Bh. javnost ostala je zgrožena odlukom o pomilovanju jednog od najopasnijih kriminalaca u BiH - Merseda Hadžića, zvanog Mirso Švicarac - koju je u petak potpisao predsjednik Federacije BiH Živko Budimir.
Dok se iz Ureda Predsjednika FBiH pravdaju kako je odluka donesena po preporuci federalnog ministarstva pravde, struka se slaže kako se institut pomilovanja u BiH nastavlja zloupotrebljavati. U pravu poznat kao „akt milosti“, proteklih godina „institut pomilovanja“ uglavnom su iskoristili osuđenici bliski organiziranom kriminalu i političkim krugovima.
Mersad Hadžić, zvani Mirso Švicarac, uhapšen je u Hrvatskoj u martu ove godine po potjernici koju je raspisao Interpol Sarajevo, te je nedugo nakon toga izručen vlastima u Bosni i Hercegovini. Ovaj poznati kriminalac iz Tuzle dugo je vremena bježao od izdržavanja kazne na koju je osuđen za krivično djelo - pokušaj ubistva - počinjeno 2008. godine.
U Kazneno-popravnom zavodu Zenica, gdje je trebao izdržati kaznu od dvije i pol godine zatvora, nije se dugo zadržao. Iako se njegovo ime dovodi u vezu i sa zločinačkom organizacijom Zijada Turkovića, protiv koje se vodi postupak za više ubojstava, višemilijunske pljačke, te otmice i trgovinu drogom, od petka je slobodan čovjek, zahvljujući odluci o pomilovanju predsjednika Federacije BiH Živka Budimira.
„Kada je riječ o pomilovanju, o njemu ne odlučuje samo institucija predsjednika Federacije. Prijedlog za pomilovanje pomenute osobe dala je Komisija Ministarstva pravde BiH, dakle, ne prijedlog nego preporuku - da se pomilovana osoba primjereno ponaša u kazneno-popravnoj ustanovi, da ima dijete sa velikom srčanom manom“, kaže Laura Bošnjak iz Ureda predsjednika Federacije BiH.
Zbog navedenog, u Komisiji federalnog Ministarstva pravde zatražili su da se osuđena osoba djelimično oslobodi od izdržavanja izrečene kazne zatvora za period od tri mjeseca. Predsjednik Federacije odlučio je da to bude sa danom potpisa.
Dok su u Ministarstvu pravde ostali nedostupni za komentar, treba podsjetiti da je zahtjev Komisije, ali i odluka predsjednika Federacije, uslijedila unatoč negativnom mišljenju Kantonalnog suda u Sarajevu, koji je upozorio da se protiv Hadžića vodi još nekoliko postupaka za teška kaznena djela.
Sudiju Kantonalnog suda u Sarajevu Dalidu Burzić odluka o pomilovanju ipak nije iznenadila.
„Ja nikad nisam imala situaciju da sam dala pozitivno mišljenje; mislim ni moje kolege. Ja ne znam za takav slučaj da se ikad desio – da Sud bude saglasan da se neko pomiluje. Oni odlučuju po svom nahođenju“, navodi Burzić.
Vrh kriminalne piramide
Samo prošle godine predsjednik Federacije BiH pomilovao je 96 osoba, od kojih većina nije imala pozitivna mišljenja nadležnih institucija.
Renata Radić, novinarka Centra za istraživačko novinarstvo, kaže kako su kriteriji po kojem se odluke o pomilovanju donose do danas ostali nepoznati.
S druge strane, zanimljivo je kako značajan broj pomilovanih osoba čini dio kriminalnog miljea koji se veže za političke krugove, ili, kako dodaje Radić, riječ je o javnim osobama ili čak dužnosnicima.
„Mi smo posjetili neke zatvore, upravo da vidimo da li na pomilovanje čekaju, odnosno da li se pomilovanju nadaju ljudi koji nisu funkcioneri, ljudi koji su recimo neku prometnu nesreću skrivili i slično. Uglavnom, oni baš i ne vjeruju u taj institut pomilovanja, odnosno da će njih to zapasti“, kaže Radić.
Institucije zadužene za pomilovanje su Predsjednik FBiH, Predsjednik RS, Predsjedništvo BiH i gradonačelnik Brčko Distrikta. Zahvaljujući zakonima o pomilovanju, njima je dato u ovlast da pomiluju koga hoće, bez obrazloženja zašto su to učinili. Zabrana je stavljena samo na pomilovanje osuđenika za ratni zločin.
