Zašto je izmeštena spomen-ploča srpskim vojnicima u Prvom svetskom ratu u Prištini?

Spomenik palim srpskim vojnicima u Prvom svetskom ratu 1912-1918. godine, Priština, novembar 2023.

Ambasada Francuske na Kosovu je 15. novembra saopštila da će razmotriti "tehničke mogućnosti" kako bi svi spomenici na groblju u Prištini bili vraćeni na svoje mesto, "a da to uključi i novu spomen-ploču u sećanje na francuske vojnike koji su izgubili živote tokom službe u okviru KFOR-a (Misija NATO-a na Kosovu)".

Ambasada je navela da žali zbog "polemike" (u javnosti) zbog "reorganizacije" spomenika.

"Francuska ambasada poziva na poštovanje sećanja na sve pale vojnike na frontu tokom Prvog svetskog rata, onako kako se to čini ceremonijom koja se zajedno organizuje sa Ambasadom Nemačke, u znak francusko-nemačkog pomirenja", navodi se.

Reakcija Ambasade Francuske dolazi nakon pomeranja spomenika palim srpskim vojnicima u Prvom svetskom ratu 1912-1918, što je izazvalo reakcije srpske zajednice na Kosovu.

Ovaj spomenik se nalazi na pravoslavnom groblju u Prištini, na mestu gde su sahranjeni srpski vojnici stradali tokom Prvog svetskog rata.

Upravo na tom mestu, nekoliko godina unazad, ambasadori Francuske i Nemačke na Kosovu obeležavaju Dan primirja.

Spomenik palim srpskim vojnicima u Prvom svetskom ratu 1912-1918. u Prištini.

Dan primirja u Prvom svetskom ratu se 11. novembra obeležava u celom svetu u znak sećanja na potpisivanje primirja kojim je okončan Prvi svetski rat. Taj dan se obeležava u celoj Evropi, a zemlje Komonvelta ga proslavljaju kao Dan sećanja, Amerikanci kao Dan veterana ili Dan sećanja.

Do skoro, pored tog spomenika, takođe je bila spomen-ploča posvećena stradalim francuskim vojnicima tokom Prvog svetskog rata. U sredini je i jedan manji nadgrobni spomenik kojim se odaje počast stradalom nemačkom vojniku 1915. godine.

Ambasadori Nemačke i Francuske obeležavaju Dan primirja 11. novembra 2022. u čast svim svojim poginulim borcima. Spomen-ploča palim srpskim borcima (levo) nekada je bila pored ploče francuskih vojnika.

Ambasade Francuske i Nemačke i ove godine 11. novembra obeležile Dan primirja. Međutim, na mestu gde je nekada bio spomenik posvećen srpskim vojnicima, sada se nalazi spomen-ploča posvećena francuskim vojnicima stradalim na Kosovu.

Spomen-ploča srpskim vojnicima pomerena sa strane groba.

Upravo su fotografije koje su objavile ambasade sa ovogodišnjeg obeležavanja Dana primirja, izazvale burne reakcije kod srpske zajednice, jer se na njima nije videla spomen-ploča srpskim vojnicima, kao što je to bilo ranijih godina.

Pogled na spomen-obeležje palim francuskim vojnicima na Srpskom pravoslavnom groblju u Prištini, 11. novembra 2023.

Zašto promenjeno mesto spomen-ploče srpskim vojnicima?

Ambasade Francuske i Nemačke u zajedničkom saopštenju za medije su priznale da je spomenik palim srpskim borcima u Prvom svetskom ratu izmešten na njihovu inicijativu.

Kako navode, "poslednjih godina, a posebno 2022. godine, ova zajednička francusko-nemačka ceremonija bila je okaljana kontroverzom u pojedinim medijima na Kosovu oko prisustva stele na kojoj se odaje počast srpskim vojnicima koji su poginuli između 1912. i 1918."

Ploča palim francuskim vojnicima na Kosovu.

"Srbija i Francuska su bile saveznice tokom Prvog Svetski rat. Ova polemika bila je nedostojna sećanja svih vojnika: francuskih, nemačkih i srpskih vojnika koji su poginuli u Prvom svetskom ratu ali i 18 francuskih vojnika koji su poginuli tokom služenja KFOR-u, u zaštiti svih zajednica Kosova."

"Postavljanje nove stele koja podseća na žrtvu svih francuskih vojnika na Kosovu urađeno je na inicijativu Ambasade Francuske. Potom je stela u znak poštovanja srpskim vojnicima pomerena samo nekoliko metara, uz najveće poštovanje nakon obaveštenja Opštine. Nijedno telo vojnika nije pomereno. Ova stela ostaje potpuno vidljiva na istoj lokaciji", ističe se u zajedničkom saopštenju ambasada Francuske i Nemačke na Kosovu.

Spomen-ploča palim srpskim borcima sa natpisom: Ovde leže posmrtni ostaci srpskih vojnika palih u ratovima 1912-1918.

Dodaje se i da su ambasade "razočarane što je ovaj gest pogrešno protumačen i doveo do političke eksploatacije".

Reakcije koje su usledile

Izmeštanje spomenika je u izjavi medijima potvrdio paroh pravoslavne crkve u Prištini Staniša Arsić uz navode da je slučaj prijavio policiji, te da mu je rečeno da su tako nešto inicirale ambasade Francuske i Nemačke.

Potom su iz Eparhije raško prizrenske saopštili da oko izmeštanja spomenika palim srpskim vojnicima niko nije konsultovao srpsku zajednicu koja to groblje koristi, niti Srpsku pravoslavnu crkvu koja se "duhovno stara o pravoslavnim grobljima na Kosovu".

U saopštenju se zaključuje da se na taj način iskazuje "nepoštovanje" prema jednom spomen-obeležju na pravoslavnom groblju, te da se radi o "prekrajanju istorije".

Natpis na ploči palim francuskim vojnicima na Kosovu.

Osim Srpske pravoslavne crkve na Kosovu, reagovale su srpske političke partije, politički aktivisti, predstavnici civilnog društva, te institucije Srbije.

Srpska lista, najveća partija kosovskih Srba koja ima podršku Beograda, je od francuskog i nemačkog ambasadora zatražila da se izmešteni spomenik vrati na prvobitnom mestu, iznad groba gde su sahranjeni ostaci srpskih vojnika stradalih u Prvom svetskom ratu.

U saopštenju se navodi da očekuju i izvinjenje francuske i nemačke ambasade.

Srpska demokratija, koja je nedavno prerasla u stranku iz Građanske inicijative Za srpski opstanak, je ocenila da se izmeštanjem spomenika "dodatno produbljuje nepoverenje srpskog naroda naspram stranih ambasada na Kosovu i kosovskih vlasti".

Ploča palim francuskim vojnicima, a u pozadini zastava Francuske.

Iz Kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije su uklјanjanje i pomeranje spomen-ploče srpskim vojnicima opisali kao "zatiranje svih tragova srpskog postojanja na Kosovu i brutalnog prekrajanja istorije".

U međuvremenu je Dragiša Mijačić, koordinator beogradske radne grupe za poglavlje 35 Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji, 13. novembra pokrenuo online peticiju da se spomenik palim srpskim vojnicima vrati na mesto.

Peticijom, koju je do sada potpisalo oko 2.500 ljudi, se traži i javno izvinjenje dvojice ambasadora za "njihov nepromišljeni čin".

Zvanična Priština se nije oglašavala o ovom pitanju.