U haškom procesu protiv bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića nastavljeno je opsežno svjedočenje Ewana Brauna, vojnog stručnjaka koji je napravio ekspertski izvještaj o stvaranju Vojske Republike Srpske, VRS-a iz jedinica Jugoslavenske narodne armije, JNA stacioniranih u Bosni i Hercegovini 1992.godine.
Njegovim višesatnim glavnim iskazom tužiteljstvo je željelo prikazati direktnu vezu između odluka vlasti bosanskih Srba kojima je optuženi bio na čelu, s operacijama etničkog čišćenja stanovništva nesrpske nacionalnosti od strane VRS-a.
Brojni vojni dokumenti Prvog krajiškog korpusa VRS-a koji je nastao od 5.korpusa JNA – prema vojnom stručnjaku Braunu potvrđuju direktno provođenje direktiva Srpske demokratske stranke. Svoje zaključke Braun je potkrijepio nizom dokumenata civilnih vlasti bosanskih Srba, Kriznih štabova te vojnim i policijskim arhivama o akcijama koje su u optužnici označene kao početak rata te etničkog čišćenja.
„Mislim da je bilo rečeno da će samo policija sudjelovati u tim operacijama, a nakon toga govori se kako će u tome sudjelovati i vojska i policija. I na temelju dokumenata koje sam vidio može se zaključiti da je vojska sudjelovala u tome. Krajiški korpus je izvršio više operacija razoružavanja paravojnih snaga, tako su to oni nazvali –u Sanskom Mostu, Kotor Varoši, Ključu i drugim mjestima“, naveo je svjedok.
Braun se u analizi sprege policije i vojske u protjerivanju posebno osvrtao na jedan dokument o prevoženju civila u stočnim vagonima i kamionima, također pronađen u arhivi MUP-a RS.
Uz duže ispitivanje o izvršavanju direktiva SDS-a od strane Vojske Republike Srpske i policije, tužiteljstvo je stručnim izvještajem pod nazivom "Vojna situacija u Bosanskoj Krajini 1992. godine“ željelo prikazati i kako je već tada postojala puna svijest srpskih vojnih vlasti o zločinima koji su se dogodili tijekom prinudnog iseljavanja stanovništva.
Svjedok Braun je kao primjer za to naveo incident poznat kao ubojstvo na Korićanskim stijenama kada je pogubljeno oko 200 bošnjačkih muškaraca. Pri tom je pročitao dio izvještaja Prvog krajiškog korpusa VRS-a koji to potvrđuje.
Optuženi svjedoku: ne razlikujete etničko od državnog razdvajanja
Tijekom unakrsnog ispitivanja optuženi Karadžić je želio umanjiti vjerodostojnost svjedoka Brauna kao vojnog analitičara haškog tužiteljstva, poričući pri tom njegove zaključke o sprezi političkog i vojnog vrha bosanskih Srba u etničkom čišćenju većih dijelova Bosne i Hercegovine za što ga se tereti po zapovjednoj odgovornosti.
Karadžić je ukazivao na nedostake analize i izvještaja svjedoka, tvrdeći primjerice kako nisu uzete u obzir operacije bošnjačkih i hrvatskih snaga protiv Prvog krajiškog korpusa VRS-a.
Optuženi je najavio kako će prikazati u utorak (kada se očekuje završetak svjedočenja Brauna) da su zaključci svjedoka krivi u vezi njegove direktive o eliminiranju granice na Drini i spajanju sa Srbijom. „Ja sam najavio da ta granica treba biti meka, kao i druge u Europi“, izjavio je Karadžić.
„Meni su postavljeni ciljevi za vojsku značili osvajanje Cerske i podučja oko Drine. Ako pogledate direktivu 4 – tu se navodi da je cilj da stanovništvo ode, ne da se samo vojno porazi već da se ostvari trajnja kontrola nad područjem“, odgovorio je Braun na tvrdnju optuženog, koristeći pri tom Operativnu direktivu 4 Drinskog korpusa iz 1993.godine, a koju je uzeo u obzir prilikom donošenja zaključaka.
Svjedok se nije složio s tvrdnjama optuženog kako je pomiješao direktive SDS-a koje važe u ratnim uvijetima s onima koje vrijede u vrijeme mira, kad su još nacionalne zajednice pregovarale o mirnom razgraničenju, kao što je primjerice Kutiljerov plan (Jorge Cutileiro, portugalski diplomat).
Svoje svjedočenje Braun bi trebao završiti sljedeći utorak kada će ga nakon unakrsnog ispitivanja Karadžića i dodatno ispitati tužiteljstvo.
Njegovim višesatnim glavnim iskazom tužiteljstvo je željelo prikazati direktnu vezu između odluka vlasti bosanskih Srba kojima je optuženi bio na čelu, s operacijama etničkog čišćenja stanovništva nesrpske nacionalnosti od strane VRS-a.