Radić dodaje kako Živko Budimir u davanju pomilovanja nije izuzetak.
„Zanimljivije su one osobe koje su pomilovane a da nisu izdržale nijedan dan u zatvoru. Među njima je, recimo, Branko Golub, bivši guverner Srednjebosanskog kantona, ili Hazim Bikalo, tadašnji predsjednik Vlade Tuzlansko-podrinjskog kantona - i sad je on kandidat za načelnika, pa, recimo, Radimir Nešković, direktor RTRS-a. Bilo da su članovi stranke, bilo da su aktivisti ili da obnašaju javnu funkciju“, navodi Radić.
U Kantonalnom sudu u Mostaru kažu kako pomilovanja za javnost zanimljivih osoba uglavom uslijede na kraju mandata izabranih dužnosnika, odnosno da se tzv. velike odluke tek očekuju.
Mladen Jurišić, predsjednik Kantonalanog suda u Mostaru, podsjeća na pomilovanja Borjane Krišto, predsjednice Federcije u ranijem mandatu, koja je ekspresno svojim potpisom oslobodila nekoliko dužnosnika HDZ-a koji su osuđeni zbog zloupotrebe položaja.
„Bilo je tih pomilovanja, ne znam tko sve nije, baš ljudi koji su obavljali političke funkcije ovdje, u županiji. Ali, šta se tu može, mi nemamo ni pravo žalbe, ni reakcije. To je njima na savjest“, rekao je Jurišić.
Od 136 pomilovanih osuđenika u Republici Srpskoj, njih 23 je dobilo pomilovanje brisanjem osude. Neki od njih i danas rade u javnim preduzećima i na drugim odgovornim funkcijma, a nemali broj i danas se veže za organizirani kriminal u Bosni i Hercegovini.
„Time se šalje jedna jasna, nedvosmislena poruka javnosti, građanima, a to je da riba smrdi od glave. To je vrh jedne kriminalne piramide, sprega mafije i politike, i to demonstriraju na taj način što počinioce najtežih kriminalnih djela – pomiluju“, zaključuje Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog komiteta za ljudska prava.
Dok se iz Ureda Predsjednika FBiH pravdaju kako je odluka donesena po preporuci federalnog ministarstva pravde, struka se slaže kako se institut pomilovanja u BiH nastavlja zloupotrebljavati. U pravu poznat kao „akt milosti“, proteklih godina „institut pomilovanja“ uglavnom su iskoristili osuđenici bliski organiziranom kriminalu i političkim krugovima.
Mersad Hadžić, zvani Mirso Švicarac, uhapšen je u Hrvatskoj u martu ove godine po potjernici koju je raspisao Interpol Sarajevo, te je nedugo nakon toga izručen vlastima u Bosni i Hercegovini. Ovaj poznati kriminalac iz Tuzle dugo je vremena bježao od izdržavanja kazne na koju je osuđen za krivično djelo - pokušaj ubistva - počinjeno 2008. godine.
U Kazneno-popravnom zavodu Zenica, gdje je trebao izdržati kaznu od dvije i pol godine zatvora, nije se dugo zadržao. Iako se njegovo ime dovodi u vezu i sa zločinačkom organizacijom Zijada Turkovića, protiv koje se vodi postupak za više ubojstava, višemilijunske pljačke, te otmice i trgovinu drogom, od petka je slobodan čovjek, zahvljujući odluci o pomilovanju predsjednika Federacije BiH Živka Budimira.
„Kada je riječ o pomilovanju, o njemu ne odlučuje samo institucija predsjednika Federacije. Prijedlog za pomilovanje pomenute osobe dala je Komisija Ministarstva pravde BiH, dakle, ne prijedlog nego preporuku - da se pomilovana osoba primjereno ponaša u kazneno-popravnoj ustanovi, da ima dijete sa velikom srčanom manom“, kaže Laura Bošnjak iz Ureda predsjednika Federacije BiH.
Zbog navedenog, u Komisiji federalnog Ministarstva pravde zatražili su da se osuđena osoba djelimično oslobodi od izdržavanja izrečene kazne zatvora za period od tri mjeseca. Predsjednik Federacije odlučio je da to bude sa danom potpisa.
