskoj metodologiji.
"Ovo je zaista važna tačka: niko ne dovodi u pitanje vještinu i integritet ruskih naučnika koji su bili uključeni, i ruskih naučnih institucija koje su bile uključene", kazala je Tvig.
"Niko ne dovodi u pitanje Gamalejine naučne vještine i integritet. To je politika i PR. Ljudi na višim nivoima organizacionog dijagrama čine štetu tim naučnicima i tim naučnim institucijama preranim prenaglašavanjem slučaja za šta je ta vakcina i šta može da uradi", rekla je ona.
Sputnjik V dobio je malu dozu dobrih vijesti 15. aprila, kada su ruske novinske agencije izvijestile da regulator zdravstvene zaštite u zemlji Roszdravnadzor nije otkrio nijedan slučaj krvnih ugrušaka koji proističu iz upotrebe vakcine - pitanje koje je ometalo vakcinu Astrazeneka (AstraZeneca) i koje je sada odgovorno za pauzu u korištenju vakcine "Džonson i Džonson" u Sjedinjenim Državama.
'Najveće dostignuće'
Rusija je do sada odobrila još dvije vakcine: Epivak korona (EpiVacCorona) je odobrena u oktobru, dok je Kovivak (CoviVac) odobren u februaru. Međutim, Sputnjik V je taj koji je zaokupio najviše pažnje u javnosti, uglavnom zbog marketinga i promocije Ruskog fonda za direktne investicije.
Poznat kao RDIF, višemilionski fond državnog bogatstva napravio je domišljat video koji je povukao direktnu liniju između vakcine i njenog imenjaka: pionirskog sovjetskog satelita u orbiti, lansiranog 1957.
RDIF je takođe koristio Tviter (Twitter) nalog da promoviše snimak i pohvali zemlje koje su odobrile upotrebu vakcine Sputnjik V -- ali i da ismijava druge vakcine i istakne nepovoljne komplikacije, kao što je pauziranje upotrebe Astrazeneke u Evropi zbog zabrinutosti oko krvnih ugrušaka. To su kasnije raščistila evropska regulatorna tijela.
Vjeruje se da glavni izvršni direktor RDIF-a Kiril Dmitrijev ima bliske veze s Kremljom, a njegova supruga navodno ima blizak odnos s jednom od Putinovih kćerki.
RDIF nije odgovorio na više poruka i mejlova RFE/RL-a za komentar.
Ali na sastanku s Putinom 2. aprila, Dmitrijev je ponovo veličao vakcinu, nazivajući je "istinski najvećim dostignućem ruske nauke" rekavši da je to "priznao cijeli svijet", navodi se u transkriptu Kremlja.
Stopa vakcinacije i oklijevanja
Izvan Rusije, oko 40 zemalja koristi ili planira da počne da koristi Sputnjik V. U Evropskoj uniji, gdje su regulatori tražili od Rusije više podataka o kliničkim ispitivanjima, samo je Mađarska počela da ih koristi. Druge zemlje -- uključujući Češku Republiku i Slovačku, frustrirane sporim tempom vakcinacije u EU -- također su preduzele korake za kupovinu doza Sputnjika V. Kao i njemački region Bavarske.
Međutim, to je pomućeno pitanjima evropskih zvaničnika, uključujući predsjednika Evropskog savjeta Šarla Mišela (Charles Michel) koji je prošlog mjeseca bacio sumnju na motive Rusije za promovisanje Sputnjika V, rekavši da je Moskva preduzela velike napore za snabdijevanje vakcinom u inostranstvu.
Eksperti kažu da Rusija nema proizvodnu sposobnost da pojača proizvodnju Sputnjika V kako bi ispunila domaće potrebe, istovremeno primajući strane narudžbe.
Sporazum Slovačke o nabavci vakcine viđen je kao još jedno odobrenje za Sputnjik V. Međutim, kasnije se ispostavilo da se radi o tajnom sporazumu koji je potpisao tadašnji premijer Igor Matovič, koji je kasnije bio primoran da podnese ostavku uslijed zabrinutosti vladinih zvaničnika zbog ruskog uticaja.
