Piše: Carl Schreck, priredila: Mirjana Rakela
Pristalice Preeta Bharare, bivšeg tužioca na Manhattanu kojega je smijenila administracija predsjednika Donalda Trumpa tu odluku kritiziraju. Bijela kuća to naziva rutinskom smjenom i uobičajenom praksom svakoga novoga predsjednika. No, sigurno je jedno - teško da će ijedna suza za Bhararom biti prolivena u Moskvi.
Bivši tuilac južnog distrikta New Yorka imenovan je 2009. i vodio je niz visoko profiliranih postupaka koji su itekako ustalasali moćne krugove u glavnom gradu Rusije – i vjerojatno se zato ime Preeta Bharare i našlo na crnoj listi Moskve.
Evo nekoliko slučajeva koje je Bahrara vodio u svom sedmogodišnjem manadatu.
"Trgovac smrću" i "Pilot"
Vjerojatno su dva slučaja posebno uzbudila Moskvu. Onaj o zloglasnom trgovcu oružjem Viktoru Boutu, bivšem oficiru sovjetskih zračnih snaga, poznatijem po nadimku "trgovac smrću", i pilotu Konstantinu Jarošenku. Obojica su ruski državljani i trenutno služe duge zatvorske kazne u SAD-u, a osuđeni su na temelju optužbi za trgovanje oružjem i narkoticima. Obojica su uhapšeni u trećim zemljama, a potom izručeni Sjedinjenim Državama. Praksa Moskve u takvim slučajevima bila bi otmica.
Viktor Bout, bivši oficir sovjetskih zračnih snaga, poznatiji po nadimku "trgovac smrću"
Upravo su ova dva slučaja razlog zašto se Bharara našao na listi ruskih sankcija 2013, koje su nastale kao odgovor na američku listu sankciniranih kršitelja ljudskih prava po Zakonu Magnicki. Rusko ministarstvo vanjskih poslova optužilo je Bhararu da krši prava ruskih državljana u inozemstvu.
Hakeri
Ured tužioca Bharare vodio je niz postupaka protiv ruskih hakera i drugih cyber kriminalaca, među kojima su i neki slučajevi koji su razbjesnili Moskvu.
Riječ je o Rusima koji su optuženi za velike pljačke, zloupotrebe kreditnih kartica i bankovnih računa.
Među osuđenima je bio i Nikita Kuzmin, sin ruske rock zvijezde Vladimira Kuzmina kojeg je Michael Bolton isticao kao "super talentiranog muzičara."
Ono što je rusku javnost prilično razjarilo bila je praksa trećih zemalja da izručuju optužene u SAD-u. Jedan od takvih slučajeva bio je onaj Vladimira Drinkmana koji je iz Nizozemske izručen u Sjedinjene Države 2015, gdje je odmah priznao krivicu i cyber napade na NASDAQ, Carrefour, Dow Jones i druge velike američke i multinacionalne kompanije.
Nakon Drinkmanovog izručenja, rusko ministarstvo vanjskih poslova izdalo je upozorenje svojim građanima da ne putuju u one zemlje koje sa Washingtonom imaju ugovor o međusobnom izručenju optuženih.
Vladimir Drinkman je iz Nizozemske izručen u Sjedinjene Države 2015. godine
"Vjerujući da im je sve dopušteno, Washington ide tako daleko da otima naše građane", saopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova Rusije.
"Budnost" protiv špijuna
Ured tužioca Bharare bio je angažiran u najčuvenijoj američko-ruskoj špijunskoj priči od pada SSSR-a: 2010. uhapšeno je 10 ruskih agenata koji su kasnije izručeni Moskvi u razmjeni agenata.
Uhapšeni su priznali krivicu da su djelovali kao strani agenti, a cijeli je slučaj kasnije ispregovaran na višoj razini između dviju vlada.
"Ova hapšenja i procesi šalju jasnu poruku svakoj stranoj obavještajnoj službi - dođete li u Ameriku i i špijunirate li Amerikance u Americi, bićete otkriveni i uhapšeni" rekao je Bharara nakon štu su ruski špijuni predani njihovoj vladi u hangaru aerodroma u Beču u julu te godine.
Kao tužilac Bharara je vodio proces protiv Jevgenija Burjakova koji je 2015. optužen da je radio za rusku obavještajnu službu, te je kao tajni agent bio zaposlen u ruskoj banci VTB u New Yorku.
