Vlada Republike Srpske još u martu je najavila sređivanje stanja u javnom sektoru smjenama nesposobnih direktora preduzeća, agencija i fondova. Nakon što je oko 200 direktorskih mandata stavljeno na raspolaganje izvršnoj vlasti, uslijedile su smjene tek nekoliko njih. Opozicija smatra da je sve sračunato kako bi entitetska vlast popravila poljuljani imidž u javnosti, te da stanje ne može biti bolje dok se kriminal ne suzbije u samom vrhu.
Pompezno najavljivano čišćenje javnog sektora RS za četiri mjeseca rezultiralo je sa svega pet direktorskih smjena. Slabijem poznavaocu prilika u tom entitetu to bi značilo da javna preduzeća, agencije i fondovi rade kao švicarski sat. Opozicija nema dilema o motivima cijele priče. Predsjednik Demokratske partije Dragan Čavić tvrdi da je vladajući SNSD time spojio ugodno s korisnim – sklonio one koji smetaju imidžu stranke, ali i poslovima koje treba završiti.
„Radi se o stvaranju privida da se stvari pomiču u pozitivnom smislu, a ovdje je došlo do one klasične sitaucije: sjaši Kurta, da uzjaše Murta. Samo su zamijenjeni ljudi koji će na neki način stvoriti privid o poboljšanju, a istovremeno da se posao nastavi kao što je bio i do sada“, kaže Čavić.
Nakon gromoglasno najavljivanih smjena nesposobnih, bez funkcije su ostali samo direktor banjalučkog Kliničkog centra Brane Topić, direktor Šuma Srpske Jakov Galić, Geodetske uprave Tihomir Gligorić, Robnih rezervi Radovan Samardžija i direktor RiTe Ugljevik Anto Gajić.
Nikola Baštinac iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata potvrđuje da se o kvantitetu smjena još ne može govoriti, ali ipak napominje:
„Ali kad pogledate kojim se sistemima u javnoj upravi Vlada bavila i iz kojih sistema je pozvala direktore na odgovornost, vidi se da to nisu kozmetičke promjene. Tu se radi o vrlo bitnim javnim preduzećima i vrlo bitnim državnim upravama, agencijama.“
Privid odlučnosti
Dragan Čavić ne misli tako. Napominje da su za loše stanje u javnom sektoru krivi SNSD-ovi kadrovi koji su na sceni već sedam godina. Direktori su, podsjeća, samo izvršioci te politike:
„Oni koji naređuju i koji ustvari provode politiku tih javnih institucija su potpuno isti, samo su mijenjaju izvršioci. Oni koji odlučuju su sasvim drugi, oni sjede u udobno u foteljama u Vladi i u Kabinetu predsjednika Republike i donose odluke.“
Miladin Stanić iz Srpske demokratske stranke kaže da su neki direktori, poput Jakova Galića iz Šuma Srpske, sklonjeni kako bi vlast nesmetano crpila novac iz tog preduzeća. Ostali su, smatra Stanić, ili bili neposlušni ili ništa nisu značili vladajućoj strukturi.
„Oni samo imaju predstavu za javnost. Oni ne mogu ništa više uraditi. Sav njihov posao je da se bave sobom. Oni su u velikom problemu unutar svoje stranke – jer očigledno da ništa ne ide, da nisu napravljeni nikakvi pomaci. Oni su svjesni toga. Iz dana u dan se samo zadužuju – i sva njihova pamet je zadužiti se. Oni ništa neće riješiti do smjene vlasti. Dok god ne raščiste sa ljudima koji su vrh kriminala u RS, oni ne mogu nikakve pomake napraviti“, smatra Stanić.
A obračun sa kriminalom izostaje iako je nova vlada RS s premijerkom Željkom Cvijanović pompezno najavila radikalne rezove u javnom sektoru.
Politička analitičarka Tanja Topić mišljenja je da su smjene trebale da opravdaju sintagmu „impulsna vlada“ – kako je nova izvršna vlast nazvala samu sebe.
„Ispostavilo se na kraju da ta pompezno najavljena akcija trebalo da stvori privid odlučnosti nove strukture vlasti koja će se suočiti sa svim nepravilnostima, kriminalom, korupcijom, zloupotrebom i kazniti one koji ne rade svoj posao. Vidjeli smo, to je ostalo samo na razini privida“, ističe Topić.
Topićeva kaže da je moguće da su pokretači akcije shvatili da im je to prekrupan zalogaj jer su naišli na velike otpore unutar sopstvenih struktura. Vlast u RS učvršćivala se podjelama fotelja, te zbog toga ne čudi činjenica da su na funkcijama ostali direktori najvećih gubitaša, poput Željeznica RS ili Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja. Zbog toga smjene svega nekoliko direktora nisu uspjele ubijediti javnost u odlučnost entitetskih vlasti da pročešljaju svoje redove.
