Stotinjak građana je 30. siječnja kod novog spomenika Franji Tuđmanu u Zagrebu prosvjedovalo tražeći da se obustavi kazneni progon protiv mladića koji je na postolju spomenika sprejem nacrtao srp i čekić. Dok je u ovom slučaju najavljena drakonska kazna, ispisivanje ustaških parola na antifašističkim spomenicima, prolazi bez kazne, ili sa prekršajnom prijavom – upozoravaju naši sugovornici.
U slučaju Filipa Drače, mladića koji je pod okriljem noći 5. na 6. siječnja na podnožju Tuđmanovog spomenika sprejem nacrtao srp i čekić radi se ne samo o prijetnji drakonskom kaznom, nego i o političkom progonu, kaže za naš program kandidatkinja izvanparlamentarne Radničke fronte za predsjednicu Katarina Peović.
„Radi se o političkom progonu, zato što se za takva djela uglavnom radi o prekršajnim prijavama. A ovdje imamo kazneno gonjenje i kaznenu odgovornost gdje mu se prijeti čak i zatvorom do dvije godine. Osim toga, čovjeku je objavljena fotografija i ime i prezime, i to zbilja djeluje kao neka potjernica. U optužnici stoji da je mladić oštetio spomenik. Spomenik tamo stoji, jednako je ružan kao što je bio i ranije, tako da mi ne vidimo nikakva oštećenja.“
Pročitajte i ovo: Tuđmanov spomenik za podjeleOna je bila među organizatorima prosvjeda stotinjak građana u srijedu navečer pored spomenika u Zagrebu, sa kojeg je upućen zahtjev da se obustavi kazneni progon protiv Filipa Drače. Po njenoj ocjeni, ova represivna reakcija ukazuje kako nije problem samo u činu, već i u simbolu koji je nacrtan.
„Radi se o spomeniku Franji Tuđmanu, koji je pod tim simbolom i djelovao, tako da mu to na neki način ne bi trebala ni biti uvreda, ali je taj simbol uvreda sistemu koji sam osjeća da je simbol srpa i čekića usmjeren protiv njega. A zašto su usmjereni protiv njega – zato što je to sistem koji je izgradio 200 bogatih obitelji naspram milijuna obespravljenih. I to je ono što sistem ne voli i na što reagira.“
I dok se ovdje radi o kaznenoj prijavi po službenoj dužnosti, mladića koji je u Zadru - kako je sam kazao – „popravio“ grafit „ubi Srbina“ u „ljubi Srbina“ netko je anonimno kazneno prijavio za oštećenje tuđe stvari. Međutim, kada se radi o grafitima ustašonostalgičarskog sadržaja, naša sugovornica kaže kako se njih – ako ih se uopće kažnjava - kažnjava prekršajno.
Sa druge strane, stariji čovjek koji je prošlog studenog u središtu Splita srušio bistu Rade Končara, a onda mu se bista "osvetila", pala mu na nogu i slomila je, zaradio je dvije kaznene prijave – za tešku krađu i za oštećenje tuđe stvari.
Pročitajte i ovo: Sudbina jugoslovenskih spomenikaSociolog Dražen Lalić kaže kako su grafiti u nordijskim zemljama gotovo izumrli, dok su u Grčkoj ili Srbiji mnogo prisutniji nego u Hrvatskoj.
„To je fenomenalno zanimljivo pitanje zašto se to tu održalo, a drugdje nije. Jer nije grafit samo sadržaj, on je sam po sebi prekoračenje zabrane! A ako se napiše na spomeniku kao što je Tuđmanov, onda je radikalno prekoračenje zabrane! Taj što je napisao grafit, taj je 'hadžija', razumijete?! U svojoj supkulturi, u svom mikrosvijetu on je dobio afirmaciju. To znači da postoje pojedinca, postoje motivi skupina, ali najvažnije je – komunikacijski deficit.“
Pročitajte i ovo: Ustaški simboli zajedno sa Al-QaedomJer, kaže Lalić za Radio Slobodna Europa, nema omladinskih političkih medija, a pripadnicima omladinskih supkultura – od sportskih i muzičkih do radikalno lijevih i radikalno desnih - to je jedini dostupan način da se izraze. Što se sankcija tiče, Lalić podsjeća da je uništenje i devastacija brojnih antifašističkih spomenika u prvoj polovici devedesetih prošlo bez sankcije, a da najava oštre sankcije kao u slučaju sprejanja Tuđmanovog spomenika izostaje kada netko ustaškim simbolima išara neki antifašistički spomenik.
„Ne vidim razliku između ovog sprejanja koje je neprilično i ružno, konačno - srp i čekić je jedan simbol totalitarizma – i pisanja 'ušatog u'. To je po mom mišljenu isto, i onda treba postaviti pitanje – zašto se to jednakim aršinom ne sankcionira, i jedno i drugo? Ja osobno mislim da tu trebaju biti jednaki aršini i da se zakon treba provoditi jednako za sve“, zaključio je Lalić.