Šef Misije OSCE u Bosni i Hercegovini Brus Berton ocjenjuje da su izbori u BiH prošli bez većih incidenata ili prekida, ali da su u izbornom procesu i dalje prisutne zakonske i sistemske manjkavosti, da se kampanje vode na nacionalnoj osnovi, da postoji pristrasno izvještavanje medija te brojni načini uticaja na birače.
Bh. izborima se bave i američki zvaničnici te na stranici State Departmenta stoji: "SAD dijele zabrinutost koju su izrazili izborna posmatračka misija OSCE, međunarodni posmatrački timovi i lokalne nevladine organizacije, u vezi izbornog procesa u BiH." Takođe se navodi da SAD ohrabruje bh. institucije da se pozabave nedostacima koje su uočili posmatrači OSCE.
Pročitajte i ovo: Šta su međunarodni posmatrači vidjeli na izborimaAmerički senator Roger Wicker, predsjedavajući Helsinškog komiteta, nedavno je u Senatu ukazao na potrebu mijenjanja izbornih navika građana BiH, i upozorio na neprihvatljivo ustavno određenje po kojem etničke grupe imaju prioritet nad pravima građana
"Iako je Dejtonski sporazum dao privilegije za tri etničke grupe – ona zapravo nisu prava, već samo privilegije koje se ne mogu održavati na štetu izvorne demokratije i prava pojedinca. Prema mom mišljenju bili smo previše fatalistični prihvatajući u BiH ono što nismo nigdje drugdje. Također smo podcijenili ono što bi ljudima bilo prihvatljivo i trebali bismo ih ohrabriti da prihvate lidere na osnovu njihovih zasluga, pozicija i ličnog integriteta, a ne na osnovu etničke pripadnosti. Više ne bi trebalo biti nikakvih razloga zašto birač Bošnjak, Srbin ili Hrvat mora biti zakonom onemogućen da razmatra da bira kandidata koji je iz druge etničke grupe ili multinacionalne partije. Bilo bi dobro kada bi svi kandidati i stranke tražili glasove onih koji ne pripadaju jednoj etničkoj grupi", rekao je Wicker.
Pročitajte i ovo: OSCE: Nastavak razdvajanja po etničkim linijama na bh. izborimaIzborni zakon proizilazi iz Ustava BiH koji favorizuje kostitutivne narode, i to je ključni bh. problem, smatra profesor Univerziteta u Banjaluci, Miodrag Živanović. Politički ambijent u kojem se isključivo djeluje na etničkoj matrici pogoršava se naročito pred izbore, kaže Živanović.
"To je rezultat ukupnog ustavnog ustrojstva BiH koje je jednostavno napravljeno tako da ovdje ljudi ne postoje ni u kakvom drugom značenju osim kao Srbi, Hrvati, Bošnjaci i ono što je dodato prije više od deset godina - 'ostali'. I ako je to tako, onda se i izbori odvijaju na toj matrici. Sad smo imali izbore za članove Predsjedništva BiH, dakle, za šefa države, da ga tako nazovem, i pokazalo se da je to neprimjereno, da je to model plemenskog uređenja i model plemenskih izbora", komentariše Živanović.
"Mi", dodaje", biramo ustvari plemenske vračeve, ne biramo ljude koji bi trebali da vode državu".
"Isti je problem i sa Vijećem ministara BiH, sa parlamentima na gotovo svim nivoima, i šta nam je onda raditi? Upravo zbog tih problema sa etničkom matricom, pošto su ustavna rješenja takva da je sve bazirano na etničkoj matrici, onda Izborni zakon nema svrhe, nema smisla. Ako tu matricu ne može skroz eliminisati - možda i ne treba, ali ako može barem da uvede elemente u Ustav koji bi dozvolio organizovanje ljudi po drugim osnovama, ne samo po etničkim. Ovi drugi nisu mogući dok god se ustavna rješenja ne promijene, a ona kad se promijene, onda je moguće mijenjati Izborni zakon", ističe Živanović.
