Slovenski premijer Robert Golob je u radnom posjetu Hrvatskoj. Jedno u čemu se ne slažemo je valjanost arbitražnog sporazuma o granici, a tu temu treba maknuti iz dnevne politike, poručeno je nakon sastanka Goloba s njegovim domaćinom u Zagrebu, hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem.
"Ako maknemo primjenu arbitražnog sporazuma o granici, kada prevedete čuli biste od mene iste riječi kakvima je premijer Plenković ocijenio odnose naše dvije zemlje", kazao je Golob nakon razgovora sa svojim hrvatskim kolegom.
I doista – suradnja u svim područjima ocijenjena je jako dobrom.
Hrvatska je zainteresirana za slovenske planove o izgradnji bloka 2 u zajedničkoj nuklearnoj elektrani Krško, Slovenija pozdravlja uključivanje šest stručnjaka Frontexa u rad hrvatske policije na odvraćanju i povratu migranata, a zajednički je stav da dvije zemlje različito gledaju na spor oko granice, ali da rješenje treba maknuti iz dnevne politike i naći u razgovorima na ekspertnoj razini.
O rješenju za granicu – razgovorima eksperata
"Hrvatska i slovenska pozicija su nepromijenjene", kazao je Plenković nakon susreta.
"Razumijemo poziciju Slovenije čiji je Državni zbor prije nekoliko godina prihvatio arbitražnu presudu. Isto tako Slovenija razumije poziciju Hrvatske gdje je Hrvatski sabor u potpunosti odbacio arbitražnu presudu. Želimo u duhu dobrosusjedskih odnosa pokušati na ekspertnoj razini nalaziti rješenja koja bi za Sloveniju značila provedbu arbitražnog sporazuma, a za Hrvatsku pronalaženje drugog rješenja", kazao je Plenković.
podsjetite se Dubrovnik Forum: Pomoć Ukrajini, proširenje Zapadnog Balkana i neregularne migracijeI Golob kaže kako su obje strane obavezane odlukama svojih parlamenata.
"Vjerujem da ćemo lakše naći rješenje za pitanje arbitraže i granice ako tu temu maknemo iz dnevne politike. Sada nema nikakvog pritiska ili cajtnota, i može se naći rješenje u prijateljskom duhu kada ga i ne očekuješ, ako pregovaraš kulturno i s poštovanjem. Mislim da je to pravi put za pristup ovom problemu", poručio je slovenski premijer.
Što je s tužbama ribara?
On je kazao kako su tužbe slovenskih ribara protiv Hrvatske, zato što ih hrvatska pomorska policija kažnjava zbog ribolova u dijelu mora koje Hrvatska - koja ne priznaje arbitražni sporazum o granici u Piranskom zaljevu - smatra svojim, privatne tužbe tih ribara, dok je Plenković sugerirao da obje strane odustanu od kažnjavanja ribara one druge strane.
Time bi se, kako je kazao, "eliminirao iz javnog prostora jedini javni element koji može biti svojevrsna iritacija u inače izrazito pozitivnim odnosima".
Piranski zaljev (fotoarhiva)
Golob za snažniji angažman Frontexa u Srbiji i BiH
Iako se slovenska politika ranije zalagala da, zbog toga što se broj iregularnih migranata utrostručio otkako je Hrvatska od početka ove godine u Schengenskom sustavu, Frontex zajedno sa hrvatskom sudjeluje u čuvanju hrvatsko-bosanskohercegovačke granice, Golob je pozdravio dan ranije objavljenu vijest da će šest Frontexovih stručnjaka za postupak vraćanja migranata surađivati s hrvatskom policijom.
"Sa druge strane, ocjenjuje Golob ocjenjuje da bi se Frontex kao europska institucija morao snažnije angažirati na cijelom području Zapadnog Balkana i zapadnobalkanskih migrantskih ruta, dakle u Srbiji i Bosni i Hercegovini.
