Nasilje u porodici ozbiljan je problem u bosanskohercegovačkom društvu. Postratna borba za puko preživljavanje ugrozila je do te mjere porodicu kao temeljnu ćeliju društva da je nasilje postalo najčešći oblik rješavanja problema sa kojima se pojedinci suočavaju, navode stručnjaci. Poražavajući je podatak UNICEF-a u BiH koji kazuje da je više od polovine djece pretrpjelo ili trpi neku vrstu nasilja u porodici. S druge strane, nasilnici prolaze uglavnom bez sankcija. Epilog posljednjeg takvog slučaja su trogodišnja djevojčica, koja je u komi, i očuh koji ju je brutalno premlatio, koji je nakon saslušanja pušten na slobodu, a u utorak uhapšen. Opštinski sud u Travniku, na zahtjev Kantonalnog tužilaštva, odredio mu je jednomjesečni pritvor.
Nakon što je brutalno premlatio trogodišnju djevojčicu iz sela Vitovlje kod Travnika, njen očuh pušten je na slobodu nakon samo 24 sata pritvora. Nadležni sud smatrao je tada da ne postoji osnov za određivanje pritvora iako se radi o teškom porodičnom nasilju, u kome je gotovo nasmrt pretučena djevojčica. Uhapšen je ponovo u utorak i određen mu je jednomjesečni pritvor. Zbog težine povreda djevojčica, rođena 2010. godine, smještena je na Klinički centar u Sarajevu 19. marta. Prema riječima glasnogovornice Centra Biljane Jandrić, djevojčica je primljena u polusvjesnom stanju i pod stalnim je ljekarskim nadzorom.
„Ona ima frakturu frontalne kosti, kontuziju mozga sa krvarenjem u mozgu i modrice po cijelom tijelu. Trenutno je stabilnih vitalnih parametara i provodi se intenzivno liječenje i dalje“, navela je Jandrić.
Povodom brutalnog premlaćivanja trogodišnje djevojčice reagovala je Ženska mreža BiH. Osuđuju nasilje nad nedužnom trogodišnjom djevojčicom i pozivaju nadležne institucije da najoštrije sankcionišu nasilnika. Jadranka Miličević iz Fondacije “Cure” ističe kako se po novom Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici, usvojenom prije skoro mjesec, trebao i morao odmah zadržati nasilnika u pritvoru.
„Sramotno da je pušten nakon 24 sata - on sada može izvršiti pritisak, kao što smo imali stotine slučajeva, i na okruženje i na ženu s kojom živi u zajednici, da niko neće moći svjedočiti - umjesto da bude zadržan minimum mjesec dana. Ali mi imamo preča posla - čija je koja fotelja, ko je na vlasti, čiji je ministar na vlasti, a svakodnevno smo izloženi nasilju u svakom obliku“, kazala je Miličević pre određivanja jednomesečnog pritvora očuhu pretučene djevojčice.
Poražavajuće za bh. društvo je i to što su mještani naselja Vitovlje, prema pisanju internet portala, i ranije djevojčicu viđali sa povredama, ali su se oglušili na to ne smatrajući da trebaju pozvati nadležne ustanove. Gdje je izgubljena moralna i građanska dužnost, pita se Lana Zahirović iz udruženja “Djeca”.
„Svaki od tih ljudi koji su vidjeli modrice, a nisu obratili pažnju na to, također su na jedan način, ako ne krivično, onda svakako moralno odgovorni za ovo što se ovoj djevojčici dogodilo“, smatra Zahirović.
Osudu nasilja u porodici od predstavnika opštinskih vlasti u Travniku tražila je i aktivistkinja za ljudska prava Selma Hadžihalilović. Uputila je javni poziv Opštini Travnik da reaguje, a od načelnika očekuje da pošalje jasnu poruku da za nasilje nad djecom ne postoji opravdanje.
„To je mogla biti bilo koja djevojčica, nije bitno iz kojeg dijela BiH dolazi, a da mi kao građani i građanke šutimo. Mislim da se protiv šutnje trebamo boriti. Nemam nikakvih informacija, osim deklarativnih opredjeljenja da će učiniti sve što je u njihovoj moći“, kaže Halilović.
