Vlade širom svijeta uvećano koriste društvene mreže kako bi manipulirale izborima i nadzirali stanovnike, usmjeravajući tehnologiju više ka digitalnoj diktaturi.

Kao rezultat ovog trenda internet slobode širom svijeta su u padu već devetu godinu za redom, pokazuje posljednji izvještaj 'Sloboda interneta 2019.' koji objavljuje Freedom House.

Napadi, hapšenja i cenzura

Preko 3.8 milijardi ljudi na svijetu ima pristup internetu.

Prema procjenama Freedom House-a, 71 posto od tog broja živi u zemljama gdje pojedinci bivaju uhapšeni zbog objavljivanja političkog, društvenog ili vjerskog sadržaja na društvenim mrežama. Oko 65 posto ljudi živi u zemljama gdje su pojedinci napadani ili čak ubijeni zbog svojih aktivnosti na mrežama.

Dalje, najmanje 46 posto ljudi na svijetu živi u zemljama gdje vlade isključuju mobilne ili internet mreže, često zbog političkih razloga.

"Budućnost slobode na internetu ovisi o našoj sposobnosti da popravimo društvene mreže", navodi se u izvještaju Freedom House-a.

Društvene mreže omogućavaju svakodnevnim korisnicima, građanskim grupama i novinarima da dođu do većeg broja ljudi uz male ili gotovo nikakve troškove, ali su jednako tako omogućili izuzetno korisnu i jeftinu platformu za zloćudne uticaje stranih i domaćih aktera.

Ovogodišnji izvještaj pokazuje kako su politički akteri u 38 od 65 zemalja zapošljavali pojedince kako bi oblikovali online mišljenja, što predstavlja novi rekord u broju zemalja.

Pročitajte i ovo: Fridom Haus: Kriza demokratije na Balkanu

U brojnim zemljama porast populizma i krajnje desnog ekstremizma podudara se sa porastom online platformi koje uključuju stvarne korisnike kao i lažne ili automatizovane.

Internet - novo bojno polje za demokratiju

Od juna 2018. godine 33 od 65 zemalja obuhvaćenih izvještajem doživjele su pad internet sloboda. Najveći pad zabilježen je u Sudanu i Kazahstanu, zatim Brazilu i Bangladešu, dok su poboljšanja zabilježena u 16 zemalja među kojima je Etiopija zabilježila najveći porast.

Island je zemlja koja najviše štiti slobodu interneta.

U 47 zemalja zabilježena su hapšenja korisnika zbog političkog, društvenog ili religijskog izražavanja.

Pad slobode na internetu zabilježen je i u Sjedinjenim Državama sa policijom i agencijama za imigracije koje redovno nadziru društvene mreže i sprovode pretraživanja elektronskih uređaja putnika bez naloga.

Kina ostaje, četvrtu godinu za redom, zemlja koja sa raširenom cenzurom, najviše zloupotrebljava slobodu interneta.

Digitalne platforme su novo bojno polje za demokratiju, navodi se u izvještaju.

Državne i političke figure koristili su propagandu i dezinformacije kako bi uticali na online prostor tokom izbora u najmanje 24 zemlje tokom prošle godine, čime su ovi modeli postali najpopularnija taktika digitalnog uticaja na izbore.

Pročitajte i ovo: Krivokapić: Što ne plaćamo novcem, plaćamo podacima

Ovogodišnji izvještaj također navodi da vlade uzimaju podatke korisnika zbog nadzora na društvenim mrežama.

'Nema vremena za gubljenje'

U najmanje 40 od 65 zemalja, zvanične vlasti su uvele napredne programe za nadzor društvenih mreža. Ovi sofisticirani programi, piše u izvještaju, mogu veoma brzo da mapiraju odnose korisnika, odrediti vrijednost njihovih objava na društvenim mrežama i donijeti zaključke o prošlim, sadašnjim ili budućim lokacijama korisnika.

Pročitajte i ovo: Kako Facebook cilja korisnike?

Nema više vremena za gubljenje, navode iz Freedom House-a. Pojava tehnologija poput napredne biometrike, umjetne inteligencije i razvoja pete generacije mobilne mreže omogućit će nove prilike za ljudski razvoj ali jednako tako će i otvoriti prostor za nove izazove u oblasti ljudskih prava.

Neophodna je snažna zaštita demokratskih sloboda kako bi se osigurali da internet ne postane novi trojanski konj za tiraniju i represiju. Budućnost privatnosti, slobode izražavanja i demokratske vladavine ovisi o odlukama koje donesemo danas, navodi se u ovogodišnjem izvještaju o stanju slobode interneta širom svijeta.

Među brojnim preporukama Freedom House-a za poboljšanje stanja internet slobode navodi se i povećanje transparentnosti i nadzor nad političkim reklamama na internetu, rad na otkrivanju botova, veću kontrolu korisnika nad njihovim podacima kao i mogućnost za korisnike da se osiguraju da se njihovi podaci ne zloupotrebljavaju.