Pompezno najavljivano čišćenje javnog sektora RS za četiri mjeseca rezultiralo je sa svega pet direktorskih smjena. Slabijem poznavaocu prilika u tom entitetu to bi značilo da javna preduzeća, agencije i fondovi rade kao švicarski sat. Opozicija nema dilema o motivima cijele priče. Predsjednik Demokratske partije Dragan Čavić tvrdi da je vladajući SNSD time spojio ugodno s korisnim – sklonio one koji smetaju imidžu stranke, ali i poslovima koje treba završiti.
Dragan Čavić
„Radi se o stvaranju privida da se stvari pomiču u pozitivnom smislu, a ovdje je došlo do one klasične sitaucije: sjaši Kurta, da uzjaše Murta. Samo su zamijenjeni ljudi koji će na neki način stvoriti privid o poboljšanju, a istovremeno da se posao nastavi kao što je bio i do sada“, kaže Čavić.
Nakon gromoglasno najavljivanih smjena nesposobnih, bez funkcije su ostali samo direktor banjalučkog Kliničkog centra Brane Topić, direktor Šuma Srpske Jakov Galić, Geodetske uprave Tihomir Gligorić, Robnih rezervi Radovan Samardžija i direktor RiTe Ugljevik Anto Gajić.
Nikola Baštinac iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata potvrđuje da se o kvantitetu smjena još ne može govoriti, ali ipak napominje:
„Ali kad pogledate kojim se sistemima u javnoj upravi Vlada bavila i iz kojih sistema je pozvala direktore na odgovornost, vidi se da to nisu kozmetičke promjene. Tu se radi o vrlo bitnim javnim preduzećima i vrlo bitnim državnim upravama, agencijama.“
Privid odlučnosti
Dragan Čavić ne misli tako. Napominje da su za loše stanje u javnom sektoru krivi SNSD-ovi kadrovi koji su na sceni već sedam godina. Direktori su, podsjeća, samo izvršioci te politike:
„Oni koji naređuju i koji ustvari provode politiku tih javnih institucija su potpuno isti, samo su mijenjaju izvršioci. Oni koji odlučuju su sasvim drugi, oni sjede u udobno u foteljama u Vladi i u Kabinetu predsjednika Republike i donose odluke.“
Miladin Stanić iz Srpske demokratske stranke kaže da su neki direktori, poput Jakova Galića iz Šuma Srpske, sklonjeni kako bi vlast nesmetano crpila novac iz tog preduzeća. Ostali su, smatra Stanić, ili bili neposlušni ili ništa nisu značili vladajućoj strukturi.
„Oni samo imaju predstavu za javnost. Oni ne mogu ništa više uraditi. Sav njihov posao je da se bave sobom. Oni su u velikom problemu unutar svoje stranke – jer očigledno da ništa ne ide, da nisu napravljeni nikakvi pomaci. Oni su svjesni toga. Iz dana u dan se samo zadužuju – i sva njihova pamet je zadužiti se. Oni ništa neće riješiti do smjene vlasti. Dok god ne raščiste sa ljudima koji su vrh kriminala u RS, oni ne mogu nikakve pomake napraviti“, smatra Stanić.
A obračun sa kriminalom izostaje iako je nova vlada RS s premijerkom Željkom Cvijanović pompezno najavila radikalne rezove u javnom sektoru.
Politička analitičarka Tanja Topić mišljenja je da su smjene trebale da opravdaju sintagmu „impulsna vlada“ – kako je nova izvršna vlast nazvala samu sebe.
„Ispostavilo se na kraju da ta pompezno najavljena akcija trebalo da stvori privid odlučnosti nove strukture vlasti koja će se suočiti sa svim nepravilnostima, kriminalom, korupcijom, zloupotrebom i kazniti one koji ne rade svoj posao. Vidjeli smo, to je ostalo samo na razini privida“, ističe Topić.
Topićeva kaže da je moguće da su pokretači akcije shvatili da im je to prekrupan zalogaj jer su naišli na velike otpore unutar sopstvenih struktura. Vlast u RS učvršćivala se podjelama fotelja, te zbog toga ne čudi činjenica da su na funkcijama ostali direktori najvećih gubitaša, poput Željeznica RS ili Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja. Zbog toga smjene svega nekoliko direktora nisu uspjele ubijediti javnost u odlučnost entitetskih vlasti da pročešljaju svoje redove.