Potrebne oštrije sankcije
Prema podacima UNICEF-a, nasilje u porodici trpi više od polovine djece u BiH. Posljednji primjeri pokazuju da je institucionalni sistem BiH u potpunosti zakazao. To se, smatra ombudsmen za djecu BiH Aleksandra Marin Diklić, mora promijeniti:
„Treba pooštriti sankcije. Treba raditi na generalnoj i specijalnoj prevenciji. To je nešto s čime treba svi da se bavimo.“
Prvobitno puštanje na slobodu nakon 24 sata pritvora osumnjičenog za brutalno premlaćivanje trogodišnje djevojčice zgrozilo je bh. javnost. Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić u saopštenju za javnost rekao je da je to kap koja je prelila čašu i da se zakoni moraju mijenjati.
„Zatražio sam od federalnog ministra pravde da pokrene proceduru izmjena i dopuna svih zakona, koje je neophodno promijeniti kako bi se jasno propisala obaveza pritvaranja ovakvih osoba koje ne zaslužuju da ikada budu puštene na slobodu, a kamoli da u pritvoru ostani svega jedan dan i suđenje čekaju na slobodi“, naglasio je Nikšić.
Nasilje u bilo kom obliku postalo je svakodnevnica bh. zbilje. Od porodice, preko škola, do ulice. Bez ikakvog razloga prije nekoliko dana na Palama ubijena je maloljetna Sofija Vukadin. Njeni vršnjaci u utorak su protestvovali na mjestu ubistva tražeći od nadležnih da ih zaštite. Protestu se pridružila i Jadranka Miličević:
„Poruka je da niko od predstavnika institucija ne radi svoj posao. Ako se u jednom kafiću za jedno veče pronađe 14 pištolja kod mladih, neko je odgovoran. Da li njihovi roditelji i ta djeca? Odakle toliko oružja kod mladih osoba?“
Psiholog Aleksandra Puhalo ističe kako je nasilje u BiH duboko ukorijenjeno u tradiciji, te da ga loše stanje u državi dodatno raspiruje:
„Kod nas u narodu postoji ona izreka: batina je iz raja izašla. Ali također ima i puno roditelja koji nisu razrešili traume koje su nastale u ratnom, ali i u postratnom periodu zbog tranzicije koja nameće potrebu da se obezbedi materijalna egzistencija porodici, na šta većina roditelja ne može adekvatno da odgovori, pa prosto nema dovoljno ni vremena da se postavi kao adekvatan roditelj“, zaključuje Puhalo.
Nakon što je brutalno premlatio trogodišnju djevojčicu iz sela Vitovlje kod Travnika, njen očuh pušten je na slobodu nakon samo 24 sata pritvora. Nadležni sud smatrao je tada da ne postoji osnov za određivanje pritvora iako se radi o teškom porodičnom nasilju, u kome je gotovo nasmrt pretučena djevojčica. Uhapšen je ponovo u utorak i određen mu je jednomjesečni pritvor. Zbog težine povreda djevojčica, rođena 2010. godine, smještena je na Klinički centar u Sarajevu 19. marta. Prema riječima glasnogovornice Centra Biljane Jandrić, djevojčica je primljena u polusvjesnom stanju i pod stalnim je ljekarskim nadzorom.
„Ona ima frakturu frontalne kosti, kontuziju mozga sa krvarenjem u mozgu i modrice po cijelom tijelu. Trenutno je stabilnih vitalnih parametara i provodi se intenzivno liječenje i dalje“, navela je Jandrić.
Povodom brutalnog premlaćivanja trogodišnje djevojčice reagovala je Ženska mreža BiH. Osuđuju nasilje nad nedužnom trogodišnjom djevojčicom i pozivaju nadležne institucije da najoštrije sankcionišu nasilnika. Jadranka Miličević iz Fondacije “Cure” ističe kako se po novom Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici, usvojenom prije skoro mjesec, trebao i morao odmah zadržati nasilnika u pritvoru.
