Mandatar za sastav crnogorske vlade i lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić počeo je u utorak zvanične razgovore sa predstavnicima političkih partija o formiranju izvršne vlasti.
On je prvo razgovarao sa liderima Demokrata, prosrpske Socijalističke narodne i manjinskih naroda Bošnjaka, Albanaca i Hrvata, partijama koje su ga ranije podržale za mandatara.
Te partije, uz Spajićev Pokret Evropa sad, koji je na parlamentarnim izborima 11. juna osvojio 24 mandata, zajedno imaju 44 poslanika od ukupno 81, koliko ih ima Skupštini Crne Gore.
Spajić je nakon razgovora kazao da su imali dobar sastanak i da nije bilo riječi o podjeli resora.
"Samim tim što su podržali viziju koju smo predstavili oni su se kandidovali za vladu, ali veliki je posao pred nama", rekao je mandatar.
Knežević i Mandić tokom neformalnih pregovora 21. jula o ulasku u vladu sa Milojkom Spajićem, liderom Pokreta Evropa sad.
Nakon toga je održan sastanak Spajića sa liderima nedavno rasformiranog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem i Milanom Kneževićem, koji su formirali koaliciju Za budućnost Crne Gore.
Ova koalicija se zalaže za ukidanje sankcija Rusiji, poništenje priznanja nezavisnosti Kosova i istupanje Crne Gore iz NATO-a.
Nakon sastanka sa mandatarom, Mandić je kazao da su zadovoljni razgovorima:
" Zaključili smo da vladu treba što prije formirati. Želimo vladu koja će naredne četiri godine odraditi veliki posao koji treba da promijeni Crnu Goru ".
Prethodno je Spajić kazao da je "bilo različitih mišljenja oko učešća u vladi" koalicije koju predvode Mandić i Knežević .
"Došlo je vrijeme za novu Crnu Goru bez podjela sa jasnim ciljem i vizijom", kazao je Spajić.
Nakon medijskih spekulacija da bi koalicija Mandića i Kneževića mogla biti dio Spajićeve vlade Američka Ambasada u Podgorici je 15. avgusta saopštila da je za nju prihvatljiva vlada "koja je privržena evroatlantskim vrijednostima".
"Podržavamo Vladu čiji bi članovi osudili rusku agresiju, zalagali se za teritorijalni integritet Ukrajine i podržavali sankcije EU Rusiji, jačali aktivno učešće Crne Gore u NATO-u, štitili prava manjina i podržavali suverenitet susjednih zemalja, uključujući Kosova", saopšteno je portalu CdM iz Ambasade Sjedinjenih Država.
Vaš browser nepodržava HTML5
Ko je mandatar za sastav nove crnogorske vlade?
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je 10. avgusta, nakon završenih konsultacija sa parlamentarnim partijama, dao mandat Spajiću koji, po Ustavu, ima rok 90 dana da sastavi vladu i obezbijedi podršku najmanje 41 poslanika.
Prije početka zvaničnih pregovora, Spajić je više puta ponovio da u njegovoj vladi nema mjesta za Demokratsku partiju socijalista bivšeg predsjednika Mila Đukanovića i Građanski pokret URA, dosadašnjeg premijera Dritana Abazovića.
Prijevremeni parlamentarni izbori održani su 11. juna nakon pada dvije vlade u posljednje tri godine.
Aktuelana Vlada Dritana Abazovića je u tehničkom mandatu godinu nakon što joj je Skupština 20. avgusta prošle godine izglasala nepovjerenje.