Menadžer Robert Golob je sa svojom strankom Pokret sloboda uvjerljivi pobjednik nedjeljnih parlamentarnih izbora u Sloveniji.
Golob će moći brzo da sastavi novu vladu sa još samo jednom ili dvije stranke, pokazuju službeni rezultati nakon više od 99,7 posto prebrojanih glasova.
Drugi najveći broj glasova na izborima pripao je Slovenačkoj demokratskoj stranci (SDS) dosadašnjeg premijera Janeza Janše koji je već priznao poraz. Njegova stranka je osvojila 23,53 posto glasova i 27 poslaničkih mandata, jedan više u odnosu na izbore 2018. godine.
Poslanike u novom sastavu Državnog zbora (parlamenta) koji ima 90 članova - pri čemu se 88 bira s listi političkih stranaka, a dvoje s listi dve nacionalne manjine - dobilo je samo pet stranaka koje su prešle izborni prag od 4 posto.
Golobova stranka je osvojila 35,54 posto glasova i 41 poslanički mandat, što do sada nije uspjelo nijednoj drugoj u istoriji slovenačke demokratije. To je odraz okupljanja birača na ljevici koji su se protivili politici desne vlade Janeza Janše i "taktičkog" glasanja birača manjih stranaka lijevog centra, prenosi Hina.
Na trećem mjestu po izbornom rezultatu je dremokršćanska Nova Slovenija (NSI) koja je bila članica dosadašnje Janšine vlade, a čiji predsednik Matej Tonin je najavio da će ubuduće predstavljati konstruktivnu opoziciju.
Slovenci su birali 90 zastupnika devetog saziva Državnog zbora otkako je Slovenija nezavisna. Oko 1,7 miliona ljudi je imalo pravo glasa.
Golobovi ciljevi
U prvoj izjavi za medije nakon objavljivanja preliminarnih rezultata, Robert Golob je rekao da ovi izbori pokazuju da ljudi u Sloveniji zaista žele promjene.
"Ljudi nam zaista vjeruju da smo mi jedini koji možemo da donesemo ove promjene", rekao je Golob, a prenosi Radio-televizija Slovenije.
Riječ je o inženjeru elektrotehnike (55) koji je niz godina bio na čelu najvećeg državnog elektroenergetskog preduzeća GEN-I, kojega je sadašnja vlada nedavno smijenila s mjesta glavnog direktora.
Golob koji je u politiku sa svojom strankom Pokret Sloboda ušao tek početkom ove godine, kaže da mu je cilj stvaranje stabilne vlade liberalnog centra i ljevice koja bi državom vladala dva mandata i izvela u državi potrebne promjene. U potpunosti je odbacio mogućnost koaliranja s Janšinom strankom.
"Ljudi moraju sami odlučiti, žele li živjeti u policijskoj državi koju je pod krinkom borbe protiv pandemije uvela sadašnja vlada. U nedjelju se ne glasa protiv Janše nego protiv policijske države", naveo je Golob u jednom od svojih zadnjih istupa u medijima.
Pristalice kandidata Roberta Goloba postavili su plakat tokom prijevremenog glasanja uoči predstojećih parlamentarnih izbora 24. aprila u Ljubljani, Slovenija, 19. april 2022.
Koalicije
Stranka Socijalnih demokrata (SD) koju vodi evropska zastupnica Tanja Fajon sa osvojenih 6,65 posto glasova, što je nešto slabije u podnosu na rezultat prije četiri godine, osvaja 7 zastupničkih mandata i u novoj vladi bi mogla biti glavni partner Golobu kao premijeru. Njega bi po političkoj tradiciji mogla podržati i dva manjinska zastupnika iz mađarske i talijanske zajednice.
Stranka Ljevica (L) koju vodi Luka Mesec osvojila je s 4,38 posto glasova 5 zastupničkih mjesta, nešto manje od očekivanog prema predizbornim anketama. S njom u vladi Golob dobiva još uvjerljiviju većinu.
Zbog specifičnosti slovenačkog izbornog sistema u vladajuće koalicije moraju biti uključene najmanje tri stranke, a ni u tom slučaju im uvijek nije zagarantovana stabilnost.
Najčvršće su koalicijske vlade u prošlosti bile one u kojima je vodeća stranka na izborima osvojila više od 35 posto glasova.
To je u 90-im godinama prošlog vijeka uspijevalo jedino Liberalnim demokratima (LDS) koje je tada vodio Janez Drnovšek, a 2014. isto je uspjelo i Miri Ceraru, ali je njegova stranka nakon toga u jednom izbornom ciklusu izgubila tri četvrtine birača i praktično, kao i LDS, nestala s političke pozornice.
Nakon prethodnih parlamentarnih izbora 2018. godine relativni pobjednik je bila Janšina stranka sa 24,96 posto osvojenih glasova i 25 poslaničkih mandata, ali vladu nije uspjela sastaviti.
Vladu je tada nakon više mjeseci pregovora sastavio Marjan Šarec koji je na izborima bio osvojio samo 12,6 posto glasova i 13 mandata u parlamentu, ali je imao u tom trenutku više saveznika među strankama na ljevici.
Međutim, ta je vlada izdržala samo dvije godine, do marta 2020., kad je Janša uspio okupiti novu parlamentarnu većinu i postati predsjednikom nove vlade.
Pročitajte i ovo: Most: Šta povezuje Orbana, Vučića i Janšu?Janša, obožavatelj bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa i saveznik nacionalističkog mađarskog premijera Viktora Orbana, sukobio se s Bruxellesom o medijskim slobodama, a protivnici ga optužuju za podrivanje demokratskih standarda.
Lijeva opozicija i centar smatraju da je Janša zloupotrebio pandemiju za učvršćivanje svoje "autokratske" vladavine u Sloveniji, te da je udaljio zemlju od 'mainstreama' evropske liberalne demokratije i usmjerio je prema političkom modelu mađarskog premijera Viktora Orbana i da je u posljednje dvije godine gušio slobodu medija i nezavisnih državnih institucija.