Domaćin ovogodišnjih zimskih Olimpijskih igara, Soči, u centru je svjetske medijske pažnje, baš kako to obično biva naročito uoči samog početka Igara.
Razlika je ovoga puta pak to što je sva medijska pažnja usmjerena na brojne negativne pojave koje se tiču što same organizacije, ugrožavanja prirode u tom regionu, straha od brojnih terorističkih prijetnji, ruskih diskriminatornih zakona i drugo.
Pitanje je stoga koliko će se Rusiji i samom Sočiju zaista isplatiti Olimpijada u koju je prema zvaničnim podacima uloženo 50 milijardi dolara i na koji način, budući je prati, makar uoči početka, uglavnom negativan publicitet.
Istraživanje Galupa urađeno krajem avgusta prošle godine, dakle, prije posljednjih terorističkih prijetnji islamskog ekstremiste Doku Umarova te napada u Volgogradu, pokazalo je da je većina Rusa imala pozitivno mišljenje o Olimpijadi u Sočiju i to njih 49 odsto, a da je izrazito negativan stav imalo samo šest posto građana. Čak 84 posto je vjerovalo da će pomoći razvoju sporta, a 81 je računalo da će najveća svjetska sportska smotra pomoći popravljanju reputacije zemlje u inostranstvu.
Ipak još i tada je ogroman broj ljudi bio uvjeren da će Olimpijada u Sočiju biti pogodno tlo za rast korupcije i sumnjao da će gradnja u tom ne baš nepogodnom tlu za nove objekte nanijeti veliku štetu biodiverzitetu tog regiona. Naročito su građani Rusije koji žive u tom južnom regionu zemlje bili zabrinuti zbog ugrožavanja okoliša.
I baš na to je ovih dana u mnogim medijima stavljen akcenat, umjesto na primjer na neki velelepni sportski objekat ili stazu na kojoj će se najbolji sportisti svjetskih bijelih staza i ledenih terena uskoro takmičiti...
U svjetskim su se medijima prve naznake zabrinutosti javile nakon što je ruski zakonodavni sistem usvojio niz diskriminatornih zakona usmjerenih prije svega prema LGBT populaciji, koja u Rusiji spada u najprogonjenije manjinske grupe. Zbog ovoga su mnogi poznati sportisti bili u dilemi da li da dolaze u Soči.
Potom su počele pristizati vijesti prvo o tome koliko košta Olimpijada (50 milijardi dolara), na koji je način narušena priroda ovog ruskog regiona za izgradnju novih sportskih objekata. Aktivisti za zaštitu životne sredine čak su hapšeni zbog upozorenja na štetu koja će biti prouzrokovana zbog nagle izgradnje u tom ambijentu.
Sa druge strane građevinari koji su radili na tom terenu morali su na pojedinim mjestima i kod pojedinih građevina da zbog lošeg terena, a radi sigurnosti, ukopavaju temelje po 70 metra duboko u zemlju.
Sve se ovo može vidjeti u svjetskim medijima ovih dana, te kako su ljudi iseljavani iz svojih zgrada, sa svojih posjeda, neki još uvijek sa cijelim porodicama žive u hotelima, a ko zna gdje će potom. Nadoknade koje su dobili su nedovoljne da trajno riješe stambena pitanja, a mnogi koji su živjeli od obrađivanja zemlje i poljoprivrede u toj oblasti sada više nemaju šta da obrađuju. Pri tom im je, prema onome što se ovih dana može vidjeti po brojnim medijima, poput njemačkih koji su posjetili Soči, zabranjeno da o tome govore, jer time narušavaju viši nacionalni interes.
Istovremeno je otvoren put ruskim tajkunima, bliskim Kremlju poput Olega Deripaske da uđu u nove biznis avanture i dokopaju se na nelegalan način posjeda koje u normalnim okolnostima ne bi nikada mogli.
Tretman radnika vidjeli smo nedavno na primjeru onih iz Srbije i BiH, kojima su sve do pojačanih mjera bezbjednosti tolerisali takozvani „rad na crno“, a potom ih pohapsili i deportovali, a da mnogi nijesu dobili zarađeno.
