Prijenos vlasti u SAD: Tradicija, prijetnje i mogući ishodi

Piše: Todd Prince

Od kada je George Washington 1797. odstupio i penzionisao se u svom domu u Virginiji, Sjedinjene Američke Države su prolazile kroz iskustva mirnog i pravednog transfera moći svaki put kada je novi predsjednik bio izabran, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RFE/RL) na engleskom jeziku.

U vrijeme rata i mira, izobilja i siromaštva, predsjednici Sjedinjenih Država napuštali su Bijelu kuću bez primjedbi kada bi izgubili ponovni mandat, čineći tako od zemlje primjer za nacije širom svijeta. Osim Franklina D. Roosevelta, predsjednici su imali ograničenje od dva mandata koje je bilo neformalno dugi niz decenija dok 1951. nije ugrađeno u Ustav.

"Ideja da ste u Bijeloj kući u određenom mandatu i odlazite dobrovoljno, bilo zato što je vaših osam godina isteklo ili zato što ste izgubili u predsjedničkoj trci, izuzetno je važna za američku demokratiju", kaže Kevin J. McMahon, profesor političkih nauka sa Trinity koledža u Connecticutu.

Nasuprot ovome, ponovljena odbijanja predsjednika Donalda Trumpa da se jasno obaveže da će prihvatiti rezultate izbora 3. novembra zapanjila je mnoge u Americi i u inostranstvu i povećala rizike od potencijalne nezapamćene ustavne krize.

U televizijskoj debati 29. septembra protiv svog demokratskog izazivača Joe Bidena, Trump je rekao da se on "neće složiti" sa rezultatima ako bude vjerovao da su "lažni". Šest dana prije, na pitanje da li će se obavezati na mirni prenos moći, rekao je: "Pa, moraćemo da vidimo šta će se dogoditi".

Pročitajte i ovo: Trump se odbio obvezati na mirni prenos vlasti

Donosimo pregled obrazloženja, retorike, pravila i istorijskih događaja koji igraju ulogu u ovoj neobičnoj situaciji.

Glasanje poštom

Trumpove izjave o zabrinutosti zbog vjerodostojnosti službenog ishoda izbora uglavnom su bile usmjerene na glasanje poštom.

Glasanje poštom je u Sjedinjenim Državama prisutno decenijama, uglavnom je rezervisano za ljude koji ne mogu lično izaći na glasanje. Ali zabrinuti oko rizika glasanja na biračkim mjestima zbog pandemije izazvane korona virusom doveli su do toga da su milioni Amerikanaca već glasali putem pošte ili će to uraditi prvi put.

Trump je tvrdio da američka poštanska služba ne može podnijeti porast broja glasačkih listića i da glasanje poštom ide na ruku izbornim prevarama. Kritikovao je gradske i državne vlade koje su biračima poslale glasačke listiće bez obzira na to jesu li ih oni zatražili.

"Ovo je užasna stvar za našu državu. Ovo se neće dobro završiti", rekao je Trump tokom debate o listićima koji nisu traženi. Govoreći o onome za šta je rekao da je mogućnost za masovnu prevaru u procesu glasanja putem pošte, rekao je: "To su namješteni izbori".

Pročitajte i ovo: Tramp kazao 'pobedićemo virus', Bajden kritikuje skidanje maske

Izborni stručnjaci kažu da bi bilo teško izvesti značajno varanje s glasačnim listićima zbog mjera predostrožnosti koje preduzimaju zvaničnici kako bi verifikovali listiće, kao što je provjera potpisa. Pet američkih saveznih država koje su se oslanjale prvenstveno ili isključivo na glasanje poštom i prije pandemije COVID-19 kažu da nije bilo znakova raširene prevare.

Biden je rekao da su Trumpovi navodi u vezi s mogućim varanjem na glasanju poštom neosnovani. Druge demokrate su rekle da sadašnji prijedsednik pokušava da suzbije učešće birača, jer ankete i rezultati izbora 2016. godine sugerišu da bi to moglo ići u njegovu korist.

Izborni proces u SAD nakon što je predsednik zaražen koronom

Istorija

Trump je ranije ove godine rekao da vjeruje da bi borba oko rezultata izbora mogla da završi na Vrhovnom sudu. To se dogodilo samo jednom u prošlosti, 2000. godine.

Na tim izborima, demokratski kandidat Al Gore zatražio je da se ponovo broje glasački listići na Floridi nakon što je izgubio u ovoj saveznoj državi s razlikom manjom od 600 glasova, što ga je koštalo predsjedničkog položaja.

Njegov republikanski rival, George W. Bush, podnio je tužbu Vrhovnom sudu, koji je zaustavio ponovno brojanje, predavši Bijelu kuću Bushu i okončavši spor.

Al Gore, koji nikada nije dovodio u pitanje legitimitet izbornog procesa prije izbora, prepustio je trku nakon odluke suda.

Kao potpredsjednik Clintonove administracije i predsjedavajući u Senatu u to vrijeme, on je bio taj koji će - samo nekoliko sedmica nakon odluke Vrhovnog suda - službeno potvrditi rezultate izbora 2000. godine koji su Busha doveli na vlast.

"To je vrsta simbolike koja je moćna za glatku tranziciju u demokratiji", rekao je McMahon.