Nekoliko nedjelja kasnije, slovačko regulatorno tijelo za lijekove javno je ispitalo rusku vakcinu i ukazalo da bi moglo doći do ozbiljnih problema s kvalitetom njene proizvodnje. Agencija navodi i da su njene isporučene doze Sputnjika V izgledale drugačije od onih koje je pregledao Lanset.
To je izazvalo niz zajedljivih postova na Tviteru, pod palicom RDIF-a koji je slovačku objavu označio kao "lažne vijesti" i optužio agenciju za "čin sabotaže", ne pruživši dokaze ni za jednu od tvrdnji. Također je zahtijevao da se vrate sve ruske doze.
Ugovori o vakcini često su zaštićeni od javnosti, rekao je Buči; Slovačka sa Sputnjikom V nije izuzetak.
"Problem je bio u tome što je potpisan prije nego što je iko mogao da se složi oko toga", rekao je Buči.
Nedaće u proizvodnji
Drugo pitanje koje zamućuje uspjehe Sputnjika V je proizvodnja. Eksperti kažu da Rusija nema proizvodne kapacitete da pojača proizvodnju kako bi ispunila domaće zahtjeve za vakcinaciju ruskog stanovništva i također ispunila strane narudžbe, što je rezultiralo nestašicama u snabdijevanju.
To je također rezultiralo neuobičajenom situacijom da Rusija mora da uvozi sopstvenu vakcinu od stranih proizvođača, poput Indije i Južne Koreje, na šta je Dmitrijev ukazao Putinu.
"Prema našoj ocjeni, vjerujemo da Rusija nije samo jedan od aktuelnih lidera u svijetu u pogledu stope vakcinacije, već možemo da osiguramo vakcine svim ljudima u Rusiji koji žele da se vakcinišu prije juna koristeći proizvodne kapacitete u Rusiji i inostranstvu", istakao je on.
Zapravo, Rusija nije lider u stopi vakcinacije. Uprkos četveromjesečnoj prednosti u vakcinaciji u odnosu na napore drugih zemalja, Rusija je -- do prve nedjelje u aprilu -- dala najmanje jednu dozu vakcine na samo oko šest odsto stanovništva.
Poređenja radi, više od 48 odsto stanovništva Britanije dobilo je najmanje jednu dozu; u Sjedinjenim Državama je 37 odsto; u Njemačkoj i Francuskoj je oko 15 odsto.
"Glavni faktor je proizvodnja: oni očajnički trebaju da povećaju proizvodnju, a meni i drugima je nejasno da li oni to mogu da poprave", rekao je Buči.
Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da su Rusi duboko skeptični prema vakcinama uopšte – čak 60 odsto populacije.
"Ono što se na kraju desilo su dva problema istovremeno", rekao je Vlasov za RFE/RL. "Istraživanje je urađeno na veoma visokom nivou, istraživanje za vakcinu. Ali istovremeno, očigledno je bilo mnogo elemenata istraživanja, analiza i podataka koji nisu urađeni na istom nivou, u odnosu na zapadne kolege."
"Drugi problem je marketing, nažalost. Marketing je nepotpuna nauka" u Rusiji, rekao je on.
Također, za razliku od agresivnog marketinga RDIF-a izvan Rusije, malo je znakova masovne marketinške ili kampanje za odnose s javnošću unutar Rusije.
U nekim ruskim gradovima pojavio se pregršt bilborda na kojima su fotografije ljekara koji potiču Ruse da bi se vakcinisali.
S obzirom na kontrolu Kremlja nad dominantnim TV kanalima i njegov uticaj na velike nacionalne publikacije, nedostatak usaglašene nacionalne reklamne kampanje zbunio je posmatrače. Kao i Putinovo oklijevanje da svoju vakcinu dobije u javnosti, pred fotografima i TV kamerama – što je lak način da se promovišu ti napori.
Generalno gledano, rekao je Vlasov, čak i da postoji usaglašena marketinška kampanja unutar Rusije, vjerovatno bi bilo teško prevazići najveću prepreku:
"Uopšteno, Rusi ne vjeruju vladi. Oni ne vjeruju državnim institutima, agencijama", rekao je on. "Po mom mišljenju, to je glavni razlog za anti-vaksersko ponašanje."