Hrvatska premijerka Jadranka Kosor ne očekuje da će Slovenija blokirati jedno ili dva poglavlja u hrvatskim pristupnim pregovorima sa Europskom unijom, kako je to najavio glasnogovornik slovenskog Ministarstva vanjskih poslova. Slovenija traži da se do završetka priostupnih pregovora omogući ulaz Nove ljubljanske banke na hrvatsko tržište, a Hrvatska narodna banka ne želi dati dopuštenje dok „stari štediše“ Ljubljanske banke ne dobiju svoj novac.
Hrvatska očekuje otvaranje sva tri preostala poglavlja pristupnih pregovora do kraja lipnja, a slovenske blokade neće biti, kazala je u petak premijerka Jadranka Kosor nakon razgovora s predsjednikom Europskog vijeća Hermanom van Rompuyem. Svi su uvjeti ispunjeni, kazala je i dodala kako očekuje da će i glavni haški tužitelj Serge Brammertz za 4 dana u Bruxellesu, i dva dana kasnije u New Yorku konstatirati da je Hrvatska učinila korak naprijed u suradnji s Tribunalom.
„Neće biti nikakve slovenske blokade“, kazala je ona na novinarsku zamolbu da komentira izjavu glasnogovornika slovenskog ministarstva vanjskih poslova da će Slovenija blokirati poglavlje Tržišno natjecanje, a možda i poglavlje Sloboda protoka kapitala, zbog čvrstog stava Hrvatske narodne banke da Ljubljanska banka može ući na hrvatsko tržište, istog treba kada vrati „staru štednju“ hrvatskim građanima.
„Mislim da će biti nekih korekcija izjave slovenskog glasnogovornika“, kazala je hrvatska premijerka.
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski kazao je kako kako će se središnja hrvatska banka i ovoga puta uspješno oduprijeti pritiscima. Do jučer se očekivalo da će Slovenija uvjetovati zatvaranje poglavlja o slobodi kretanja kapitala pristankom Hrvatske na obnavljanje pregovora o staroj deviznoj štednji u Ljubljanskoj banci pod pokroviteljstvom baselske Banke za međunarodna poravnanja.
"Neovisno od toga, HNB će sugerirati vladi da da pristanak na obnavljanje tih pregovora, ako se o time slože i sve druge države sukcesori. Ako ti pregovori uspješno završe, a to znači kada štediše dođu u posjed svoje štednje, neće više biti ni jedne zapreke za dolazak Nove ljubljanske banke na hrvatsko tržište", kazao je Rohatinski.
Međutim najnovija slovenska najava traži da HNB da odobrenje za rad Novoj ljubljanskoj banci u Hrvatskoj do završetka pristupnih pregovora.
„To je – naravno – izravni pritisak na HNB. Do sada smo imali snage da se odupremo tim i sličnim pritiscima, pa će tako biti i ovoga puta.“
Poput slučaja Icesave
Predsjednik Republike Ivo Josipović, komentirajući novo uvjetovanje Slovenije, podsjetio je zašto Hrvatska ne pušta Novu ljubljansku banku u Hrvatsku.
"Očekivanje Slovenije da Ljubljanska banka uđe u Hrvatsku je izvan dosadašnjih blokada koje su riješene arbitražnim sporazumom. To je pitanje slobode tržišta, a sloboda tržišta pretpostavlja i odgovornost na tom tržištu. Nadam da to znaju i naši susjedi i Ljubljanska banka", kazao je Josipović.
Predsjednica nacionalnog vijeća za praćenje hrvatskih pristupnih pregovora s Europskom unijom Vesna Pusić usporedila je problem hrvatskih „starih štediša“ Ljubljanske banke s problemom britanskih i nizozemskih štediša nakon propasti islandske banke Icesave.
"Slovenija je u istoj ili vrlo sličnoj situaciji naspram hrvatskih štediša u kojoj je Island naspram nizozemskih i britanskih štediša. Zasad ne znamo kako će Europska komisija i zemlje članice reagirati na taj problem, ali mislim da je nakon islandskog slučaja taj tip problema postao zemljama članicama puno jasniji", rekla je.
Ocjene analitičara su podijeljene – dok neki misle da slovenska blokada ne može proći, drugi dopuštaju mogućnost usporavanja hrvatskog ulaska. Profesor političke filozofije Žarko Puhovski boji se da bi najnoviji slovenski manevar mogao dovesti do usporavanja hrvatskog pristupnog procesa.
„Po mojem sudu, radi se o jednom potezu taktičke naravi, koji u punom smislu neće proći, ali će obaviti ono što je sada potrebno slovenskim političarima – pokazati da i oni koji su bili za potvrdu arbitražnog sporazuma na referndumu marno skrbe o nacionalnom interesu, dakle da se ne da vjetar u leđa samo Janši, Jelinčiču i drugima.“
Politički analitičar Mate Granić vjeruje da će Sloveniji iz Bruxellesa biti poručeno da je to problem koji stranke trebaju riješiti na sudu, a ne unositi ga u pristupne pregovore.