Aktivistima za ljudska prava takođe je onemogućen pristup Sočiju, upravo zbog navedenih uočenih propusta i zloupotreba.
I pored silne gradnje, investicija i investitora, svi planirani objekti nijesu završeni nekoliko dana uoči početka Olimpijade, pa se prema pisanju Daily Telegrapha, organizatori suočavaju i sa problemom smještaja ili kako navodi ovaj britanski časopis „krizom“ sa smještajnim kapacitetima.
Pojačane mjere bezbjednosti zbog rasta terorističkih prijetnji dodatno su otežale posao svima koji rade na pripremi Olimpijade, uključujući i volontere.
Naročito od napada u Volgogradu, stanovnici Sočija i svi uključeni u pripremu Olimpijade kažu žive u zatvorenom gradu iz kojeg se ne može ni ući ni izaći.
Budući da svi objekti nijesu urađeni u predviđenom roku još 25.000 studenata volontera i dalje se nalazi u Sočiju dok je najmanje još 5.000 radnika, po hotelima i apartmanima u kojima je bio predviđen smještaj za novinare koji će izvještavati iz Sočija. Predstavnici medija stoga moraju da budu smješteni u privatne hotele za šta će dodatne troškove snositi izvođači radova koji posao nijesu uradili na vrijeme.
Mjere bezbjednosti su pak posebna priča.
Dodatni troškovi mnogo su veći od planiranog zbog pojačanih sigurnosnih mjera koje su uslijedile nakon prijetnji islamskih eksremista iz regiona Sjevernog Kavkaza. Oko 70.000 policijaca, vojnika i ostalog obezbjeđenja raspoređeno je u širem regionu Sočija sa striktnim procedurama.Ratni brodovi raspoređeni su duž obale, patrole i protivraketna odbrana, kao i specijalne snage sigurnosti zonu bezbjednosti su proširili od Crnog mora sve do Kavkaskih planina.
Svi posjetioci i osoblje moraju da slijede striktne mjere koje im otežavaju posao.
Kontrolni punktovi sa x ray skenerima, detektorima metala i eksploziva su na sve strane od željezničke stranice do ulaska u bilo koji sportski objekat ili teren.
Međunarodni personal koji je došao da se priključi radu na Olimpijadi bio je šokiran kada su shvatili da sa ruksacima i ručnim prtljagom ni pod kojim uslovima ne mogu ući u novi ekspresni voz koji vozi od novog aerodroma do grada. Ako ste došli u Soči i imate prtljaga, samo autobusi i taxi.
Pored toga dešava se i da, prošlog petka na primjer, volonteri koji stignu ne mogu da se registruju zbog toga što su njihova imena pogrešno prevedena na ćirilicu.
„Dođite sjutra, sistemu trebaju 24 sata da prepozna korekcije“, poručeno je volonterima.
Foreign Policy, pak navodi da je nova potencijalna prijetnja za Olimpijadu u Sočiju hemijsko oružje, citirajući panel održan u Vašingtonu ovih dana, gdje su, kao da su prijetnje bombašima samoubicama malo upozorili i na mogućnost upotrebe smrtnosnog gasa sarina, korišćenog u Siriji avgusta prošle godine, posljedice smo gledali.
Foreign Policy navodi da je baš zbog toga „ustostručena sigurnost“ u „čeličnom prstenu“ Crnog mora. Dvije milijarde dolara upotrijebljeno je kako se navodi, samo za dodatne mjere bezbjednosti. Zvaničnici Rusije i SAD izrazili su uvjerenje da su preduzete mjere Moskve sigurne i da pobunjenici u ruskim nemirnim regionima nemaju hemijsko oružje. No, ipak pojedini eksperti se plaše mogućnosti ambicioznog napada sa ogromnim brojem žrtava.
Gordon Han, ekspert za kontraterorizam u Centru za strateške i međunarodnhe studije, izrazio je zabrinutost da je trogodišnji rat u Siriji u kombinaciji sa džihadistima sa Kavkaza potencijalno ozbiljna opasnost.