Dok su u Ministarstvu pravde ostali nedostupni za komentar, treba podsjetiti da je zahtjev Komisije, ali i odluka predsjednika Federacije, uslijedila unatoč negativnom mišljenju Kantonalnog suda u Sarajevu, koji je upozorio da se protiv Hadžića vodi još nekoliko postupaka za teška kaznena djela.
Sudiju Kantonalnog suda u Sarajevu Dalidu Burzić odluka o pomilovanju ipak nije iznenadila.
„Ja nikad nisam imala situaciju da sam dala pozitivno mišljenje; mislim ni moje kolege. Ja ne znam za takav slučaj da se ikad desio – da Sud bude saglasan da se neko pomiluje. Oni odlučuju po svom nahođenju“, navodi Burzić.
Vrh kriminalne piramide
Samo prošle godine predsjednik Federacije BiH pomilovao je 96 osoba, od kojih većina nije imala pozitivna mišljenja nadležnih institucija.
Renata Radić, novinarka Centra za istraživačko novinarstvo, kaže kako su kriteriji po kojem se odluke o pomilovanju donose do danas ostali nepoznati.
S druge strane, zanimljivo je kako značajan broj pomilovanih osoba čini dio kriminalnog miljea koji se veže za političke krugove, ili, kako dodaje Radić, riječ je o javnim osobama ili čak dužnosnicima.
Živko Budimir
„Mi smo posjetili neke zatvore, upravo da vidimo da li na pomilovanje čekaju, odnosno da li se pomilovanju nadaju ljudi koji nisu funkcioneri, ljudi koji su recimo neku prometnu nesreću skrivili i slično. Uglavnom, oni baš i ne vjeruju u taj institut pomilovanja, odnosno da će njih to zapasti“, kaže Radić.
Institucije zadužene za pomilovanje su Predsjednik FBiH, Predsjednik RS, Predsjedništvo BiH i gradonačelnik Brčko Distrikta. Zahvaljujući zakonima o pomilovanju, njima je dato u ovlast da pomiluju koga hoće, bez obrazloženja zašto su to učinili. Zabrana je stavljena samo na pomilovanje osuđenika za ratni zločin.
Radić dodaje kako Živko Budimir u davanju pomilovanja nije izuzetak.
„Zanimljivije su one osobe koje su pomilovane a da nisu izdržale nijedan dan u zatvoru. Među njima je, recimo, Branko Golub, bivši guverner Srednjebosanskog kantona, ili Hazim Bikalo, tadašnji predsjednik Vlade Tuzlansko-podrinjskog kantona - i sad je on kandidat za načelnika, pa, recimo, Radimir Nešković, direktor RTRS-a. Bilo da su članovi stranke, bilo da su aktivisti ili da obnašaju javnu funkciju“, navodi Radić.
U Kantonalnom sudu u Mostaru kažu kako pomilovanja za javnost zanimljivih osoba uglavom uslijede na kraju mandata izabranih dužnosnika, odnosno da se tzv. velike odluke tek očekuju.
Mladen Jurišić, predsjednik Kantonalanog suda u Mostaru, podsjeća na pomilovanja Borjane Krišto, predsjednice Federcije u ranijem mandatu, koja je ekspresno svojim potpisom oslobodila nekoliko dužnosnika HDZ-a koji su osuđeni zbog zloupotrebe položaja.
„Bilo je tih pomilovanja, ne znam tko sve nije, baš ljudi koji su obavljali političke funkcije ovdje, u županiji. Ali, šta se tu može, mi nemamo ni pravo žalbe, ni reakcije. To je njima na savjest“, rekao je Jurišić.
Od 136 pomilovanih osuđenika u Republici Srpskoj, njih 23 je dobilo pomilovanje brisanjem osude. Neki od njih i danas rade u javnim preduzećima i na drugim odgovornim funkcijma, a nemali broj i danas se veže za organizirani kriminal u Bosni i Hercegovini.
„Time se šalje jedna jasna, nedvosmislena poruka javnosti, građanima, a to je da riba smrdi od glave. To je vrh jedne kriminalne piramide, sprega mafije i politike, i to demonstriraju na taj način što počinioce najtežih kriminalnih djela – pomiluju“, zaključuje Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog komiteta za ljudska prava.