Vlast je takođe mirno predata 1968., vjerovatno zadnji put kada je država bila toliko politički podijeljena kao što je danas, primjetio je David Schultz, profesor prava i stručnjak za izbore na Univerzitetu Minnesota. Usred protesta širom zemlje zbog rata u Vijetnamu i građanskih prava kod kuće, demokrata Lyndon Johnson izašao je iz Bijele kuće, a ušao je republikanac Richard Nixon.

Pročitajte i ovo: Prva Tramp-Bajden debata: Uzavrela retorika i lični napadi

Sud

Tehnički gledano, Predstavnički dom SAD – ekvivalent donjeg doma parlamenta u mnogim drugim državama – ima posljednju riječ o tome ko pobjeđuje u izboru predsjednika. Dom je donosio krajnju odluku o izborima u SAD-u tri puta - ali posljednji put je to bilo 1876. godine, prije gotovo 150 godina.

To bi se moglo ponoviti ako bilo koji kandidat odbaci izazov pod određenim okolnostima.

Predsjednički kandidati se bore za 538 glasa elektorskog ili izbornog koledža koji se zasnivaju na rezultatima glasova birača iz svake od saveznih država Amerike, a pobjednik je onaj koji dobije najmanje 270 – većinu.

Trump je 2016. godine dobio manje glasova birača od demokratske rivalke Hillary Clinton. Osvojio je Bijelu kuću uglavnom zato što je pobijedio Clintonovu s malim razlikama u tri države - Pennsylvaniji, Michiganu i Wisconsinu – koje su ga pogurale preko 270 glasova na izbornom koledžu.

Slični rezultat s malim razlikama bi se mogao desiti u nekim od ključnih država i ove godine. A ako bi bilo koji kandidat osporio rezultate po saveznim državama, proces prebrojavanja mogao bi se odužiti sedmicama zbog glasanja putem pošte, što bi moglo dovesti do toga da o izborima odlučuje Predstavnički dom, rekli su neki stručnjaci.

Kako funkcioniše izborni ili elektorski koledž SAD-a

Prema zakonu iz 1877. godine, članovi elektorskog koledža u svakoj državi moraju se sastati tokom 41 dana od izbora - ove godine, taj dan pada 14. decembra.

Budući da prerojavanje glasačkih listića poslatih putem pošte traje duže od onih koji su predani lično, rezultati izbora možda neće biti poznati nekoliko dana, pa čak i sedmica, nakon 3. novembra.

Na primjer, Pennsylvanija nije završila prebrojavanje glasova poslanih poštom na stranačkim izborima za prijedsedničkog kandidata od 2. juna do 29. juna, što je gotovo četiri sedmice kasnije.

Tužbe kandidata podnesene zbog osporavanja rezultata u bilo kojoj državi ili državama potencijalno bi mogle odgoditi sastanak elektora i nakon roka od 14. decembra, rekao je 29. septembra Ed Foley, stručnjak za izbore na Državnom univerzitetu Ohio, na onlajn seminaru o izbornim zakonima Pennsylvanije.

Sličan proces u Pennsilvaniji na opštim izborima približio bi državu roku 14. decembra, rekao je Foley, dodajući: "To me pomalo zastrašuje kao posmatrača".

Potencijalni izazovi

Ako država propusti rok – što se nikada prije nije dogodilo - Kongres bi mogao diskvalificirati njene izborne glasove. Ako, kao rezultat toga, niti jedan kandidat ne dobije 270 elektorskih glasova, Predstavnički dom mogao bi odabrati sljedećeg predsjednika - ali nedostatak standarda u tom slučaju stvara nejasnoće i moguće rasprave.

"Predložio bih da se to podigne na razinu ustavne krize jer mi u istoriji nacije nemamo odgovor na to mogu li se elektorski glasovi davati nakon tog datuma", rekao je tokom seminara docent prava i stručnjak za izbore na državnom univerzitetu Florida, Michael Morley.

Činjenica da se do rezultata može doći mnogo sporije nego na prijašnjim izborima kako bi situacija bila jasna dodaje mogućnosti partijskih borbi dok se prebrojavaju glasovi. Jedan kandidat bi mogao imati prednost u izbornoj noći, na primjer, ali drugi bi mogao ostvariti prednost dok se prebrojavaju glasovi poslani poštom.

Baiden je izrazio uvjerenost da ako on pobijedi na izborima, bilo kakvo osporavanje s Trumpove strane će biti bezuspješno i tranzicija će se odigrati glatko.

• Komisija najavila 'dodatnu strukturu' za debate nakon prvog TV duela između Trampa i Bajdena

Tokom debate 29. septembra, Biden je rekao da "nije važno" ako Trump osporava poraz jer "ako mi dobijemo glasove, sve će biti gotovo. On će otići. On ne može zadržati vlast".

Ipak, stručnjaci kažu da se obje strane pripremaju za moguće pravne bitke.

Kyle Kopko, profesor političkih nauka na koledžu Elizabethtown u Pennsylvaniji koji se bavi izbornim pitanjima, rekao je da su i Biden i Trump okupili tim advokata pripremajući se za moguću pravnu borbu nakon izbora.

"Čini se da su spremni za ovo. To je vjerovatno samo pametno planiranje", rekao je Kopko za RFE/RL. "U svjetlu svega što se sada događa i retorike, još je važnije biti spreman."