„Postoji mogućnost da pobunjenici zapravo imaju hemijsko oružje“, kaže on navodeći da se u ovom trenuku dvije grupe iz Sjevernog Kavkaza bore u Siriji. Jedna pod kišobranom Al Nusra fronta i druga u grupi Val Asnar, čiji je raniji vodeći komandant sad predvodnik grupe „Islamske države Irak i Sirija“ koji se bore na sjeveru Sirije.
„Mogućnost da Al Kaida i Kavkaski emirati ujedinjeni nekako dođu do hemijskog oružja na Sjevernom Kavkazu za napad na Soči ne može biti isključena“, smatra Han.
Da je opasnost veoma realna govori i činjenica da su Rusiji pomoć ponudile velike svjetske sile i da američki FBI, kako je direktor Džejms Komej obavijestio Senat, tijesno sarađuje sa Rusima na obezbjeđivanju sigurnosti ovog velikog sportskog događaja.
Tako su muke sa ranijom Olimpijadom u Rusiji (Moskva) koja je bila praćena uglavnom pričom o bojkotu, ovoga puta zasijenili problemi koji su i ozbiljniji i veći i umnoženi, iako se za razliku od svjetskim medija oni u Rusiji ne bave njima.
Iako je Vladimir Putin, ruski predsjednik, po mnogim procjenama amnestiju uoči nove godine, koja se odnosila na ljude koje svijet tretira kao političke zatvorenike, poput Mihaila Hodorkovskog ili članica Pussy Riota, izveo kao marketinški trik da bi opustio nategnutu atmosferu uoči Olimpijade, Soči i dalje ima uglavnom negativni publicitet i mnogo više tema koje imaju malo ili nimalo veze sa sportom.
Do sada čak ni vrijeme nije bilo naklonjeno Sočiju, koji je, doduše tvrdili su to i ranije mnogi, više kišni nego sniježni region. Organizatori pak kažu da su pripremili dovoljno vještačkog snijega ali i za njega su potrebni odgovarajući uslovi.
Razlika je ovoga puta pak to što je sva medijska pažnja usmjerena na brojne negativne pojave koje se tiču što same organizacije, ugrožavanja prirode u tom regionu, straha od brojnih terorističkih prijetnji, ruskih diskriminatornih zakona i drugo.
Pitanje je stoga koliko će se Rusiji i samom Sočiju zaista isplatiti Olimpijada u koju je prema zvaničnim podacima uloženo 50 milijardi dolara i na koji način, budući je prati, makar uoči početka, uglavnom negativan publicitet.
Istraživanje Galupa urađeno krajem avgusta prošle godine, dakle, prije posljednjih terorističkih prijetnji islamskog ekstremiste Doku Umarova te napada u Volgogradu, pokazalo je da je većina Rusa imala pozitivno mišljenje o Olimpijadi u Sočiju i to njih 49 odsto, a da je izrazito negativan stav imalo samo šest posto građana. Čak 84 posto je vjerovalo da će pomoći razvoju sporta, a 81 je računalo da će najveća svjetska sportska smotra pomoći popravljanju reputacije zemlje u inostranstvu.
Ipak još i tada je ogroman broj ljudi bio uvjeren da će Olimpijada u Sočiju biti pogodno tlo za rast korupcije i sumnjao da će gradnja u tom ne baš nepogodnom tlu za nove objekte nanijeti veliku štetu biodiverzitetu tog regiona. Naročito su građani Rusije koji žive u tom južnom regionu zemlje bili zabrinuti zbog ugrožavanja okoliša.
I baš na to je ovih dana u mnogim medijima stavljen akcenat, umjesto na primjer na neki velelepni sportski objekat ili stazu na kojoj će se najbolji sportisti svjetskih bijelih staza i ledenih terena uskoro takmičiti...
