Ministar finansija BiH Nikola Špirić kaže da će se planiranim smanjenjem troškova u budžetu institucija BiH uštediti 35 miliona konvertibilnih maraka, te navodi da policajci i vojnici nemaju razloga štrajkovati.
Špirić: Moram da kažem da državni budžet raste za 5 posto, a da prihod od indirektnih poreza raste za 6 posto i nisu tačne tvrdnje da je smanjen okvir budžeta. Ako mi neko objasni da je 905 miliona više od 950 miliona reći ću da je u pravu. Bilo je različitih priča i kako rastu entitetski budžeti. Entitetski budžeti imaju ogromne deficite, oni rastu zahvaljujući vlastitim izvornim prihodima i zahvaljujući štampanju vrijednosnih papira i obveznica sa, nažalost, visokim kamatama i tu cijenu će morati da plate. U svakoj normalnoj, demokratskoj zemlji rasprava o budžetu je sa povišenom temperaturom. I moram da kažem da je ovaj budžetski okvir sasvim dovoljan da se ne ugrozi nijedna institucija, da se sve novoformirane institucije isfinansiraju, da se isfinansiraju lokalni izbori, popis stanovništva, zatim granični prelazi sa Hrvatskom prije nego uđe u EU i da se obezbijedi dio sredstava za kapitalna ulaganja za smještaj institucija BiH, jer plaćamo velike zakupnine. Da bismo to uradili morali smo da obezbijedimo izvjesne uštede, ali ja moram da kažem da su to minimalne korekcije u odnosu na ono šta rade zemlje u okruženju. Mi smo ovdje donijeli izmjene Zakona o platama i izmjene osnovice za plate koje podrazumijevaju linearno smanjenje od 4,5 posto.
Špirić: Snižene svima sem onima koji imaju platu do 500 maraka, dakle njima neće biti smanjena plata, biće smanjen topli obrok za dve marke što je na godišnjem nivou ušteda od 14 miliona. Smanjili smo dnevnice za inostranstvo za 10 posto, smanjili smo ranije dnevnice za putovanje u zemlji za 50 posto, zatim za 25 posto naknade za odvojeni život, mobilne telefone itd..Donijeli smo odluku kad se usvoji budžet da pristupimo smanjenju regresa za ovu godinu i to na diferenciran način, dakle oni koji imaju veća primanja, najveća primanja mogu da nemaju regresa ili mogu da imaju znatno manji regres, ali će ovi drugi sigurno imati regres manji za 50 posto. Ove korekcije su minimalne i daj bože da ne bude dubljih rezova naspram reformi koje nas očekuju.
Špirić: Sa svim ovim što smo uradili do nekih 35 miliona KM i ja mislim kada bi svi nivoi vlasti uradili kao što je uradila BiH da bismo tada bili kredibilni prema međunarodnim finansijskim institucijama i mogli bismo lakše da razgovaramo i da dobijamo nove investicije u BiH i povoljnije zajmove za oživljavanje realnog sektora. Dakle, mi smo donijeli odluku i da zamrznemo zapošljavanje u institucijama BiH. Zapravo moramo učiniti takve reforme da bude jednako interesantno raditi u privatnom sektoru kao i u institucijama koje su budžetski korisnici. Ovdje imam osjećaj da je prevladala logika; što više novca na državnom nivou to više države. To je apsurd. Jer, zapravo čovjek u Konjicu, u Tuzli, Banja Luci, bilo gdje da živi u BiH hoće jeftinu i efikasnu državnu uslugu. Ja imam problem da objasnim ljudima da država nije treći entitet, da su entiteti dio države i da je budžet države neuporediv sa entitetskim budžetima. Gotovo 80 posto budžeta se potroši samo na plate i naknade zaposlenim u institucijama vlasti BiH.
Špirić: Šta je logično? Da se ispoštuje zakon. Naravno nije to jedini loš zakon u ovoj zemlji. Sve normalne zemlje zakone koji proizvode negativne posljedice stavljaju van snage. I kada je gospodin Sulejman Tihić bio u Banjaluci i kada je razgovarao sa gospodinom Dodikom ja sam bio prisutan, bio sam prisutan i razgovoru sa gospodinom Čovićem i ostalim, onda je rečeno; ajte neka se isplati to što je proizveo zakon, neka se postojeće izmjene zakona stave van snage, da Ministarstvo odbrane razgovara sa entitetskim nadležnim ministarstvima i penzionim fondovima na koji način ti ljudi mogu ostvariti pravo sa srodnim kategorijama u entitetima ako ih prepoznaju entiteti i na tome se radi. Na kraju krajeva, logično je bilo da smo dobili od resornog ministarstva koliko to košta, kolike su to penzije, hoće li čovjek od 35 ili 40 godina imati penziju od 600 maraka, a vi znate kolike su penzije ljudi koji su radili 40 godina. Hoćemo li kroz to privremeno penzionisanje i kroz povlastice koje političari nude u predizbornoj kampanji uvesti u sukob različite kategorije u BiH?
