Protesti koji su Sovjetski Savez bacili na koljena

Hiljade radnika okupilo se na Lenjinovom trgu u Minsku u aprilu 1991. Demonstranti su bili nezadovoljni povećanim cijenama robe široke potrošnje i kontrolom Komunističke partije nad Republikom.

Procjenjuje se da je 23. avgusta 1989. oko dva miliona ljudi udružilo oružje širom Litvanije, Latvije i Estonije u protestu protiv sovjetske vlasti koji je postao poznat kao "Baltički put" ili "Baltički lanac". U Vilnius (na fotografiji), učešću u ljudskom lancu prethodili su skupovi za nezavisnost.

Krimski Tatari u Krasnodaru, na jugu Rusije, tražili su da im se dozvoli povratak u domovinu. Skup je bio prvi nacionalni protest o kojem je sovjetska štampa izvijestila, 6. marta 1988. Tatari su masovno deportovani sa Krima tokom Drugog svjetskog rata, nakon što ih je Staljin optužio za saradnju sa nacističkom Njemačkom.

Miting koji je organizovao Narodni front Moldavije u junu 1989., tražeći da se moldavski prizna kao državni jezik.

Demonstracije u Kijevu u oktobru 1989. u organizaciji Narodnog pokreta Ukrajine (Rukh).

Dana 21. januara 1990. stotine hiljada Ukrajinaca formirale su ljudski lanac od zapadnog grada Lavova do Kijeva kako bi obilježili godišnjicu potpisivanja Akta o ujedinjenju 1919., koji je imao za cilj ujedinjenje Ukrajinske Narodne Republike i Zapadnoukrajinske Narodne Republike u jedinstvenu ukrajinsku državu.

Vojnik gruzijske vojske pleše na trgu u Tbilisiju 10. aprila 1991. nakon što je republika proglasila nezavisnost od Sovjetskog Saveza.

Demonstranti se okupljaju 15. februara 1990. na Lenjinovom trgu u Dušanbeu, nakon krvavih nereda kada su se islamistički militanti pojavili na političkoj sceni. Dvije godine kasnije, nova zemlja Tadžikistan bila je upletena u krvavi građanski rat koji je odnio desetine hiljada života prije nego što je završio 1997. godine.

Simbolična sahrana za SSSR u organizaciji Saveza nezavisne ukrajinske omladine održana je u Kijevu 30. septembra 1990. godine.

Miting Narodnog pokreta Ukrajine (Rukh) 30. septembra 1990., na kojem se zahtijevala nezavisnost od Sovjetskog Saveza.

Tenkovi na Kalinjinskom prospektu u Moskvi tokom puča u avgustu 1991. Između 19. i 22. avgusta, grupa komunističkih tvrdolinijaša pokušala je da svrgne sovjetskog predsjednika Mihaila Gorbačova i poništi demokratske reforme. Hiljade Moskovljana okupilo se da se suprotstavi zavjerama i puč je propao.

Skup podrške proglašenju nezavisnosti Moldavije 27. avgusta 1991. godine.

Stanovnik Bakua uklanja Lenjinov portret 21. septembra 1991. godine, skoro mjesec dana nakon što je Azerbejdžan proglasio nezavisnost krajem avgusta.

Tadžikistanski demonstranti u oktobru 1991. zahtijevaju od predsjednika parlamenta Rahmona Nabijeva da se povuče kako bi pružio jednake mogućnosti svim kandidatima na predsjedničkim izborima zakazanim za 24. novembar 1991. godine.

Žena protestuje 13. januara 1991. protiv zauzimanja TV tornja u Vilnius od strane sovjetskih trupa. Litvanija je proglasila nezavisnost od Sovjetskog Saveza deset meseci ranije. Taj dan je postao poznat kao Krvava nedjelja, kada je 14 Litvanaca ubijeno i više od 1.000 povrijeđenih koji su branili grad od sovjetskih snaga.