"Vjerujem da će tu Europska unija biti uspješna i da će sudjelovanje Frontexa na tim prostorima izvan Schengenskog područja biti tim važnije, kako bi se smanjio pritisak na vanjske granice Schengena, dakle i na Hrvatsku", kazao je slovenski premijer.
Plenković za dodatno usklađivanje viznih režima
Plenković je kazao kako Hrvatska ima 6.700 graničnih policajaca i da "čvrsto sa svojim sposobnostima želi kontrolirati hrvatsku granicu".
Migrantsku krizu treba rješavati rješavanjem problema na područjima otkud migracije kreću i jačanjem kontrole na vanjskim granicama Europske unije, kazao je.
Migranti na granici Slovenije i Hrvatske na prelazu Trnovec, 19. listopada 2015.
"U ovom našem kontekstu – a Hrvatska i Slovenija su na ovoj istočnomediteranskoj-zapadnobalkanskoj ruti - to znači osnažiti kontrole na granici Grčke i Turske i na granici Bugarske i Turske. Još jedan važan aspekt je da Srbija i Bosna i Hercegovina usklade svoju viznu politiku sa viznom politikom EU", dodao je Plenković.
Konkretno, to znači da se ukine bezvizni režim za ulazak u Srbiju te Bosnu i Hercegovinu za državljane "država koje su rizične u pogledu migracija" koji avionima dolaze u te dvije zemlje, pa onda putem "zelene granice" prema Zapadnoj Europi.
Objavljeno u januaru 2023.
Hrvatska i Slovenija potpisale su 20 godina pripremani sporazum kojim se uređuje da će hitni pacijenti iz zapadne Istre moći ići u bolnicu u Izoli, u slovenskom dijelu Istre, kako je bilo do pred 30-ak godina.
Također, potpisan je i Sporazum o mjerama solidarnosti u području opskrbe plinom, u kojem se Sloveniji - u slučaju krize u opskrbi plinom poput one pred godinu dana - omogućuje pristup plinu sa LNG terminal na Krku.
Goloba su primili i hrvatski predsjednik Zoran Milanović i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.
Arbitražni sporazum o granici
Neriješeno pitanje granice na moru u Piranskom zaljevu (ili Savudrijskoj vali, kako ga je zvala hrvatska strana) opterećivalo je odnose dviju zemalja od početka devedesetih.
Hrvatska premijerka Jadranka Kosor jer 2009. godine pristala na ad hoc arbitražu, a ne na uobičajene međunarodno-pravne mehanizme, jer je to bio slovenski uvjet za deblokadu 14 poglavlja u hrvatskim pristupnim pregovorima.
Hrvatska je 1. srpnja 2013. ušla u Europsku uniju.
Međutim, Hrvatska je izišla iz procesa arbitraže kada je 2015. godine jedna prijateljska obavještajna služba dostavila Hrvatskoj audiozapise koji dokazuju da se slovenski član arbitražnog tijela Jernej Sekolec bar u dva navrata dogovarao sa predstavnicom slovenskog Ministarstva vanjskih poslova u tom postupku Simonom Drenik o toku arbitraže.
Piranski zaljev (fotoarhiva)
Navedeno je i kako su se u spis naknadno dodavali razni materijali, što je, prema hrvatskoj ocjeni, nepovratno kompromitiralo arbitražni postupak.
Hrvatska je iz postupka izišla, međutim Slovenija je promijenila kompromitirane ljude, arbitražno sudište nastavilo je sa radom, i u travnju 2017. godine donijelo odluku, kojom Sloveniji nasuprot hrvatskom stavu, daje koridor do međunarodnih voda.
Hrvatska je najavila da se arbitražne odluke neće držati čim je 2015. godine izišla iz arbitraže kao "korumpirane" i te se pozicije drži i danas.
Takav je stav potvrdio i Hrvatski sabor, dok je u Sloveniji Državni zbor obavezao slovenske izvršne vlasti da ne smiju odustati o arbitraže koja je riješena u njihovu korist.