Budžet ne smije posvađati Sarajevo i Banjaluku
Špirić: Predsjedništvo je ozbiljna institucija, ja ne mogu da prejudiciram, mislim da će se voditi ozbiljna politička rasprava. Ako Predsjedništvo u okviru ovog okvira može da nađe adekvatniju preraspodjelu novca, koja podrazumijeva veću harmoniju od ove koju smo mi postigli, nemam ništa protiv. Vodiće se, ja vjerujem, žestoka politička rasprava i u okviru parlamenta.
Špirić: Samo ljudi koji ne vole svoju zemlju će dozvoliti da budžet posvađa Banjaluku i Sarajevo ili da posvađa političare. Ljudi trebaju na bazi argumenata da razgovaraju, ako neko javno kaže da je smanjen budžet, da je država blokirana to je obmanjivanje javnosti, jer 905 miliona nije kao 950. Rast je budžeta države, biće zadovoljene sve institucije i funkcije sa ovim budžetom, ali ja mislim da bi najgora varijanta bila da se ne usvoji budžet. Dakle, tek onda ne bi ništa imali ni ovi penzionisani vojnici pred parlamentom.
Špirić: Ja poštujem i te ljude koji hoće da štrajkuju, samo moraju biti svjesni da je privilegija raditi u državnim institucijama, da je u BiH 500.000 nezaposlenih, a reću vam i koji su rasponi plata; vojnik sa najnižim činom uz ova odbijanja, bez minulog rada i druge nadoknade ima 797 maraka, obični policajac ima 986 maraka bez minulog rada i nadoknada za noćni rad i slično, je li to razlog za štrajk?
Špirić: Da. Mi smo kao Savjet ministara povukli potez, Parlamentarna skupština BiH nije u sklopu ovog Zakona o platama, ali smo išli sa sugestijom da se izmjeni član 9 stav 2 Ustava BiH u kojem se kaže da se funkcionerima u toku mandata ne može smanjivati plata. Mi smo sugerisali da i oni naprave korekcije koliko mogu jer svaka ušteda je dobro došla. Sugerisali smo i institucijama koje su izvan Zakona o platama kao što su Sud, Tužilaštvo, oni imaju svoje autonomne budžete. Ako im kažete da smanje plate kažu: utiču na našu nezavisnost. Ne, to su budžetska sredstva. Dakle, oni su nezavisni u donošenju odluka presuda. Ja mislim da su svi pozvani da prave uštede, ali mi ne možemo za njih odlučit, nego samo za one budžetske korisnike koji su obuhvaćeni Zakonom o platama, a ostalima možemo sugerisati, vidjećemo koliko će poslušati te sugestije.
RSE: Gospodine Špiriću, Nacrt budžeta za 2012. godinu, nakon nekoliko mjeseci teških pregovora, napokon je usvojen. Šta je bilo sporno i zašto se čekalo ovako dugo?
Špirić: Moram da kažem da državni budžet raste za 5 posto, a da prihod od indirektnih poreza raste za 6 posto i nisu tačne tvrdnje da je smanjen okvir budžeta. Ako mi neko objasni da je 905 miliona više od 950 miliona reći ću da je u pravu. Bilo je različitih priča i kako rastu entitetski budžeti. Entitetski budžeti imaju ogromne deficite, oni rastu zahvaljujući vlastitim izvornim prihodima i zahvaljujući štampanju vrijednosnih papira i obveznica sa, nažalost, visokim kamatama i tu cijenu će morati da plate. U svakoj normalnoj, demokratskoj zemlji rasprava o budžetu je sa povišenom temperaturom. I moram da kažem da je ovaj budžetski okvir sasvim dovoljan da se ne ugrozi nijedna institucija, da se sve novoformirane institucije isfinansiraju, da se isfinansiraju lokalni izbori, popis stanovništva, zatim granični prelazi sa Hrvatskom prije nego uđe u EU i da se obezbijedi dio sredstava za kapitalna ulaganja za smještaj institucija BiH, jer plaćamo velike zakupnine. Da bismo to uradili morali smo da obezbijedimo izvjesne uštede, ali ja moram da kažem da su to minimalne korekcije u odnosu na ono šta rade zemlje u okruženju. Mi smo ovdje donijeli izmjene Zakona o platama i izmjene osnovice za plate koje podrazumijevaju linearno smanjenje od 4,5 posto.
RSE: Šta će to praktično značiti, kome će plate biti snižene?
Špirić: Snižene svima sem onima koji imaju platu do 500 maraka, dakle njima neće biti smanjena plata, biće smanjen topli obrok za dve marke što je na godišnjem nivou ušteda od 14 miliona. Smanjili smo dnevnice za inostranstvo za 10 posto, smanjili smo ranije dnevnice za putovanje u zemlji za 50 posto, zatim za 25 posto naknade za odvojeni život, mobilne telefone itd..Donijeli smo odluku kad se usvoji budžet da pristupimo smanjenju regresa za ovu godinu i to na diferenciran način, dakle oni koji imaju veća primanja, najveća primanja mogu da nemaju regresa ili mogu da imaju znatno manji regres, ali će ovi drugi sigurno imati regres manji za 50 posto. Ove korekcije su minimalne i daj bože da ne bude dubljih rezova naspram reformi koje nas očekuju.
