Prema posljednjim informacijama, dug BiH dosegao je cifru od pet milijardi eura. Za malu ekonomiju kakva je bosanskohercegovčka to je poražavajući podatak jer u ovoj zemlji više od 550.000 ljudi nije zaposleno, a rastrošna vlast gotovo polovinu novca koje je uzela od međunarodnih finansijskih organizacija usmjerila je u javnu potrošnju.
Radna mjesta se svakodnevno zatvaraju, a kako ističe kreditni aranžman sa MMF-om, vlast već najavljuje mogućnost povećanja PDV-a kako bi pokrila budžetske deficite.
Samo u posljednje tri godine porastao je ino dug Bosne i Hercegovine za tri milijarde konvertibilnih maraka, ili milijardu i pol eura. Problem je što većina tog novca nije usmjerena u oporavak privrede nego u javnu potrošnju, kaže ekonomistica Svetlana Cenić:
„Od svih zaduženja 12 posto je otprilike otišlo u privredne svrhe, 40 posto je povećano zaduženje za javnu potrošnju“, navodi Cenić.
No, ni novac od MMF-a, Svjetske banke i drugih međunarodnih finansijskih institucija nije dovoljan rastrošnoj administraciji, koja broji 14 vlada, nego su uzeli pozajmice od komercijalnih banaka po znatno većim kamatama. Cenić podsjeća za koliko je taj dug porastao u posljednjih nekoliko godina:
„Sada je dug RS-a prema komercijalnim bankama oko 900 miliona, Federacije oko 400 miliona. Hoćete da vam kažem koliko je to izgledalo 2007. godine – u Federaciji 35 miliona, u RS-u 34,7 miliona. I taj dug prema komercijalnim bankama se mora vratiti. Nije to kikiriki - to su pare poreskih obveznika“, konstatuje Cenić.
Direktor Ekonomskog instituta RS Aleksa Milojević kaže kako zaduživanje vlade kod komercijalnih banaka nije zabilježeno ni u jednoj evropskoj zemlji. Pa ipak, dijelom je za to odogovorna i međunarodna zajednica koja je u BiH kreirala valutni odbor umjesto narodne banke kakvu imaju sve zemlje u okruženju:
„Centralna banka kontroliše potrošnju vlade. I pošto mi nemamo centralnu banku - mi imamo običnu mjenjačnicu, jer naša Centralna banka nema nikakva monetarna ovlaštenja - onda se država može da zaduži kod centralne banke na rok od godinu dana, i ta sredstva se moraju vratiti u roku od godinu dana, inače se ide u inflaciju. I pošto nemamo tu mogućnost, onda su naše vlade slobodne da se beskonačno zadužuju, a mi nemamo demokratski mehanizam da obuzdamo vlast da se prestane zaduživati“, naglašava Milojević.
Dužnička ovisnost
Entitetski budžeti su više stotina miliona u deficitu. RS 2013. godinu završava sa manjkom od 80 miliona eura, a Federacija čak 350 miliona eura. Strane investicije pale su za gotovo 50 posto u odnosu na period godinu dana ranije.
„Taj deficit dosad se pokrivao iz povoljnih sredstava, kao što je čak i MMF, i iz drugih izvora. Međutim, u posljednje vrijeme se desilo da smo se počeli zaduživati izdavanjem trezorskih zapisa, faktički na jedan hibridni način - i ta su sredstva izuzetno skupa. Ino zaduženja koja su bila dosad kod nas bila su sa prosječnom kamatnom stopom od dva posto, a za zaduženja koja imamo za trezorske zapise, gdje entiteti finansiraju svoj deficit, faktički je kamatna stopa četiri do šest posto“, navodi Vrankić.
Do sada su entiteti prodajom trezorskih zapisa dobili 30 miliona eura. Ekonomisti upozoravaju da se ovim ništa ne rješava.
„To nije dobar način za zaduživanje entiteta kod nas i ostavljaće dugoročne posljedice u onome smislu u kome će povećavati dužničku ovisnost, dakle spiralu zaduživanja jednog i drugog entiteta. Nije dobro ni sa stanovišta visine kamatne stope, jer se zaduživanje vrši tako što te trezorske zapise kupuju komercijalne banke“, ocjenjuje profesor Mirko Puljić.
Problem već dugo traje, upozoravaju ekonomisti napominjući da se malo čini da BiH stvarno izađe iz krize. Siniša Vukelić podsjeća na period kada je naplata od PDV-a bila iznad očekivanja, ali i na to da je vlast povećala svoje rashode umjesto da te novce utroši u razvoj:
„Ogroman priliv koji je došao od PDV-a kada je uvedena i uspostavljena Uprava za indirektno oporezivanje, kada su prihodi budžeta bili drastično povećani, djelovalo je kao šok od kojeg su političari u BiH bili toliko omamljeni da su drastično povećali svoje rashode i broj zaposlenih - i onda kada je došla kriza, oni nisu ništa preduzeli da smanje broj zaposlenih ili plate onih koji rade u državnoj administraciji", navodi Vukelić.
Već od naredne godine na naplatu dolaze rate ranije podignutih kredita. Procjenjuje se da će oko milijardu konvertibilnih maraka koštati rata. S druge strane nema političke spremnosti na rezanje administracije, kao ni troškova, te se u posljednje vrijeme tiho, ali ipak otvara mogućnost povećanja PDV-a, što će dodatno osiromašiti građane u najsiromašnijoj zemlji u Evropi.