U svjetskim su se medijima prve naznake zabrinutosti javile nakon što je ruski zakonodavni sistem usvojio niz diskriminatornih zakona usmjerenih prije svega prema LGBT populaciji, koja u Rusiji spada u najprogonjenije manjinske grupe. Zbog ovoga su mnogi poznati sportisti bili u dilemi da li da dolaze u Soči.
Potom su počele pristizati vijesti prvo o tome koliko košta Olimpijada (50 milijardi dolara), na koji je način narušena priroda ovog ruskog regiona za izgradnju novih sportskih objekata. Aktivisti za zaštitu životne sredine čak su hapšeni zbog upozorenja na štetu koja će biti prouzrokovana zbog nagle izgradnje u tom ambijentu.
Sa druge strane građevinari koji su radili na tom terenu morali su na pojedinim mjestima i kod pojedinih građevina da zbog lošeg terena, a radi sigurnosti, ukopavaju temelje po 70 metra duboko u zemlju.
Sve se ovo može vidjeti u svjetskim medijima ovih dana, te kako su ljudi iseljavani iz svojih zgrada, sa svojih posjeda, neki još uvijek sa cijelim porodicama žive u hotelima, a ko zna gdje će potom. Nadoknade koje su dobili su nedovoljne da trajno riješe stambena pitanja, a mnogi koji su živjeli od obrađivanja zemlje i poljoprivrede u toj oblasti sada više nemaju šta da obrađuju. Pri tom im je, prema onome što se ovih dana može vidjeti po brojnim medijima, poput njemačkih koji su posjetili Soči, zabranjeno da o tome govore, jer time narušavaju viši nacionalni interes.
Istovremeno je otvoren put ruskim tajkunima, bliskim Kremlju poput Olega Deripaske da uđu u nove biznis avanture i dokopaju se na nelegalan način posjeda koje u normalnim okolnostima ne bi nikada mogli.
Tretman radnika vidjeli smo nedavno na primjeru onih iz Srbije i BiH, kojima su sve do pojačanih mjera bezbjednosti tolerisali takozvani „rad na crno“, a potom ih pohapsili i deportovali, a da mnogi nijesu dobili zarađeno.
Aktivistima za ljudska prava takođe je onemogućen pristup Sočiju, upravo zbog navedenih uočenih propusta i zloupotreba.
I pored silne gradnje, investicija i investitora, svi planirani objekti nijesu završeni nekoliko dana uoči početka Olimpijade, pa se prema pisanju Daily Telegrapha, organizatori suočavaju i sa problemom smještaja ili kako navodi ovaj britanski časopis „krizom“ sa smještajnim kapacitetima.
Pojačane mjere bezbjednosti zbog rasta terorističkih prijetnji dodatno su otežale posao svima koji rade na pripremi Olimpijade, uključujući i volontere.
Naročito od napada u Volgogradu, stanovnici Sočija i svi uključeni u pripremu Olimpijade kažu žive u zatvorenom gradu iz kojeg se ne može ni ući ni izaći.
Budući da svi objekti nijesu urađeni u predviđenom roku još 25.000 studenata volontera i dalje se nalazi u Sočiju dok je najmanje još 5.000 radnika, po hotelima i apartmanima u kojima je bio predviđen smještaj za novinare koji će izvještavati iz Sočija. Predstavnici medija stoga moraju da budu smješteni u privatne hotele za šta će dodatne troškove snositi izvođači radova koji posao nijesu uradili na vrijeme.
Mjere bezbjednosti su pak posebna priča.
Dodatni troškovi mnogo su veći od planiranog zbog pojačanih sigurnosnih mjera koje su uslijedile nakon prijetnji islamskih eksremista iz regiona Sjevernog Kavkaza. Oko 70.000 policijaca, vojnika i ostalog obezbjeđenja raspoređeno je u širem regionu Sočija sa striktnim procedurama.Ratni brodovi raspoređeni su duž obale, patrole i protivraketna odbrana, kao i specijalne snage sigurnosti zonu bezbjednosti su proširili od Crnog mora sve do Kavkaskih planina.
Svi posjetioci i osoblje moraju da slijede striktne mjere koje im otežavaju posao.
