Dok čelnici Evropske unije (EU) pozivaju članice na jedinstvenu strategiju i ubrzano vakcinisanje, visoka stopa zaraze, spora imunizacija, ali i problem zemalja zapadnog Balkana koje se muče s nabavkom doza, polako ubijaju nade da će mjere zabrane uvedene širom Evrope uskoro biti ukinute, pišu svjetski mediji.
Premalo vakcina
Stopa infekcija i smrtnih slučajve su i dalje visoke u većem dijelu Evrope, dok se kampanja vakcinisanja odvija toliko sporo da je malo vjerovatno da će se imunitet većine postići do jeseni, što je za stotine miliona Evropljana naznaka sumorne 2021, ukazuje Volstrt džurnal (The Wall Street Journal).
Kako od COVID-19 u EU svakodnevno umire između 3.000 i 4.000 ljudi, na što ukazuju podaci Evropskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, i dok raste strah od zaraznijeg soja korona virusa, vlade zemalja članica su proteklih nedjelja produžavale i pooštravale mjere zabrane poput uvođenja policijskog sata, učenja na daljinu ili zatvaranja restorana.
Evropske vlasti su krajem 2020. obećale da će masovno vakcinisanje uskoro okončati pandemiju. No, dodaje Volstrit džurnal, zemlje još nisu pokrenule velike kampanje imunizacije. Do sada je vakcinisan samo dio evropskog stanovništva - mnogi od njih zdravstveni radnici. Kritičari smatraju da je izvršna vlast EU, kojoj su zemlje članice povjerile zadatak kupovine vakcina loše obavila posao.
"EU je kupila premalo vakcina. Trebali su naručiti najmanje 10 puta više, a cijena za to - 20 do 30 milijardi eura - bila bi zanemariva u poređenju s cijenom neprekidnog zatvaranja širom Evrope", rekao je njemački epidemiolog i zakonodavac Karl Lojterbah (Lauterbach).
Evropska unija, s oko 450 miliona stanovnika, naručila je 300 miliona doza vakcina koje su razvili Biontek (BioNTech) i Fajzer (Pfizer). Ta količina, za koju se očekuje da će biti isporučena negdje na jesen, dovoljna je za 150 miliona ljudi, jer za vakcinisanje trebaju dvije doze. Unija sada pregovara o narudžbi još 300 miliona doza, koje bi mogle biti dostupne krajem ove godine.
Poziv Evropske komisije
Evropska unija pozvala je države članice da ubrzaju vakcinisanje protiv COVID-19 kako bi osigurale da se najmanje 80 odsto najugroženijih ljudi na virus - medicinskih radnika i onih starijih od 80 godina - vakciniše do marta, piše Asošiejtid pres (The Associated Press).
U neobavezujućim preporukama objavljenim u utorak, 19. januara, Evropska komisija također je pozvala 27 država članica EU da ubrzaju uvođenje vakcinisanja tako da se 70 odsto odrasle populacije u cijeloj uniji vakciniše do kraja ljeta.
Govoreći prije virtuelnog samita EU u četvrtak, 21. januara o COVID-19, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (von der Leyen) rekla je da je nakon osiguravanja dovoljno doza sada vrijeme "ubrzati isporuku i ubrzati vakcinaciju". "Cilj nam je do ljeta vakcinisati 70 odsto odrasle populacije. To bi mogla biti prekretnica u našoj borbi protiv ovog virusa", rekla je Lajen.
EU je, napominje AP, zaključila šest ugovora o vakcinama za više od dvije milijarde doza, s Modernom, Astrazenekom (AstraZenecom-Oxford), Sanofi-GSK, Jansen farmaceutikom (Janssen Pharmaceutica NV), Fajzer-Biontekom (Pfizer-BioNTech) i Kjurevakom (CureVac). Ali samo su vakcine Pfizer-BioNTech i Moderna do sada odobrene za upotrebu u uniji, dovoljno za vakcinisanje 380 miliona ljudi, odnosno više od 80 odsto ukupne populacije.
Uprkos relativno sporom početku vakcinisanja u cijelom bloku uslijed kašnjenja u proizvodnji injekcija, potpredsjednik Evropske komisije Margaritis Šinas (Schinas) izrazio je uvjerenje da su ciljevi "potpuno izvodivi", pogotovo jer se očekuje da će uskoro biti odobreno više vakcina.
Prema komesarki za zdravstvo Steli Kijariakides (Stella Kyriakides), 400.000 građana EU umrlo je od COVID-19 od početka pandemije. Rekla je da Komisija također sarađuje s državama članicama kako bi omogućila brzu primjenu programa potvrda o vakcinisanju, napominjući kako bi države članice također trebale uzeti u obzir nove sojeve virusa dok ažuriraju svoju strategiju za borbu protiv virusa i povećavaju upotrebu brzih testova antigena.
