Makedonski parlament raspravlja danas o Prijedlogu za pristupanje izmjenama Ustava, kojim se, uz ostalo, predviđa promjena imena u Republika Sjeverna Makedonija, što je u skladu sa Dogovorom sa Grčkom kojim se rješava višedecenijski spor.
Sjedinici prisustvuju poslanici svih poslaničkih grupa, a premijer Zoran Zaev je, obrazlažući Prijedlog, rekao da je u rukama poslanika sada najveća odgovornost za budućnost zemlje. On je apelovao da svako glasa prema spostvenoj volji, posebno oni što se dvoume, da razmisle kako će glasati.
"Pogledajte na budućnost vaše djece", poručio je premijer, dodavši da će drugačiji izbor od glasanja za ustavne promjene baciti Makedoniju u izolaciju i vratiti političke traume, proživljavane posljednjih 27 godina.
Glas za evropsku budućnost Makedonije vodi u punopravno članstvo u Evropskoj uniji i NATO-u, ponovio je Zaev.
"Treba da odlučite da li ćemo mnogo dobiti ili mnogo izgubiti", kazao je makedonski premijer i poručio kako istorijsku odluku očekuju svi građani i cijeli svijet.
Vlada, kako je kazao, je spremna da bude maksimalno otvorena za prijedloge opozicije o amandmanima, a istovremeno da se ne ide protivno duhu Dogovora sa Grčkom iz Prespe.
Poslanici opozicione VMRO DPMNE na početku sjednice su predložili da se ne raspravlja o ustavnim izmjenama, zato što, kao što su rekli, na nedavnom referendumu građani nisu prihvatili Dogovor sa Grčkom o promjeni imena.
"Vlada Republike Makedonije je izašla van mandata kojeg je imala u procesu zaključivanja Dogovora sa Grčkom. Niti ova, a niti bilo koja druga vlada do sada, nije dobila niti formalni niti politički mandat", rekao je Ilija Dimovski iz opozicione VMRO-DPMNE.
Prijedlog VMRO-DPMNE je, međutim, odbijen sa 67 glasova protiv, dok je za prijedlog glasalo 39 poslanika.
(Prenos uživo zasjedanja Sobranja)
Uoči početka parlamentarne sjednice pred Sobranjem se okupila grupa od dvadesetak demonstranata koji se protive izmjeni Ustava.
Makedonska i grčka vlada su u junu dogovorili da sporazum pod kojim je Atina pristala ukloniti svoje prigovore prema bivšoj jugoslavenskoj republici, što bi odblokiralo makedonski put pridruživanja NATO-u i Evropskoj uniji, a u zamjenu da zemlja promijeni ime u Republika Sjeverna Makedonija.
Makedonci su na referendumu 30. septembra sa više od 90 posto podržali dogovor sa Grčkom, ali je glasanje privuklo samo 34 posto birača što je manje od neophodnih 50 posto da bi se referendum proglasio valjanim. Uprkos tome, premijer Zoran Zaev je obećao nastaviti napore ka tome da se izmjeni Ustav i promjeni ime države.
Vaš browser nepodržava HTML5
Referendum na kome su svi pobijedili
Prema Poslovniku o radu Sobranja, postupak za promjenu Ustava bi išao u tri faze. U prvoj bi parlament dvotrećinskom većinom trebao donijeti odluku o pristupanju promjenama Ustava. U drugoj se trebaju utvrditi nacrt-amandmani i za to je potrebna prosta većina ili 61 glas od ukupno 120 poslanika. Treća faza je usvajanje amandmana, za šta je neophodna dvotrećinska većina ili podrška najmanje 80 poslanika.
Pred sjednicu Sobranja u ponedjeljak nije bilo jasno hoće li vladajuća koalicija Socijaldemokrata, koju podupiru stranke koje predstavljaju Albance, imati dvotrećinsku većinu u parlamentu od 120 mjesta da predložene promjene budu izglasane.
U prijedlogu Vlade su četiri suštinske promjene: dodavanje pridjeva Sjeverna u imenu Republike Makedonije u cijelom tekstu Ustava, izmjene u Preambuli gdje se pri navođenju državotvrornih tradicija potencira Antifašističko sobranje narodnog oslobođenja Makedonije (ASNOM) i navode sve odluke koje su tamo donesene, zatim garancija o nepovredivosti teritorijalnog integriteta i suvereniteta zemlje, te briga o dijaspori i Makedoncima u inostranstvu.
Zaev, koji je došao na vlast nakon izbora prije 22 mjeseca, izjavio je kako će raspisati prijevremene izbore ako amandmani ne prođu u parlamentu.
Pročitajte i ovo: Armakolas: Odlaganja u Makedoniji ugrožavaju grčku vladuIstovremeno, u ponedjeljak je grčki minsitar za pomorstvo Fotis Kuvelis izjavio da je Dogovor iz Prespe važan i povoljan dogovor za Grčku i regiju i da će dobiti većinu poslaničkih glasova u Parlamentu Grčke, prenosi makedonska državna agencija.
"Moja procjena je, a rekao bih i uvjerenje, da će Dogovor iz Prespe, jedan posebno važan i povoljan dogovor za Grčku i širi region, proći. Moja procjena je da će broj poslanika u grčkoj skupštini koji će glasati za Dogovor iz Prespe -naravno ako se završi kao što je i predviđeno samim dogovorom, procesom u Bivšoj Makedonskoj Republici Makedoniji - većina će biti obezbijeđena i kod poslanika koji ne pripadaju Sirizi", naveo je u intervjuu za prvi program grčkog radija Kuvelis.
Pročitajte i ovo: Hoće li EU izvući lekciju iz makedonskog referenduma?U intervjuu za makedonsku novinsku agenciju, šefica vanjske politike EU Federica Mogherini ponovila je podršku sporazumu između Atine i Skoplja, ističući kako je riječ o "jedinstvenoj prilici za pomirenje na Zapadnom Balkanu koja se možda više nikad ne ponovi".