Kontrolni punktovi sa x ray skenerima, detektorima metala i eksploziva su na sve strane od željezničke stranice do ulaska u bilo koji sportski objekat ili teren.
Međunarodni personal koji je došao da se priključi radu na Olimpijadi bio je šokiran kada su shvatili da sa ruksacima i ručnim prtljagom ni pod kojim uslovima ne mogu ući u novi ekspresni voz koji vozi od novog aerodroma do grada. Ako ste došli u Soči i imate prtljaga, samo autobusi i taxi.
Pored toga dešava se i da, prošlog petka na primjer, volonteri koji stignu ne mogu da se registruju zbog toga što su njihova imena pogrešno prevedena na ćirilicu.
„Dođite sjutra, sistemu trebaju 24 sata da prepozna korekcije“, poručeno je volonterima.
Foreign Policy, pak navodi da je nova potencijalna prijetnja za Olimpijadu u Sočiju hemijsko oružje, citirajući panel održan u Vašingtonu ovih dana, gdje su, kao da su prijetnje bombašima samoubicama malo upozorili i na mogućnost upotrebe smrtnosnog gasa sarina, korišćenog u Siriji avgusta prošle godine, posljedice smo gledali.
Foreign Policy navodi da je baš zbog toga „ustostručena sigurnost“ u „čeličnom prstenu“ Crnog mora. Dvije milijarde dolara upotrijebljeno je kako se navodi, samo za dodatne mjere bezbjednosti. Zvaničnici Rusije i SAD izrazili su uvjerenje da su preduzete mjere Moskve sigurne i da pobunjenici u ruskim nemirnim regionima nemaju hemijsko oružje. No, ipak pojedini eksperti se plaše mogućnosti ambicioznog napada sa ogromnim brojem žrtava.
Gordon Han, ekspert za kontraterorizam u Centru za strateške i međunarodnhe studije, izrazio je zabrinutost da je trogodišnji rat u Siriji u kombinaciji sa džihadistima sa Kavkaza potencijalno ozbiljna opasnost.
„Postoji mogućnost da pobunjenici zapravo imaju hemijsko oružje“, kaže on navodeći da se u ovom trenuku dvije grupe iz Sjevernog Kavkaza bore u Siriji. Jedna pod kišobranom Al Nusra fronta i druga u grupi Val Asnar, čiji je raniji vodeći komandant sad predvodnik grupe „Islamske države Irak i Sirija“ koji se bore na sjeveru Sirije.
„Mogućnost da Al Kaida i Kavkaski emirati ujedinjeni nekako dođu do hemijskog oružja na Sjevernom Kavkazu za napad na Soči ne može biti isključena“, smatra Han.
Da je opasnost veoma realna govori i činjenica da su Rusiji pomoć ponudile velike svjetske sile i da američki FBI, kako je direktor Džejms Komej obavijestio Senat, tijesno sarađuje sa Rusima na obezbjeđivanju sigurnosti ovog velikog sportskog događaja.
Tako su muke sa ranijom Olimpijadom u Rusiji (Moskva) koja je bila praćena uglavnom pričom o bojkotu, ovoga puta zasijenili problemi koji su i ozbiljniji i veći i umnoženi, iako se za razliku od svjetskim medija oni u Rusiji ne bave njima.
Iako je Vladimir Putin, ruski predsjednik, po mnogim procjenama amnestiju uoči nove godine, koja se odnosila na ljude koje svijet tretira kao političke zatvorenike, poput Mihaila Hodorkovskog ili članica Pussy Riota, izveo kao marketinški trik da bi opustio nategnutu atmosferu uoči Olimpijade, Soči i dalje ima uglavnom negativni publicitet i mnogo više tema koje imaju malo ili nimalo veze sa sportom.
Do sada čak ni vrijeme nije bilo naklonjeno Sočiju, koji je, doduše tvrdili su to i ranije mnogi, više kišni nego sniježni region. Organizatori pak kažu da su pripremili dovoljno vještačkog snijega ali i za njega su potrebni odgovarajući uslovi.