Struka i dio javnosti u Splitu usprotivili su se izgradnji katoličke crkve u dijelu grada Split 3. U oporbenoj lokalnoj stranci „Pametno“ upozoravaju da je unazad dvadesetak godina u Splitu izgrađeno 13 crkava i svega jedna osnovna škola, pa da izgradnja još jedne crkve doista nije prioritet.
Akcija koju je Društvo arhitekata Splita pokrenulo dovodeći u pitanje urbanističku opravdanost izgradnje još jedne katoličke crkve na jednom od najprometnijih splitskih raskršća raspalila je duhove u Splitu. Tako se na sinoćnjoj tribini oporbene stranke „Pametno“ u gradskom kotaru Split 3, gdje se i planira napraviti crkvu, moglo od pobornika izgradnje crkve čuti – „vama su i ranije smetali crkveni zvonici, smetaju vam i sada“, „nervira me kada čujem – struka“ i „nismo mi Sarajevo, nismo mi Kakanj, mi smo hrvatski katolički Split.“
Predsjednica lokalne liberalne stranke „Pametno“ Marijana Puljak pojašnjava za Radio Slobodna Europa (RSE) da oni nisu principijelno protiv izgradnje crkava, niti konkretno protiv crkve na ovoj lokaciji, ali da postoje drugi prioriteti važni za kvalitetu življenja ljudi u tom kvartu.
„Unazad dvadesetak godina u Splitu je sagrađeno 13 crkava, jedna osnovna škola i nijedan dječji vrtić,“ kaže gospođa Puljak.
„A baš na tom prostoru, u tom kvartu imate školu koja je jedna od četiri škole u Splitu koja radi u tri smjene. Znači, djeca idu u školu ujutro u sedam, imate međusmjenu u 11 i ponovno u tri sata treću smjenu. Ukupno u Hrvatskoj imate devet škola koje rade u tri smjene, od toga je pet u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a od tih pet, četiri su u gradu Splitu. To su poražavajući podaci!“
Škole potrebnije: Marijana Puljak
Rasprava koja je krenula kao iznošenje stručnih prigovora u sklopu javne rasprave o detaljnom planu uređenja dijela Splita 3 koja traje još danas, pretvorila se u izvikivanje u korist izgradnje crkve, što čelnica stranke „Pametno“ izravno pripisuje splitskom HDZ-u koji je doveo ljude i napunio dvoranu. Oni koji dovode u pitanje opravdanost izgradnje crkve ostali su u manjini, pogotovo što je HDZ došao ranije i zauzeo najveći dio male dvorane mjesnog odbora.
Predsjednik Društva arhitekata Splita Dragan Žuvela u izjavi za naš program kao građanin ocjenjuje da je sramotno i tužno kako su okupljeni povicima prekinuli izlaganje pozvane arhitektice, ali da ga povici protiv njegove struke ne iznenađuju.
„A što se tiče toga 'što će nama struka', to se vidi po gradu da je to dominantna misao.“
Umjesto struke i procedure obično pretegne ideološka galama, rezigniran je Žuvela.
„Upravo su pravila igre tu važna, a građani bi trebali po programima i po svemu prepoznati tko će se od kandidata baviti dobrim urbanizmom i slično, ali građanima to očito nije važno. Sve se svodi na ideologiju.“
Splićani su zainteresirani za javni prostor i počinju se aktivirati u tom smjeru
U Zagrebu su već u dva navrata građanske inicijative ustale protiv izgradnje crkava. Jedna je bila uspješna, druga ne. Ovo je prva takva inicijativa u Splitu, i splitski novinar Damir Petranović kaže kako nije sama crkva ovdje problem, već se radi o sve izraženijoj želji građana da dobiju sadržaje primjerene svojim potrebama.
„To je nastavak trenda koji je u Splitu doista vidljiv, a to je da su građani zainteresirani za javni prostor i počinju se aktivirati u tom smjeru. Naravno, pitanje crkve je primamljivo, jer je pored svega toga potaklo i velike ideološke rasprave, jer se jedna strana zalaže za crkvu pa makar time izgubili i tržnicu i školu i vrtić i mjesto za parkiranje, postoji vjerojatno dio njih koji se principijelno protivi izgradnje crkve kao crkve, ali mislim da je najveći broj građana koji se tome protive zabrinut jer će im se izgradnjom u ovom kvartu narušiti kvaliteta života, dakle neovisno radi li se tu o crkvi ili o nekom drugom sadržaju.“
Međutim, Petranović kaže kako ideološka podjela u ovoj raspravi ima svoje racionalno utemeljenje i posljedica je dvaju uzroka.
„Jedan je da je to posljedica vrlo lošeg planiranja u Splitu posljednjih desetljeća, dakle potpunim gubljenjem urbanističke struke koja je na nizu lokacija dozvolila devastacije, ali i ponašanjem same Katoličke crkve koja je 13 novih objekata izgradila praktički u svakoj četvrti, koji su mahom neprimjerene veličine, neprimjerenog smještaja i neprimjerenog oblikovanja tako da je jasno da dio građana zazire od još jedne crkve, jer su poučeni lošim iskustvom iz prošlosti.“