Suočeni s mogućim prekidom dotoka ruskog gasa u zemlje Evropske unije (EU), pojedini dobavljači traže način da zadovolje zahtjev Kremlja za plaćanje gasa u rubljama a da ne prekrše sankcije koje je Brisel uveo Moskvi zbog invazije na Ukrajinu. Ipak, ovosedmični prekid isporuke gasa Bugarskoj i Poljskoj predstavlja značajnu eskalaciju ekonomskog sukoba između Rusije i Zapada, pišu svjetski mediji.
Novi sistem plaćanja
Neke od najvećih evropskih energetskih kompanija pripremaju se da koriste novi sistem plaćanja za ruski gas po zahtjevu Kremlja, za koji kritičari kažu da će potkopati sankcije EU, ugroziti jedinstvo članica i isporučiti ruskoj ekonomiji milijarde u gotovini, napisao je Fajnenšl tajms (The Financial Times).
Kako bi zadovoljili ruski zahtjev za plaćanje gasa u rubljama, distributeri gasa u Njemačkoj, Austriji, Mađarskoj i Slovačkoj planiraju da, ukazuje list na tvrdnje ljudi koji su upoznati s pripremama, otvore račune u toj valuti u Gazprombanci u Švicarskoj. Grupe uključuju dva pojedinačna najveća uvoznika ruskog gasa: Uniper iz Dizeldorfa i OMV iz Beča.
Pripreme dovode u pitanje sposobnost EU da održi jedinstveni front protiv Moskve, ističe list i dodaje da su se pregovori između evropskih kupaca i Gazproma, ruskog dobavljača gasa pod kontrolom države, intenzivirali kako se približavaju rokovi plaćanja.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izdao je dekret krajem marta da kupci gasa iz takozvanih neprijateljskih nacija, koje uključuju cijelu EU, za plaćanje isporuka moraju otvoriti bankovne račune u stranoj valuti i u rubljama kod Gazprombanke, finansijske trgovačke podružnice Gazproma u Švicarskoj. Ta mjera je, ukazuje londonski list, viđena kao način neutralizacije sankcija EU protiv ruske centralne banke zbog invazije Moskve na Ukrajinu.
Prema novom ruskom mehanizmu, evropske kompanije nastaviće da plaćaju Gazprombanci za svoj uvoz u eurima, osiguravajući da ne prekrše režim sankcija. Ruska banka, koja nije pod sankcijama EU, bi potom, na njihov zahtjev, pretvorila depozite denominirane u eurima u rublje na drugom računu koji je otvoren na njihovo ime, za dalju isplatu Rusiji.
Savjetnici Komisije zaključili su da bi svaki potez EU da uvede sankcije Gazprombanci – što bi bio najbrži način da se zatvori rupa – mogao ugroziti cjelokupni postojeći mehanizam plaćanja ruskog gasa, što bi rezultiralo katastrofalnim prekidom isporuka. OMV je saopštio da je analizirao zahtjev Gazproma o načinima plaćanja u svjetlu sankcija EU i da radi na rješenju u skladu sa sankcijama.
Test za članice EU
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Von der Leyen) upozorila je kompanije da se ne povinuju ruskim zahtjevima da gas plaćaju u rubljama, jer se kontinent bori za ujedinjen odgovor Moskvi, napisao je Blumberg (Bloomberg) ističući da je jedinstven evropski front već na testu.
Gazprom je u srijedu, 27. aprila, u dramatičnoj eskalaciji zatvorio slavine Poljskoj i Bugarskoj, uslijed prijetnji da će prekinuti isporuke ako uplate ne budu izvršene u rubljama. Pažnja se sada usmjerava na to kako veliki potrošači Njemačka i Italija reaguju, dok je njemački ministar ekonomije Robert Habek (Habeck) upozorio da se rizik od dodatnih ograničenja mora shvatiti ozbiljno.
Prema riječima osobe bliske Gazpromu, neke evropske kompanije su sada ispunile zahtjeve Vladimira Putina. Italijanski energetski gigant Eni SpA priprema korake koji bi mu potencijalno omogućili da se uskladi, dok njemački Uniper SE vjeruje da može nastaviti kupovati gas bez kršenja sankcija.
Predsjednica Evropske komisije Fon der Lajen kaže da je potez Rusije da zaustavi isporuku gasa određenim državama članicama Evropske unije oblik ucjene te da kompanije ne bi trebale pristajati na ruske zahtjeve. "Ovo bi bilo kršenje sankcija, pa bi predstavljalo veliki rizik za kompanije", dodala je ona.
