Javno zdravstvo je jedna od bolnih točaka hrvatskog društva, a hitna medicinska služba plaća danak čestim loše koncipiranim reformama, lošoj organizaciji i nedostatku liječnika. Smrt dvoje ljudi u gradovima nedaleko od Zagreba – Zaprešiću i Jastrebarskom – uzburkala je duhove, a u Zaprešiću je u ponedjeljak uveče, 13. kolovoza održan i masovan mirni prosvjed na kojem se traži odgovornost za smrt 22-godišnjaka.
Matteo Ružić, 22-godišnjak iz Zaprešića, koga su napad astme i loša organizacija hitne medicinske pomoći stajali života, sahranjen je 14. kolovoza. Kada mu je pozlilo, na lice mjesta stiglo je vozilo hitne pomoći sa takozvanim "B" timom, dakle bez liječnika, a neke postupke smije obavljati samo liječnik. Dok je iz drugog grada nedaleko Zagreba – Jastrebarskog – stigao tim sa liječnikom, u Jastrebarskom je umrla druga osoba. U Zaprešiću su u ponedjeljak uveče građani mirnim prosvjedom ulicama ovog grada od 60.000 stanovnika izrazili svoju tugu i nezadovoljstvo.
Takav ustroj hitne medicinske pomoći rezultat je reforme tog sustava iz mandata ministra zdravstva iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Darka Milinovića 2011. godine, koji je – kao uostalom i redom svi drugi ministri zdravstva – obožavao provoditi reforme.
"Po nama nedostatak liječnika ne može opravdati nijedan propust u solidarnom javnozdravstvenom sustavu. A sve te velike reformatore koji su progurali da tim 'B' bude bez liječnika treba sada pitali – smatraju li da su odgovorni i smatraju li da je to bila loša reforma koja već dugo vremena šteti pravima oboljelih?", kaže predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata Marijo Drlje.
Dobra poznavateljica problema hrvatskog zdravstva, novinarka Nataša Škaričić kaže za Radio Slobodna Europa kako je krivica za loš sustav hitne medicinske pomoći u prvom redu do Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) i Ministarstva zdravstva.
Za ovo netko mora odgovarati: Nataša Škaričić
"Pouzdano znam da je mrežom koju utvrđuje Hrvatski zavod za javno zdravstvo za Zaprešić utvrđeno pet timova koji uključuju i liječnika u ekipi. Zašto nijedan od tih timova nije na terenu, to treba utvrditi forenzika cijelog ovog slučaja koju treba pošteno privesti kraju. Jer, za ovo netko mora odgovarati, i to sve od lokalnih institucija pa sve do ministra zdravstva", komentira Škaričić.
Naša sugovornica nije usamljena u takvom stavu. Aktivisti jedne izvanparlamentarne protestne stranke zasuli su jajima ulaz u Ministarstvo zdravlja i također traže ostavku resornog ministra. Sam ministar Milan Kujundžić ponudio je ostavku, ako se ustanovi da je odgovoran za ove smrti.
Zaprešić i Jastrebarsko gradovi su Zagrebačke županije, kruga gradova i općina oko hrvatske metropole. Ravnatelj županijskog Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Davorin Gajnik odbija kritike da unazad dvije godine nisu tražili dodatne ekipe, jer – kaže – 2016. godine dobili su 46 od traženih 50 ekipa.
"Tvrdim i iza stoga stojim da smo postupili apsolutno po pravilima struke, da smo napravili sve, pa i više da spasimo mladi život i da – nismo uspjeli", kaže Gajnik.
Ljudski život nema cijene: Marijo Drlje
Drlje podsjeća da se za zdravstvo u Hrvatskoj godišnje izdvaja 24 milijarde kuna (3,2 milijarde eura) i da se problem nedostatka liječnika ima otkuda riješiti.
"Mi se već dugo zalažemo da bi liječnici u našem solidarnom javnozdravstvenom sustavu morali biti najbolje plaćeni u hrvatskom društvu, jer su oni jako, jako važni, a onda iza njih svi drugi. Ukoliko nema dovoljno liječnika, avrlo često čujemo takvu kuknjavu, mi se već dugo zalažemo za uvoz liječnika, i da se taj gorući problem vrlo brzo može riješiti. Jer, jedan ljudski život nema cijene", naglašava Drlje.