„Sramotno da je pušten nakon 24 sata - on sada može izvršiti pritisak, kao što smo imali stotine slučajeva, i na okruženje i na ženu s kojom živi u zajednici, da niko neće moći svjedočiti - umjesto da bude zadržan minimum mjesec dana. Ali mi imamo preča posla - čija je koja fotelja, ko je na vlasti, čiji je ministar na vlasti, a svakodnevno smo izloženi nasilju u svakom obliku“, kazala je Miličević pre određivanja jednomesečnog pritvora očuhu pretučene djevojčice.
Poražavajuće za bh. društvo je i to što su mještani naselja Vitovlje, prema pisanju internet portala, i ranije djevojčicu viđali sa povredama, ali su se oglušili na to ne smatrajući da trebaju pozvati nadležne ustanove. Gdje je izgubljena moralna i građanska dužnost, pita se Lana Zahirović iz udruženja “Djeca”.
„Svaki od tih ljudi koji su vidjeli modrice, a nisu obratili pažnju na to, također su na jedan način, ako ne krivično, onda svakako moralno odgovorni za ovo što se ovoj djevojčici dogodilo“, smatra Zahirović.
Osudu nasilja u porodici od predstavnika opštinskih vlasti u Travniku tražila je i aktivistkinja za ljudska prava Selma Hadžihalilović. Uputila je javni poziv Opštini Travnik da reaguje, a od načelnika očekuje da pošalje jasnu poruku da za nasilje nad djecom ne postoji opravdanje.
„To je mogla biti bilo koja djevojčica, nije bitno iz kojeg dijela BiH dolazi, a da mi kao građani i građanke šutimo. Mislim da se protiv šutnje trebamo boriti. Nemam nikakvih informacija, osim deklarativnih opredjeljenja da će učiniti sve što je u njihovoj moći“, kaže Halilović.
Potrebne oštrije sankcije
Prema podacima UNICEF-a, nasilje u porodici trpi više od polovine djece u BiH. Posljednji primjeri pokazuju da je institucionalni sistem BiH u potpunosti zakazao. To se, smatra ombudsmen za djecu BiH Aleksandra Marin Diklić, mora promijeniti:
„Treba pooštriti sankcije. Treba raditi na generalnoj i specijalnoj prevenciji. To je nešto s čime treba svi da se bavimo.“
Nermin Nikšić
Prvobitno puštanje na slobodu nakon 24 sata pritvora osumnjičenog za brutalno premlaćivanje trogodišnje djevojčice zgrozilo je bh. javnost. Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić u saopštenju za javnost rekao je da je to kap koja je prelila čašu i da se zakoni moraju mijenjati.
„Zatražio sam od federalnog ministra pravde da pokrene proceduru izmjena i dopuna svih zakona, koje je neophodno promijeniti kako bi se jasno propisala obaveza pritvaranja ovakvih osoba koje ne zaslužuju da ikada budu puštene na slobodu, a kamoli da u pritvoru ostani svega jedan dan i suđenje čekaju na slobodi“, naglasio je Nikšić.
Nasilje u bilo kom obliku postalo je svakodnevnica bh. zbilje. Od porodice, preko škola, do ulice. Bez ikakvog razloga prije nekoliko dana na Palama ubijena je maloljetna Sofija Vukadin. Njeni vršnjaci u utorak su protestvovali na mjestu ubistva tražeći od nadležnih da ih zaštite. Protestu se pridružila i Jadranka Miličević:
„Poruka je da niko od predstavnika institucija ne radi svoj posao. Ako se u jednom kafiću za jedno veče pronađe 14 pištolja kod mladih, neko je odgovoran. Da li njihovi roditelji i ta djeca? Odakle toliko oružja kod mladih osoba?“
Psiholog Aleksandra Puhalo ističe kako je nasilje u BiH duboko ukorijenjeno u tradiciji, te da ga loše stanje u državi dodatno raspiruje:
„Kod nas u narodu postoji ona izreka: batina je iz raja izašla. Ali također ima i puno roditelja koji nisu razrešili traume koje su nastale u ratnom, ali i u postratnom periodu zbog tranzicije koja nameće potrebu da se obezbedi materijalna egzistencija porodici, na šta većina roditelja ne može adekvatno da odgovori, pa prosto nema dovoljno ni vremena da se postavi kao adekvatan roditelj“, zaključuje Puhalo.