Kineska kompanija "China State Construction Engineering Corporation Limited", koja je proglašena međunarodnim sponzorom rata u Ukrajini i finansijerom terorizma, je angažovana na dva velika infrastrukturna objekta u Bosni i Hercegovini.
Jedan je na području entiteta Republika Srpska, a drugi u entitetu Federacija BiH.
Da je ova kompanija proglašena međunarodnim sponzorom rata se navodi na službenoj stranici Ukrajinske nacionalne agencije za sprječavanje korupcije.
Kako navodi za Radio Slobodna Evropa (RSE) Azra Zaimović, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, lista ukrajinske agencije za sprječavanje korupcije uključuje 27 multinacionalnih kompanija i više od 120 osoba, uglavnom članova uprava i nadzornih odbora.
Kaže kako Evropska unija nije ni osporila ni odobrila datu listu.
I u Evropskoj investicijskoj banci, koja je jedan od finansijera projekta koji se gradi u Bosni i Hercegovini, je potvrđeno za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je kineska kompanija proglašena međunarodnim sponzorom rata u Ukrajini. Međutim, kažu kako te sankcije nemaju pravnu snagu.
Kineska kompanija koja gradi po BiH, proglašena je međunarodnim sponzorom rata u Ukrajini, mart, 2023. godine.
Od početka invazije Rusije na Ukrajinu, u februaru prošle godine, Bosna i Hercegovina nema jedinstven stav u vezi ovog pitanja. Zemlja se priklonila sankcijama Evropske unije prema Rusiji zbog rata u Ukrajini, iako u njenom bh. entitetu Republika Srpska, insistiraju na "neutralnosti".
Iz ukrajinske ambasade u BiH za RSE su poručili kako komentar o kineskoj firmi trebaju dati vlasti Bosne i Hercegovine.
Inače, ova kineska kompanija (CSCEC) provodi velike investicijske projekte i u Rusiji vrijedne milijarde eura.
Godine 2009. bila je pod sankcijama Svjetske banke zbog tajnih ugovora koji su se odnosili na infrastrukturni projekat izgradnje ceste na Filipinima.
Kineski sponzor rata gradi po BiH
Prošle godine ova kineska kompanija potpisala je ugovor sa Vladom Republike Srpske o izgradnji dionice Vukosavlje-Brčko. Ova dionica na sjeveru BiH je dio buduće trase autoputa Sarajevo - Beograd.
Procijenjena vrijednost ovog projekta, dionice duge oko 33 kilometra, bila je oko 700 miliona maraka ili oko 350 miliona eura. Nakon toga, Vlada RS-a osigurala je i dodatni novac, te će cijeli projekt koštati 765 miliona maraka (oko 382,5 miliona eura).
Na ovoj dionici, kako je navedeno na službenoj stranici preduzeća "Autoputevi Republike Srpske", još nije počela izgradnja. Navedeno je i kako ne postoji "projektno planska i tehnička dokumentacija, kao i studij izvodljivosti".
Iz Ministarstva saobraćaja i veza RS i javnog preduzeća "Autoputevi RS", nisu odgovorili na upit RSE do zaključenja teksta o aktivnostima na izgradnji ove dionice, kao i o kineskoj kompaniji koja je međunarodni sponzor rata u Ukrajini.
Pročitajte i ovo: Lažna dokumentacija kineske i turske firme na tenderu za izgradnju tunela PrenjŠta kažu u Autocestama Federacije o kineskoj kompaniji?
Od 2019. godine kineska kompanija CSCEC, koju je Ukrajina proglasila međunarodnim sponzorom rata, angažovana je i u entitetu Federaciji BiH na izgradnji dionice autoceste na Koridoru Vc Počitelj – Zvirovići, u južnom dijelu države.
Iz Autocesta Federacije za RSE kažu kako nisu upoznati s tim da je kineska kompanija, koja gradi na jugu BiH, proglašena međunarodnim sponzorom rata u Ukrajini.
Poddionica na koridoru Vc na jugu Bosne i Hercegovine koju gradi kineska kompanija , juli, 2023. godine.
"Nikakve zvanične informacije mi nemamo, niti smo upoznati o detaljima", kažu u Autocestama Federacije za RSE.
Iz ovog preduzeća navode kako se radovi na koridoru Vc, odnosno izgradnji dionice Počitelj – Zvirovići, duge 11 kilometara, privode kraju.
"U toku su radovi na pripremi završnog sloja asfalta, izvode se radovi na izradi iskopa i ugradnje nasipa, ugradnja jednostrane odbojne ograde, izrada zida za zaštitu od buke, te izrada temelja za znakove vertikalne saobraćajne signalizacije", navedeno je u odgovoru za RSE.
Izgradnja poddionice Počitelj - Zvirovići je u završnoj fazi. Ovu dionicu na koridoru Vc na jugu BiH gradi kineska kompanija koja je proglašena međunarodnim sponzorom rata, juli, 2023. godine.