Brojni vojni dokumenti Prvog krajiškog korpusa VRS-a koji je nastao od 5.korpusa JNA – prema vojnom stručnjaku Braunu potvrđuju direktno provođenje direktiva Srpske demokratske stranke. Svoje zaključke Braun je potkrijepio nizom dokumenata civilnih vlasti bosanskih Srba, Kriznih štabova te vojnim i policijskim arhivama o akcijama koje su u optužnici označene kao početak rata te etničkog čišćenja.
„Mislim da je bilo rečeno da će samo policija sudjelovati u tim operacijama, a nakon toga govori se kako će u tome sudjelovati i vojska i policija. I na temelju dokumenata koje sam vidio može se zaključiti da je vojska sudjelovala u tome. Krajiški korpus je izvršio više operacija razoružavanja paravojnih snaga, tako su to oni nazvali –u Sanskom Mostu, Kotor Varoši, Ključu i drugim mjestima“, naveo je svjedok.
Braun se u analizi sprege policije i vojske u protjerivanju posebno osvrtao na jedan dokument o prevoženju civila u stočnim vagonima i kamionima, također pronađen u arhivi MUP-a RS.
Uz duže ispitivanje o izvršavanju direktiva SDS-a od strane Vojske Republike Srpske i policije, tužiteljstvo je stručnim izvještajem pod nazivom "Vojna situacija u Bosanskoj Krajini 1992. godine“ željelo prikazati i kako je već tada postojala puna svijest srpskih vojnih vlasti o zločinima koji su se dogodili tijekom prinudnog iseljavanja stanovništva.
Svjedok Braun je kao primjer za to naveo incident poznat kao ubojstvo na Korićanskim stijenama kada je pogubljeno oko 200 bošnjačkih muškaraca. Pri tom je pročitao dio izvještaja Prvog krajiškog korpusa VRS-a koji to potvrđuje.
Radovan Karadžić u sudnici 18. studenog 2011.
„Ovo je samo sažetak onog što se dogodilo: Ta je akcija izazvala indignaciju, ne samo među građanima, već i među pripadnicima Prvog krajiškog korpusa. Tamna mrlja koja je napravljena nije imala podršku, a sva je sreća što o tome nije detaljnije saznala međunarodna javnost“, pročitao je izvještaj iz spomenute formacije VRS-a objašnjavajući dodatno kako je Prvi krajiški korpus brzo saznao o ubijanju, da su o tom incidentu izvijestili u svojim borbenim izvještajima te kako je za njih bila sretna okolnost da međunarodna zajednica nije bila s tim još upoznata.Optuženi svjedoku: ne razlikujete etničko od državnog razdvajanja
Tijekom unakrsnog ispitivanja optuženi Karadžić je želio umanjiti vjerodostojnost svjedoka Brauna kao vojnog analitičara haškog tužiteljstva, poričući pri tom njegove zaključke o sprezi političkog i vojnog vrha bosanskih Srba u etničkom čišćenju većih dijelova Bosne i Hercegovine za što ga se tereti po zapovjednoj odgovornosti.
Karadžić je ukazivao na nedostake analize i izvještaja svjedoka, tvrdeći primjerice kako nisu uzete u obzir operacije bošnjačkih i hrvatskih snaga protiv Prvog krajiškog korpusa VRS-a.
Optuženi je najavio kako će prikazati u utorak (kada se očekuje završetak svjedočenja Brauna) da su zaključci svjedoka krivi u vezi njegove direktive o eliminiranju granice na Drini i spajanju sa Srbijom. „Ja sam najavio da ta granica treba biti meka, kao i druge u Europi“, izjavio je Karadžić.
„Meni su postavljeni ciljevi za vojsku značili osvajanje Cerske i podučja oko Drine. Ako pogledate direktivu 4 – tu se navodi da je cilj da stanovništvo ode, ne da se samo vojno porazi već da se ostvari trajnja kontrola nad područjem“, odgovorio je Braun na tvrdnju optuženog, koristeći pri tom Operativnu direktivu 4 Drinskog korpusa iz 1993.godine, a koju je uzeo u obzir prilikom donošenja zaključaka.
Svjedok se nije složio s tvrdnjama optuženog kako je pomiješao direktive SDS-a koje važe u ratnim uvijetima s onima koje vrijede u vrijeme mira, kad su još nacionalne zajednice pregovarale o mirnom razgraničenju, kao što je primjerice Kutiljerov plan (Jorge Cutileiro, portugalski diplomat).
Svoje svjedočenje Braun bi trebao završiti sljedeći utorak kada će ga nakon unakrsnog ispitivanja Karadžića i dodatno ispitati tužiteljstvo.