Međutim, dodaje Blumberg, kompanije i dalje traže rješenja, dok ih smjernice EU od prošle sedmice mogu ohrabriti. Brisel je objavio dokument u kojem se navodi da kompanije treba da nastave da plaćaju u eurima, ali da ruska uredba kojom se postavljaju nova pravila ne isključuje izuzeća. Njemačka je također ponovila da kompanije treba da nastave da plaćaju u eurima, slijedeći smjernice EU, ali da još uvijek nije jasno kako će Rusija reagovati na to.
Politika i prodaja energenata
Svaka zemlja koja odbije da se povinuje zahtjevima Kremlja da plaća prirodni gas u rubljama suočit će se sa istom sudbinom kao Poljska i Bugarska, upozorila je Moskva nakon što su te dvije zemlje 27. aprila isključene iz distribucije, napisao je Politiko (Politico).
"Plaćanje u odgovarajućem obliku biće osnova za nastavak snabdijevanja", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, pozivajući se na Putinov martovski ukaz koji podrazumijeva da su obaveze plaćanja ispunjene tek kada se konverzija valute završi.
Moskva insistira da prekid isporuke gasa Poljskoj i Bugarskoj i prijetnje drugim kupcima neće uništiti njenu komercijalnu reputaciju. Peskov je rekao da potez ne predstavlja ucjenu već da su posljedica "nezapamćenih neprijateljskih koraka" te da je "Rusija bila i ostaje pouzdan dobavljač, posvećen svojim obavezama".
Međutim, naglašava Politiko, čak i na vrhuncu Hladnog rata, Moskva je držala prodaju energenata odvojenom od politike. Rusija je nakratko prekinula gas Ukrajini 2006. i 2009. zbog sporova oko plaćanja, ali ono što se sada dešava trajno podriva odnose Rusije s njenim najvećim kupcima gasa, rekli su čelnici EU.
Ruska obustava dotoka gasa je grubo kršenje ugovora i implementacija plana plaćanja u rubljama preko trećih strana je ucjena, rekao je u 27. aprila bugarski premijer Kiril Petkov ističući da Bugarska "neće podleći takvom reketu".
Za Evropsku komisiju, ukazuje Politiko, te prijetnje i protuprijetnje jačaju stav da se EU više ne može oslanjati na Rusiju, što je potvrdila i von der Lejen kazavši da će se "era ruskih fosilnih goriva u Evropi završiti zauvijek".
Eskalacija ekonomskog sukoba
Prekid isporuke gasa Bugarskoj i Rusiji označava značajnu eskalaciju ekonomskog sukoba između Rusije i Zapada i najozbiljniji je odgovor Moskve na nekoliko rundi evropskih sankcija otkako je Putin naredio invaziju na Ukrajinu u februaru, ističe u svojoj analizi CNN.
Dok se Poljska i Bugarska možda mogu izboriti, eventualni prekid snabdijevanja gasom drugih evropskih zemalja, posebno Njemačke i Italije mogao bi dovesti do smanjenja proizvodnje i izvoza i ugroziti opstanak mnogih malih i srednjih proizvođača u tim zemljama.
Njemačka centralna banka prošle sedmice je saopštila da bi nagli zastoj gurnuo privredu u duboku recesiju. Oko 550.000 radnih mjesta i 6,5 odsto godišnje ekonomske proizvodnje moglo bi biti izgubljeno tokom ove i sljedeće godine, ističe CNN pozivajući se na nedavnu analizu pet vodećih ekonomskih instituta u zemlji.
Prema podacima Evropske komisije, blok se oslanja na Rusiju za oko 45 odsto svog uvoza prirodnog gasa. Skladišta tog energenta u EU su popunjena oko 32 odsto, što je znatno manje od cilja od 80 odsto koji je Unija postavla za članice da postignu do novembra.
U međuvremenu, dodaje CNN, Evropska unija je brzo krenula u pronalaženje alternativnih zaliha. Sa SAD dogovoren je veći uvoz tečnog prirodnog gasa (LNG) ove godine, dok je Njemačka ubrzala izgradnju LNG terminala, a Italija ovog mjeseca potpisala ugovore s Egiptom i Alžirom. I Poljska, koja je uveliko zavisila od ruskog gasa, izgradila je LNG terminal i priprema se za otvaranje gasovoda do Norveške kasnije ove godine.