Debata oko toga kakvu uniformu treba da nose sportistkinje na takmičenjima rasplamsao je nedavni slučaj kažnjavanja norveških rukometašica zbog nošenja šorceva na turniru rukometa na pijesku Euro 2021, održanom početkom jula u Bugarskoj. Zašto?
Norvežanke su morale da plate kaznu od 150 eura svaka. Njihov savez im je dao punu podršku i platio kazne u njihovo ime - ukupno 1.500 eura.
Propisana sportska oprema rukometa na pijesku se sastoji od donjeg dijela bikinija i pripijene atletske majice. Rukometašice su kažnjene jer su na meču za bronzanu medalju protiv Španije na turniru odbojke na pijesku Euro 2021, nosile šorceve a ne bikini kako propisuju pravila za njihove sportske uniforme.
Objašnjenje Disciplinskog komiteta Evropske rukometne federacije (EHF) bilo je da se sportistkinje kažnjavaju zbog "neprimjerenog oblačenja" te da su ovim potezom narušile "pravila o sportskim uniformama".
Američka pop zvijezda, pjevačica Pink je ponudila da plati kaznu za norveške rukometašice, a na svom Twitter nalogu je napisala: "Jako sam ponosna na norveški ženski tim rukometa na pijesku jer su protestvovale protiv veoma seksističkih pravila u vezi njihove ‘uniforme’. Evropska rukomenta federacija bi trebala da bude kažnjena zbog seksizma".
Nakon njenog komentara, Evropska rukometna federacija je izdala saopštenje da je donirala sumu od kazne za "veliku međunarodnu sportsku fondaciju koja podržava ravnopravnost žena i djevojčica u sportu".
Norveški ženski tim rukometa na pijesku je prije turnira u Bugarskoj zatražio od Evropske rukometne federacije dozvolu da nose šorceve, kako prenosi CBS News, ali, rečeno im je da bi narušavanje pravila oko nošenja propisanih uniformi bilo podložno kazni.
"Evropska rukometna federacija uzima u obzir poziciju igračica i naredni koraci se već poduzimaju ka promjenama u bliskoj saradnji sa Međunarodnom rukometnom federacijom", rekao je predsjednik Evropske rukometne federacije Michael Wiederer u izjavi.
"Vrlo smo svjesni pažnje koju je izazvala ova tema… Iako se promjene ne mogu desiti preko noći, potpuno smo posvećeni tome da se nešto dobro izrodi iz ove situacije", dodao je.
Bikini kao donji dio sportske uniforme za sportove na pijesku – odbojku i rukomet – obavezan je od 2012. Pravila Međunarodne rukometne federacije (IHF) propisuju da "sportistkinje moraju da nose bikini kao donji dio" i da moraju biti "usko pripijene", sječene pod uglom nagore prema vrhu noge a da "bočna dubina ne bude veća od 10 centimetara".
Muškarci u sportovima na pijesku nose šorceve. Traži se da šorcevi ne budu "previše vrećasti" i trebaju biti 10 centimetara iznad koljena.
Pitanje sportskih uniformi na Olimijskim igrama
Debata se nastavila na Olimpijskim igrama u Tokiju dok ženske takmičarke, olimpijke širom svijeta i u različitim sportovima traže da njihovi dresovi budu inkluzivniji i manje seksualizovani kritikujući zastarjela pravila koja se odnose na sportske uniforme. Sportistkinje traže da prioritet bude sport a ne estetika.
Neke od sportistkinja na Olimpijskim igrama, koje su nakog godinu dana zakašnjenja počele u Tokuju, susrele su se sa kontroverzama vezanim za njihovu sportsku uniformu oko toga šta mogu a šta ne mogu da nose čak i prije ceremojine otvaranja Igara.
Nekoliko dana prije službenog početka sportskog spektakla 23. jula, britanska paraolimpijska atletičarka Olivia Breen rekla je da joj je jedna ženska zvaničnica na engleskom prvenstvu rekla da su njene sprinterske gaćice "prekratke i neprimjerene", što ju je, kako je navela "ostavilo bez riječi".
Takođe, plivačka kapa koju je dizajnirala britanska marka Soul Cap posebno za gustu, kovrdžavu i kosu sa velikim volumenom koju je trebala da nosi Alice Dearing, prva britanska plivačica crne rase na Olimpijskim igrama, zabranila je Međunarodna federacija sportova u vodi (FINA) jer kapa ne prati "prirodni oblik glave".
Vaš browser nepodržava HTML5
Olimpijke za 'inkluzivniju' i manje seksualiziranu odjeću
Helen Jefferson Lenskyj, penzionisana profesorica sa Univerziteta u Torontu, specijalizovana za kritiku olimpijske industrije i pitanja roda u sportu, rekla je da su ovi primjeri koji su se mogli vidjeti i prije početka Olimpijskih igara u Tokiju "deprimirajući", ali nisu iznenađujući.
"Postoje sportovi u kojima je otvorena seksualnost ženskih tijela zaista najvažnija - a gimnastika, odbojka na pijesku i rukomet na pijesku su među najistaknutijim", rekla je za Global News.
Dosad nijedna sportistkinja ili tim nije kažnjen ili ukoren od strane Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) na Igrama u Tokiju.
Istorija rodne diskriminacije u sportu
Kada je ženama više srednje klase u 19. vijeku, konačno bilo dopušteno da se bave sportom poput tenisa, njihova je odjeća bila prikladno "ženstvena", skromna i osmišljena kako bi privukla potencijalnog muža, a ne poboljšala sportske performanse.
Nesumnjivo, korzeti i duge haljine ozbiljno su ograničlavali njihovu sposobnost da trče i skaču po terenu na način na koji to čine današnje teniserke.
Godine 1908. danski gimnastički tim nosio je novu sportsku uniformu 'trikoe' - sportska odjeća od tada je daleko napredovala, piše magazine The Conversation.
Ali, i par godina unazad, kao i na primjeru norveških rukometašica s početka teksta, bilo je slučajeva kada su sportistkinje osjetile diskriminaciju zbog uniformi koje nose.
Na primjer, 2019. predsjednik Teniskog saveza Francuske usprotivio se odijelu za cijelo tijelo koje je nosila američka teniserska zvijezda Serena Williams na takmičenju French Open, rekavši da takvo oblačenje više neće biti prihvatljivo na turniru.
Na Otvorenom prvenstvu Sjedinjenih Država 2018. Francuskinja Alize Cornet dobila je upozorenje da krši pravila zbog "nesportskog ponašanja" jer se presvukla iza osnovne linije na terenu i tako pokazala sportski grudnjak. US Open se kasnije izvinio i pojasnio svoju politiku.