"Hapšenje Burjakova i optužbe protiv njega i njegovih suradnika jasno pokazuju da i 20 godina nakon hladnoga rata – ruski špijuni nastavljaju tajno operirati", rekao je Bharara u saopćenju.
Moskva je neposredno nakon hapšenja Burjakova napala Washington, optužujući ga za "antirusku kampanju" i "obnovu najdraže prakse da podgrijavaju špijunske strasti."
Burjakov je kasnije priznao krivicu i u maju je osuđen na dvije i pol godine zatvora.
"Džeparenje" ruskih diplomata
Jedan od najbizarnijih slučajeva protiv ruskih državljana, a koji su vodili Bahrarin ured i FBI, bila je 2013. optužba protiv ruskih diplomata i njihovih supruga koji su prevarili Medicaid, federalni sistem zdravstvene zaštite za siromašne i invalidne osobe.
Optuženo je 49 osoba, sadašnjih ili bivših diplomata, ili supruga diplomata, koji su u razdoblju od deset godina oštetili Medicaid i sebi priskrbili oko pola milijuna dolara prihoda.
"Diplomacija bi morala pružati ruke, a ne krasti iz džepova države domaćina", rekao je Bahrara, istučući da se radi o "sramotnoj i sistematskoj korupciji među ruskim diplomatima u New Yorku."
Optuženi su prijavljivali manje prihode kako bi mogli zadržati benefite Medicaida, dok su istodobno trošili na "luksuzna putovanja, kupovinu satova, cipela i nakita u dućanima poput Tiffany&Co, Jimmy Choe, Prada, Bloomindale’s i Burberry", rekao je tužilac.
Samo 11 optuženih je tada živjelo u SAD i branili su se diplomatskim imunitetom. Bahrara je tada kazao da bi "State Department trebao tražiti od Rusije da im se skine imunitet, u suprotnom bi optuženi diplomati trebali biti protjerani iz zemlje."
Rusija je odbacila optužbe kao "jeftin PR" i krivicu prebacila na "rusofobne snage" u Sjedinjenim Državama.
Prevezon
Jedan od politički najeksplozivnijih slučajeva koje je vodio Bhararin ured čak nije ni kriminalni akt. Radi se o slučaju koji je još u toku, protiv ruske tvrtke koja je optužena za poreznu prevaru sa fondovima.
Upitni fondovi su navodno dio 230 milijuna dolara teške prevare koje je otkrio ruski revizor Sergej Magnicki, a što potencijalno baca svijetlo i na involviranost visokih ruskih vladinih i policijsko-pravosudnih tijela u prevaru s porezima.
Magnicki je umro u pritvoru u novembru 2009. Njegova obitelj tvrdi da je u zatvoru mučen i da mu nije pružena liječnička pomoć što je, kao ističu, naredio Kremlj.
Ruski advokat Sergei Magnitsky umro je u pritvoru u 2009. godine
Smrt Magnickog dovela je u SAD do usvajanja Zakona o Magnickom, na osnovu kojega su na crnu listu stavljeni državljani Rusije koje Washington smatra da su odgovorni za kršenje ljudskih prava. Bivši tužilac Bharara je tada došao na rusku listu koja je odgovor na američki zakon.
Bhararin ured je 2013. krenuo oduzeti skupe američke nekretnine kompanije Prevezon, koja je u vlasništvu sina jednog od izvršnih direktora Ruskih željeznica, i to na osnovu tvrdnje da su nekretnine kupljene sredstvima koje potječu iz prevare na koju je ukazivano Magnicki.
"Iako je New York središte svjetskog financijskog kapitala, nije sigurno utočište za kriminalce koji žele sakriti svoj plijen, bez obzira kako i gdje se njihova prijevara dogodila", rekao je Bharara, najavljujući akciju.
Radilo se o "skromnoj" sumi od 14 milijuna dolara (barem za ruske prilike), no mediji bliski Kremlju i ruski lobiji u Washingtonu nastojali su umanjiti razloge smrti revizora Magnickog.
"Slučaj pratimo sa zanimanjem", rekao je ruski državni tužilac Jurij Čajka u decembru 2015. godine.
Jedano ime koje se spominje kao potencijalni Bhararin "naslijednik" je Marc Mukasey, odvjetnik i bliski suradnik Rudyja Guillianija, koji je bio jedan od najistaknutijih pristaša Donalda Trumpa tokom njegove predsjedničke kampanje.
Njegov otac, bivši američki tužilac, zastupao je Prevezon u žalbi pred saveznim sudom u slučaju oduzimanja imovine.