Borba za zdravstvenu koordinaciju
Nakon što je veći dio januara prošao u postepenom uvođenju vakcinisanja, Evropska komisija je ove sedmice povećala uloge pozivajući zemlje članice unije da se ujedine i usklade svoje strategije vakcinacije, ukazuje Politiko (Politico) dodajući da je Komisija predložila stroge medicinske potvrde o vakcinaciji čime bi mogla 'otvoriti vrata' za mogućnost putovanja unutar Unije.
"Utrkujemo se s vremenom, a ne jedni protiv drugih", rekla je komesarka za zdravstvo Stela Kiriakides uz naglasak da je u toj utrci, osim jedinstva, "važno uspostaviti jasne i ambiciozne ciljeve". No, naglašava Politiko, iako je preporuka Komisije da se u svim zemljama vakciniše 80 odsto zdravstvenih radnika i starijih osoba, Brisel nema ovlasti da kaže državama šta konkretno trebaju činiti.
Strategija vakcinacije, koja je Komisiji omogućila da osigura vakcine u ime zemalja EU, bila je test bez presedana. Ali sve češće kritike o nagodbama za vakcine i izvještaji o zemljama koje koje same sklapaju ugovore prijete da će je potkopati. Kipar je zatražio doze od Izraela, dok Mađarska zaključuje ugovor o kupovini kineskih vakcina, navodi Politiko.
Potpredsjednik Komisije Šinas rekao je da zemlje članice smiju odustati od ugovora ili naručiti manje nego što imaju pravo na temelju njihove populacije, napominjući pak kako bi dopuštanje bilateralnih sporazuma, nakon već dogovorenog zajedničkog pristupa EU, "moglo izdati duh Unije".
Sljedeći veliki trenutak u borbi EU za zdravstvenu koordinaciju je samit na kojem će čelnici Unije raspravljati hoće li primijeniti potvrde o vakcinisanju na nivou cijele Evropske unije kako bi građanima omogućili ponovno putovanje. Ideju su, dodaje Politiko, predložile i podržale zemlje ovisne o turizmu poput Grčke i Portugala, ali se Francuska tome odlučno protivila. U svom prijedlogu Komisija preporučuje stvaranje certifikata za cijelu EU, a ne "pasoša o vakcinisanju".
Zapadni Balkan
Uprkos kritikama zbog sporog uvođenja vakcinacije u brojnim državama članicama EU, kampanja vakcinacije unutar Unije, kao i u Švicarskoj i Velikoj Britaniji, uveliko su toku. No, zemlje s nižim prihodima u evropskom susjedstvu zaostaju, ističe evropski televizijski kanal Juronjuz (Euronews).
Brisel se obavezao pružiti pomoć, posebno zemljama zapadnog Balkana koje se pokušavaju pridružiti EU, a sve one, naglašava Juronjuz, prijavljene su u Kovaks (COVAX), globalni program za vakcinaciju u svim zemljama bez obzira na njihovu platežnu sposobnost. Oslanjanje samo na Kovaks pružit će, prema samoj shemi i u najboljem slučaju osiguranje samo 20 odsto imunizacije stanovništva zemlje do kraja godine.
Državama Zapadnog Balkana već je obećano posudba od 70 miliona eura za učešće u vakcinaciji. To bi, naglašava Juronjuuz, djelovalo kao neka vrsta mosta, između sadašnjeg trenutka i onog kada preko Kovaksa počne isporuka doza u partnerske zemlje. Međutim, ova shema EU-a još je u fazi izrade, pa detalji o tome kako će zemlje van EU doći do zaliha vakcina tek treba vidjeti.
Dok zemlje EU provode svoje programe vakcinacije, one izvana, naglašava Juronjuz, čekaju da Kovaks započne ili pokušavaju sklopiti vlastite bilateralne ugovore s proizvođačima. Prošle sedmice je albanski premijer Edi Rama kritikovao Brisel zbog "moralno i politički neprihvatljivog" uvođenja vakcina optužujući zemlje da zauzimaju stav "svako za sebe".
Srbija je bila prva država zapadnog Balkana koja je počela s vakcinacijom još i prije EU. Više od 20.000 državljana Srbije primilo je vakcinu, a za vikend je zemlja dobila pošiljku od milion doza kineskog Sinofarma (Sinopharm). Kosovo je osiguralo 500.000 doza od Fajzera i prve doze očekuju se u februaru. Albanija ima dogovor za isti iznos, dok Bosna i ostali očekuju prve doze putem Kovaksa u aprilu.