RSE: Kolika je krajnja cifra ušteda?
Špirić: Sa svim ovim što smo uradili do nekih 35 miliona KM i ja mislim kada bi svi nivoi vlasti uradili kao što je uradila BiH da bismo tada bili kredibilni prema međunarodnim finansijskim institucijama i mogli bismo lakše da razgovaramo i da dobijamo nove investicije u BiH i povoljnije zajmove za oživljavanje realnog sektora. Dakle, mi smo donijeli odluku i da zamrznemo zapošljavanje u institucijama BiH. Zapravo moramo učiniti takve reforme da bude jednako interesantno raditi u privatnom sektoru kao i u institucijama koje su budžetski korisnici. Ovdje imam osjećaj da je prevladala logika; što više novca na državnom nivou to više države. To je apsurd. Jer, zapravo čovjek u Konjicu, u Tuzli, Banja Luci, bilo gdje da živi u BiH hoće jeftinu i efikasnu državnu uslugu. Ja imam problem da objasnim ljudima da država nije treći entitet, da su entiteti dio države i da je budžet države neuporediv sa entitetskim budžetima. Gotovo 80 posto budžeta se potroši samo na plate i naknade zaposlenim u institucijama vlasti BiH.
RSE: Puno se polemisalo oko penzionisanih vojnika oružanih snaga, koji još uvijek protestvuju ispred zgrade Institucija BiH.
Entitetski budžeti imaju ogromne deficite, oni rastu zahvaljujući vlastitim izvornim prihodima i zahvaljujući štampanju vrijednosnih papira i obveznica sa, nažalost, visokim kamatama i tu cijenu će morati da plate.
Budžet ne smije posvađati Sarajevo i Banjaluku
RSE: Kakve su vam procjene za ovaj iznos budžeta u Predsjedništvu BiH , hoće li proći i šta se može očekivati u Predstavničkom domu Parlamenta BiH ?
Špirić: Predsjedništvo je ozbiljna institucija, ja ne mogu da prejudiciram, mislim da će se voditi ozbiljna politička rasprava. Ako Predsjedništvo u okviru ovog okvira može da nađe adekvatniju preraspodjelu novca, koja podrazumijeva veću harmoniju od ove koju smo mi postigli, nemam ništa protiv. Vodiće se, ja vjerujem, žestoka politička rasprava i u okviru parlamenta.
RSE: Mislim s obzirom na dosadašnji stav gospodina Tihića, a on je stranački šef predsjedavajućem Predsjedništva Bakiru Izetbegoviću, dakle, očigledno je da su odstupili od dogovora 'šestorke'..
Špirić: Samo ljudi koji ne vole svoju zemlju će dozvoliti da budžet posvađa Banjaluku i Sarajevo ili da posvađa političare. Ljudi trebaju na bazi argumenata da razgovaraju, ako neko javno kaže da je smanjen budžet, da je država blokirana to je obmanjivanje javnosti, jer 905 miliona nije kao 950. Rast je budžeta države, biće zadovoljene sve institucije i funkcije sa ovim budžetom, ali ja mislim da bi najgora varijanta bila da se ne usvoji budžet. Dakle, tek onda ne bi ništa imali ni ovi penzionisani vojnici pred parlamentom.
RSE: Evo već danas je 30 granskih sindikata zaposlenih u državnim institucijama najavilo da će razgovarati oko eventualnog štrajka.
Špirić: Ja poštujem i te ljude koji hoće da štrajkuju, samo moraju biti svjesni da je privilegija raditi u državnim institucijama, da je u BiH 500.000 nezaposlenih, a reću vam i koji su rasponi plata; vojnik sa najnižim činom uz ova odbijanja, bez minulog rada i druge nadoknade ima 797 maraka, obični policajac ima 986 maraka bez minulog rada i nadoknada za noćni rad i slično, je li to razlog za štrajk?
RSE: Može li se ušteda ostvariti na onima koji imaju najviše?
Špirić: Da. Mi smo kao Savjet ministara povukli potez, Parlamentarna skupština BiH nije u sklopu ovog Zakona o platama, ali smo išli sa sugestijom da se izmjeni član 9 stav 2 Ustava BiH u kojem se kaže da se funkcionerima u toku mandata ne može smanjivati plata. Mi smo sugerisali da i oni naprave korekcije koliko mogu jer svaka ušteda je dobro došla. Sugerisali smo i institucijama koje su izvan Zakona o platama kao što su Sud, Tužilaštvo, oni imaju svoje autonomne budžete. Ako im kažete da smanje plate kažu: utiču na našu nezavisnost. Ne, to su budžetska sredstva. Dakle, oni su nezavisni u donošenju odluka presuda. Ja mislim da su svi pozvani da prave uštede, ali mi ne možemo za njih odlučit, nego samo za one budžetske korisnike koji su obuhvaćeni Zakonom o platama, a ostalima možemo sugerisati, vidjećemo koliko će poslušati te sugestije.