Priredio: Amos Chapple
Mlada, zamišljena žena šeta ulicama Praga.
Par u zimskom danu u blizini praškog Narodnog pozorišta.
Muškarac plaća piće nakon susreta s prijateljem u tmurnom praškom vinskom baru.
Ovo su neke od hiljada slika koje je tajna policija Čehoslovačke snimila tokom 1970-ih i 80-ih koristeći malene skrivene kamere.
Čehoslovačka je u to vrijeme bila u "periodu normalizacije" koji je uslijedio nakon sovjetske invazije na tu zemlju 1968. godine. Kremlj je naredio preuzimanje vlasti nakon što je čehoslovačka vlada pokušala ublažiti ograničenja govora i sprovesti druge političke reforme. Za obične građane "normalizacija" je značila oživljeni napor režima za uspostavljanje ekstremne policijske kontrole.
Kamera Mikroma razvijena je u Čehoslovačkoj 1949. Ovo je bio prvi minijaturni model kamere koji je koristila tajna policija zemlje.
Jedna od omiljenih alatki komunističke policije bile su minijaturne kamere, često skrivene u aktovkama, korištene za dokumentovanje onoga što su nazivali "neprijateljskom aktivnošću". U stvarnosti, to je obično značilo da su kritičari režima fotografisani u njihovoj svakodnevnici.
Čehoslovački autor Milan Kundera (desno) razgovara sa saradnikom. Knjiga iz 2008. godine pod nazivom Prag kroz objektiv tajne policije, iz koje su izvedene mnoge ove slike, identifikuje muškarca u kožnoj košulji u pozadini kao agenta koji upravlja kamerom skrivenom u koferu. Špijunske kamere mogle su se pokrenuti tankim kabelom, omogućavajući fotografisanje bez dodirivanja samog uređaja.
Isti prizor koji je snimio agent u kožnoj jakni. Drugi muškarac koji drži aktovku, vjerovatno drugi špijun, zadržava se pokraj Kundere.
Totalitarna policijska mreža Čehoslovačke takođe je razradila načine kako da videokamerom snimi svoje mete.
Ova kolica za bebe kriju vrhunsku videokameru.
Kamera je montirana u prednjem dijelu dječijih kolica.
Otvor za objektiv kamere je krajnje desno. Vozilom su upravljala dva agenta koja su glumila bračni par.
Dva muškarca čavrljaju na ulazu crkve u blizini Praškog dvorca.
Antikomunistički disident Vaclav Havel (sprijeda lijevo) viđen je kako napušta Ambasadu Kanade sa svojim bratom Ivanom, koji nosi kovertu.
Harold Gordon Skilling, kanadski akademik koji je imao veze sa čehoslovačkom opozicijom. Ove osobe često je pratila tajna policija tokom posjete zemlji.
Muškarci na tramvajskoj stanici.
Ove fotografije čuva Arhiv službi sigurnosti Češke Republike u Pragu.
Brojni dokumenti nalaze se u Arhivu koji je u blizini rijeke Vltave.
Fascikla u Arhivi pod nazivom 'Opomena'.
Fasciklu kojoj je Radio Slobodna Evropa imao pristupa sadrži fotografiju Majke Tereze (druga zdesna) koja je stigla na aerodrom u Pragu 1984. U bilješkama u njenom dosjeu se navodi da je tajna policija htjela dokumentirati ko je pozdravio slavnu katoličku sestru kada je ušla u zemlju.
Mnoge datoteke u Arhivu posvećene su vjerskim radnicima poput ove dvije praške sestre. Pobožni kršćani su režim doživljavali kao neizrecivu prijetnju.
Tajna policija Čehoslovačke bila je posebno opsjednuta disidentkinjom Alenom Hromadkovom (na slici gore na praškom Vaclav trgu). Nju su progonili četiri godine.
Izvještaji o aktivnostima Hromadkove uključuju detaljne opise njezine odjeće. Petog januara 1984. agent je izvijestio: "Nosila je kaput od bijelog krzna, zatim tamni kaput boje cimeta, dugi crni šal oko vrata, zelene pantalone i bijelu sportsku obuću...".
Neki izvještaji su i podugački. U njima su agenti bilježili potencijalno kompromitirajuće informacije. Jedna akcija praćenja podrazumijevala je i refundiranje računa za nekoliko piva i obroka, dok su agenti pratili poznatog muzičara tokom noćnog provoda. Izvještaj opisuje kako muzičar "glasno govori" sa grupom prijatelja ispred bara u 13:15 sati, prije nego što su on i mlada žena "otišli iza ograde pored robne kuće Maj...".
Jirži Hajek (desno), koji je bio ministar vanjskih poslova Čehoslovačke do njegovog otpusta zbog toga što je govorio protiv invazije pod sovjetskim vođstvom 1968., fotografisan je dok se susretao s 'kontakt-osobom'.
Neidentifikovani muškarac korača nakon što je bio u blizini Hajeka.
Mlada žena pribija kaput uz sebe dok prolazi pored agenta s kamerom u centru Praga.
Čini se da dijete primjećuje kako agent potajno fotografiše njenu majku.
Iako je zatvaranje disidenata bilo manje uobičajeno do 1980-ih, režim je mogao lako zagorčati život ljudima tako što bi ih učiniti nezaposlenima, a njihovoj djeci blokirao pristup školama.
Na nekim fotografijama ljudi sumnjaju na osobe koje ih prate.
Ovi su muškarci prokužili agenta.
Ostale fotografije su očigledno promašile svoju metu, ali bilježe vrijedne trenutke poput ove fotografije na praškom Jevrejskom groblju.
Ulična scena u Pragu koja pokazuje kako se komunistički svijet u Evropi počeo odvajati.
Vaclav Havel (desno) razgovara sa svojim prijateljem Jiržijem Dienstbierom. Njih dvoje su pretrpjeli decenije progona od komunističkih vlasti. Havel je proveo nekoliko godina u zatvoru. Dienstbier je otpušten s posla kao novinar i pribjegao je radu kao domar 20 godina nakon invazije sovjetske vojske 1968. godine. Nakon Baršunaste revolucije 1989. godine, koja je srušila komunističku vlast, Dienstbier je postao ministar vanjskih poslova Čehoslovačke, a Havel predsjednik.
Godine 2003. objavljen je spisak od 75.000 ljudi koji su radili ili sarađivali sa tajnom policijom Čehoslovačke.