Iz Autocesta Federacije dodaju i da je bilo određenih kašnjenja koji su posljedica, kako su rekli, "nepovoljne geologije, što se posebno odnosi na dionicu od mosta Počitelj do tunela Počitelj".
Naveli su i da je izvođač radova, odnosno kineska kompanija "China State Construction Engineering Corporation Limited", podnijela dodatne zahtjeve za produženje roka koji su trenutno u fazi pregleda nadzornog inženjera.
Vrijednost ugovora za izgradnju poddionice Počitelj- Zvirovići je veća od 56 miliona eura.
Šta kažu iz Evropske investicijske banke?
Iz Evropske investicijske banke (EIB), koja je jedan od finansijera izgradnje poddionice Počitelj – Zvirovići na Koridoru Vc sa sto miliona eura, za RSE naglašavaju da popis na kojem se nalazi kineska kompanija u Ukrajini nije "popis sankcija i nema pravnu snagu", kao i da ova kineska kompanija nije pod sankcijama Evropske unije.
Od početka invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine Evropska investicijska banka je isplatila više od 1,7 milijardi eura hitne pomoći Ukrajini.
"Što se tiče sankcija, EIB se pridržava važećih sankcija nametnutih u vezi s ruskom invazijom na Ukrajinu. Također, podrška EIB-a Ukrajini je bez presedana i neupitna", dodaju iz ove finansijske institucije.
Iz banke su za RSE kazali da je ugovor s kineskom firmom o izgradnji dionice na Koridoru Vc Počitelj – Zvirovići dodijeljen u junu 2019. godine i da je u martu ove godine banka obaviještena da je 90 posto radova obavljeno.
"EIB prati sve svoje ugovorne strane, kao i sve subjekte koji su uključeni u projekte banke, te mi nemamo pravo dati bilo kakvu službenu i javnu izjavu o pitanju ukrajinskih međunarodnih sponzora rata", navedeno je iz EIB-a za RSE.
Ukrajinska lista poziv na bojkot?
Nekadašnji počasni konzul Ukrajine u Austriji Draško Aćimović za RSE kaže da proglašenje kineske kompanije međunarodnim sponzorom rata u Ukrajini treba da bude upozorenje Bosni i Hercegovini da se mora "opredijeliti kojim putem ide u novom svjetskom poretku".
Istovremeno, Azra Zaimović, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, smatra kako je lista ukrajinske nacionalne agencije za sprječavanje korupcije više poziv na bojkot, nego što ona može izazvati stvarne sankcije u međunarodnom kontekstu.
Članovi Uprave kineske kompanije na ukrajinskoj listi sankcionisanih, mart, 2023. godine.
"Lista je sredstvo indirektnog pristiska na multinacionalne kompanije da se povuku sa ruskog tržišta, jer svako stavljanje na crnu listu pravi ozbiljnu štetu kompaniji i njenoj reputaciji. Mađarska i Grčka vlada su snažno stale uz svoje kompanije koje su se našle na ovoj listi, i uvjetovale su svoju saglasnost na vojnu pomoć Ukrajini i novi paket sankcija Rusiji, skidanjem njihovih kompanija s ove liste", naglašava profesorica Zaimović.
Ona dodaje i kako je potrebno pratiti odgovor Evropske unije na listu ukrajinske agencije NACP.
"Od toga će zavisiti eventualni rizik koji može imati, ne samo javni sektor koji je ugovorio posao sa kompanijom koja se našla na NACP listi, nego i privatni sektor, koji se javlja u svojstvu dobavljača ili podizvođača radova", zaključuje Zaimović.
Ko je još sve na listi sponzora rata?
Osim kineske kompanije i njenih 14 članova uprave, još je 26 kompanija koje su prema Kijevu "međunarodni sponzori rata" i "finansijeri terorizma".
Riječ je o vodećim tehnološkim kompanijama u svijetu, maloprodajnim lancima i grupacijama, softverskim kompanijama, te dvjema velikim evropskim bankama.
Iako nema određenih pravila kako su te kompanije, uključujući i ovu kinesku, dospjeli na listu, prema mišljenju ukrajinske nacionalne agencije za sprečavanje korupcije, to su, najčešće, kompanije koje "pomažu i finansiraju kroz poreze rusku vladu i na taj način pomažu rusku invaziju na Ukrajinu".
Prema istraživanju američkog Yale Univerziteta, objavljenog u julu, više od 1.000 multinaciolnalnih kompanija je javno objavilo da dobrovoljno ograničava poslovanje u Rusiji.
Ipak, veliki broj kompanija je nastavio raditi na ruskom tržištu.
Riječ je o više od 400 kompanija koje su izjavile da ili "nastavljaju raditi uobičajeno" ili "kupuju vrijeme", što znači da su obustavile nove investicije i smanjile poslovanje, ali su i dalje prisutne u Rusiji.