Radna mjesta se svakodnevno zatvaraju, a kako ističe kreditni aranžman sa MMF-om, vlast već najavljuje mogućnost povećanja PDV-a kako bi pokrila budžetske deficite.
Samo u posljednje tri godine porastao je ino dug Bosne i Hercegovine za tri milijarde konvertibilnih maraka, ili milijardu i pol eura. Problem je što većina tog novca nije usmjerena u oporavak privrede nego u javnu potrošnju, kaže ekonomistica Svetlana Cenić:
„Od svih zaduženja 12 posto je otprilike otišlo u privredne svrhe, 40 posto je povećano zaduženje za javnu potrošnju“, navodi Cenić.
No, ni novac od MMF-a, Svjetske banke i drugih međunarodnih finansijskih institucija nije dovoljan rastrošnoj administraciji, koja broji 14 vlada, nego su uzeli pozajmice od komercijalnih banaka po znatno većim kamatama. Cenić podsjeća za koliko je taj dug porastao u posljednjih nekoliko godina:
„Sada je dug RS-a prema komercijalnim bankama oko 900 miliona, Federacije oko 400 miliona. Hoćete da vam kažem koliko je to izgledalo 2007. godine – u Federaciji 35 miliona, u RS-u 34,7 miliona. I taj dug prema komercijalnim bankama se mora vratiti. Nije to kikiriki - to su pare poreskih obveznika“, konstatuje Cenić.
Direktor Ekonomskog instituta RS Aleksa Milojević kaže kako zaduživanje vlade kod komercijalnih banaka nije zabilježeno ni u jednoj evropskoj zemlji. Pa ipak, dijelom je za to odogovorna i međunarodna zajednica koja je u BiH kreirala valutni odbor umjesto narodne banke kakvu imaju sve zemlje u okruženju:
„Centralna banka kontroliše potrošnju vlade. I pošto mi nemamo centralnu banku - mi imamo običnu mjenjačnicu, jer naša Centralna banka nema nikakva monetarna ovlaštenja - onda se država može da zaduži kod centralne banke na rok od godinu dana, i ta sredstva se moraju vratiti u roku od godinu dana, inače se ide u inflaciju. I pošto nemamo tu mogućnost, onda su naše vlade slobodne da se beskonačno zadužuju, a mi nemamo demokratski mehanizam da obuzdamo vlast da se prestane zaduživati“, naglašava Milojević.
Dužnička ovisnost
Entitetski budžeti su više stotina miliona u deficitu. RS 2013. godinu završava sa manjkom od 80 miliona eura, a Federacija čak 350 miliona eura. Strane investicije pale su za gotovo 50 posto u odnosu na period godinu dana ranije.
Dragan Vrankić
Do sada su se budžeti krpili novcem od MMF-a, sada na nepopularnije načine, upozorava bivši ministar finansija BiH, a sada zastupnik u državnom parlamentu Dragan Vrankić:„Taj deficit dosad se pokrivao iz povoljnih sredstava, kao što je čak i MMF, i iz drugih izvora. Međutim, u posljednje vrijeme se desilo da smo se počeli zaduživati izdavanjem trezorskih zapisa, faktički na jedan hibridni način - i ta su sredstva izuzetno skupa. Ino zaduženja koja su bila dosad kod nas bila su sa prosječnom kamatnom stopom od dva posto, a za zaduženja koja imamo za trezorske zapise, gdje entiteti finansiraju svoj deficit, faktički je kamatna stopa četiri do šest posto“, navodi Vrankić.
Do sada su entiteti prodajom trezorskih zapisa dobili 30 miliona eura. Ekonomisti upozoravaju da se ovim ništa ne rješava.
„To nije dobar način za zaduživanje entiteta kod nas i ostavljaće dugoročne posljedice u onome smislu u kome će povećavati dužničku ovisnost, dakle spiralu zaduživanja jednog i drugog entiteta. Nije dobro ni sa stanovišta visine kamatne stope, jer se zaduživanje vrši tako što te trezorske zapise kupuju komercijalne banke“, ocjenjuje profesor Mirko Puljić.
Problem već dugo traje, upozoravaju ekonomisti napominjući da se malo čini da BiH stvarno izađe iz krize. Siniša Vukelić podsjeća na period kada je naplata od PDV-a bila iznad očekivanja, ali i na to da je vlast povećala svoje rashode umjesto da te novce utroši u razvoj:
„Ogroman priliv koji je došao od PDV-a kada je uvedena i uspostavljena Uprava za indirektno oporezivanje, kada su prihodi budžeta bili drastično povećani, djelovalo je kao šok od kojeg su političari u BiH bili toliko omamljeni da su drastično povećali svoje rashode i broj zaposlenih - i onda kada je došla kriza, oni nisu ništa preduzeli da smanje broj zaposlenih ili plate onih koji rade u državnoj administraciji", navodi Vukelić.
Već od naredne godine na naplatu dolaze rate ranije podignutih kredita. Procjenjuje se da će oko milijardu konvertibilnih maraka koštati rata. S druge strane nema političke spremnosti na rezanje administracije, kao ni troškova, te se u posljednje vrijeme tiho, ali ipak otvara mogućnost povećanja PDV-a, što će dodatno osiromašiti građane u najsiromašnijoj zemlji u Evropi.