„Mislim da to ne može proći! Brojne tvrtke unutar EU imaju međusobnih problema, isto tako imaju problema s građanima... Ti problemi se rješavaju dogovorom ili na sudu. Znači, nova blokada Slovenije bi vrlo, vrlo loše odjeknula u Europskoj uniji, ali i šire, posebno kod Sjedinjenih Država."
Hrvatska očekuje otvaranje sva tri preostala poglavlja pristupnih pregovora do kraja lipnja, a slovenske blokade neće biti, kazala je u petak premijerka Jadranka Kosor nakon razgovora s predsjednikom Europskog vijeća Hermanom van Rompuyem. Svi su uvjeti ispunjeni, kazala je i dodala kako očekuje da će i glavni haški tužitelj Serge Brammertz za 4 dana u Bruxellesu, i dva dana kasnije u New Yorku konstatirati da je Hrvatska učinila korak naprijed u suradnji s Tribunalom.
„Neće biti nikakve slovenske blokade“, kazala je ona na novinarsku zamolbu da komentira izjavu glasnogovornika slovenskog ministarstva vanjskih poslova da će Slovenija blokirati poglavlje Tržišno natjecanje, a možda i poglavlje Sloboda protoka kapitala, zbog čvrstog stava Hrvatske narodne banke da Ljubljanska banka može ući na hrvatsko tržište, istog treba kada vrati „staru štednju“ hrvatskim građanima.
„Mislim da će biti nekih korekcija izjave slovenskog glasnogovornika“, kazala je hrvatska premijerka.
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski kazao je kako kako će se središnja hrvatska banka i ovoga puta uspješno oduprijeti pritiscima. Do jučer se očekivalo da će Slovenija uvjetovati zatvaranje poglavlja o slobodi kretanja kapitala pristankom Hrvatske na obnavljanje pregovora o staroj deviznoj štednji u Ljubljanskoj banci pod pokroviteljstvom baselske Banke za međunarodna poravnanja.
"Neovisno od toga, HNB će sugerirati vladi da da pristanak na obnavljanje tih pregovora, ako se o time slože i sve druge države sukcesori. Ako ti pregovori uspješno završe, a to znači kada štediše dođu u posjed svoje štednje, neće više biti ni jedne zapreke za dolazak Nove ljubljanske banke na hrvatsko tržište", kazao je Rohatinski.
Međutim najnovija slovenska najava traži da HNB da odobrenje za rad Novoj ljubljanskoj banci u Hrvatskoj do završetka pristupnih pregovora.
„To je – naravno – izravni pritisak na HNB. Do sada smo imali snage da se odupremo tim i sličnim pritiscima, pa će tako biti i ovoga puta.“
Poput slučaja Icesave
Predsjednik Republike Ivo Josipović, komentirajući novo uvjetovanje Slovenije, podsjetio je zašto Hrvatska ne pušta Novu ljubljansku banku u Hrvatsku.
"Očekivanje Slovenije da Ljubljanska banka uđe u Hrvatsku je izvan dosadašnjih blokada koje su riješene arbitražnim sporazumom. To je pitanje slobode tržišta, a sloboda tržišta pretpostavlja i odgovornost na tom tržištu. Nadam da to znaju i naši susjedi i Ljubljanska banka", kazao je Josipović.
Predsjednica nacionalnog vijeća za praćenje hrvatskih pristupnih pregovora s Europskom unijom Vesna Pusić usporedila je problem hrvatskih „starih štediša“ Ljubljanske banke s problemom britanskih i nizozemskih štediša nakon propasti islandske banke Icesave.
"Slovenija je u istoj ili vrlo sličnoj situaciji naspram hrvatskih štediša u kojoj je Island naspram nizozemskih i britanskih štediša. Zasad ne znamo kako će Europska komisija i zemlje članice reagirati na taj problem, ali mislim da je nakon islandskog slučaja taj tip problema postao zemljama članicama puno jasniji", rekla je.
Ocjene analitičara su podijeljene – dok neki misle da slovenska blokada ne može proći, drugi dopuštaju mogućnost usporavanja hrvatskog ulaska. Profesor političke filozofije Žarko Puhovski boji se da bi najnoviji slovenski manevar mogao dovesti do usporavanja hrvatskog pristupnog procesa.
„Po mojem sudu, radi se o jednom potezu taktičke naravi, koji u punom smislu neće proći, ali će obaviti ono što je sada potrebno slovenskim političarima – pokazati da i oni koji su bili za potvrdu arbitražnog sporazuma na referndumu marno skrbe o nacionalnom interesu, dakle da se ne da vjetar u leđa samo Janši, Jelinčiču i drugima.“
Politički analitičar Mate Granić vjeruje da će Sloveniji iz Bruxellesa biti poručeno da je to problem koji stranke trebaju riješiti na sudu, a ne unositi ga u pristupne pregovore.
„Mislim da to ne može proći! Brojne tvrtke unutar EU imaju međusobnih problema, isto tako imaju problema s građanima... Ti problemi se rješavaju dogovorom ili na sudu. Znači, nova blokada Slovenije bi vrlo, vrlo loše odjeknula u Europskoj uniji, ali i šire, posebno kod Sjedinjenih Država."