BiH je još uvijek zemlja koja diskriminiše svoje stanovnike jer određenim grupama ne dozvoljava da se kandiduju na izborima o čemu svjedoče i donesene a nikada izvršene presude Evropskog suda za ljudska prava. Sudija ovog suda, Faris Vehabović, kaže da je i zbog toga BiH daleko od građanskog modela.
"Kad se pregledaju sve presude Evropskog suda, očigledno jeda je više od polovine stanovnika BiH diskriminirano u izbornom procesu. Onemogućeno je da se za Predsjedništvo kandiduju Srbi iz Federacije, odnosno Bošnjaci i Hrvati iz Republike Srpske, ili oni koji se nacionalno ne izjašnjavaju odnosno izjašnjavaju se kao građani, čime je narušena jednakost u kandidovanju. Tu imamo milion varijacija na istu temu, ali je ogroman procenat građana diskriminiran ukoliko odluče da se uključe u aktivan politički život. U BiH se sve svodi na izborne jedinice koje su etnički omeđene. To je problem koji je istovremeno prepreka da se presude izvrše. Sve dok se favorizuju konstitutivni narodi na račun građana, ne vidim budućnost Bosne i Hercegovine kao demokratske države. Ako se stvari svode samo na etničko prebrojavanje, onda se neće doći do građanskog principa", smatra Vehabović.
Pročitajte i ovo: Da li je u BiH ponovo pobijedio nacionalizam?Na probleme koji prate izborni proces, uporno upozoravaju domaći analitičari kao i nevladine organizacije, prije svega članovi koalicije za slobodne i poštene izbore ''Pod lupom'', koja provodi građansko, nestranačko posmatranje izbora u BiH.
Veliki broj nevažećih listića na izborima sedmog oktobra – samo kod izbora za članove Predsjedništva BiH bilo je 90.000 takvih, zahtjevi političkih stranaka za ponovnim brojanjem glasova, zloupotreba ličnih podataka, neažurnost biračkih spiskova, pokušaj glasanju u ime umrlih osoba, samo su neka od negativnih obilježja izbora.
Posmatrači koalicije nevladinih organizacija za fer i poštene izbore ''Pod lupom'', zabilježili su tokom izbornog dana u nedjelju, 399 "kritičnih situacija", odnosno kršenja procedura i izbornih pravila te tehničkih greški i izgreda na biračkim mjestima. Direktor koalicije Dario Jovanović objašnjava:
"Pod kritičnim situacijama podrazumijevamo kršenja procedura i izbornih pravila, tehničke greške u radu izborne administracije na svim nivoima ili incidente na biračkim mjestima. U saradnji sa izbornom administracijom, u toku izbornog dana i noći uspješno je riješeno 267 kritičnih situacija (67 posto zabilježenih slučajeva). Najviše zabilježenih slučajeva odnosi se na zabranu posmatranja (88), nepravilnosti pri glasanju (76), nasilje ili ugroženost sigurnosti posmatrača (17), sumnje na tzv. bugarski voz (14), te ostale vrste nepravilnosti. Građani su prijavili 215 nepravilnosti. Najveći broj se odnosi na podmićivanje birača i kupovinu glasova, te kršenje izborne šutnje."
Na probleme koji prate izborni proces, uporno upozoravaju domaći analitičari kao i nevladine organizacije
Manjkavosti izbornog sistema se ne rješavaju na izborima ili neposredno prije njih smatra analitičar Ibrahim Prohić.
"Problemi se rješavaju između dva izborna CIKlusa, u toku trajanja mandata. Nažalost, mi imamo situaciju da bez obzira na ideološku matricu na kojoj su utemeljene i etablirane političke stranke, gledamo iz godine u godinu, iz mandata u mandat, u biti manje-više isti realitet, istu političku realnost. Nema promjena pa ni u izbornom procesu jer je na djelu suspenzija sistema, a to znači da institucije političkog ili državnog sistema nisu u službi građana, već su u službi političkih moćnika", kaže Prohić.
"Kad bih", dodaje, "htio da budem ironičan, ili da budem radikalan u ocjeni – nama nisu potrebni ni silni parlamenti ni silne vlade".
"Zašto? Zato što one ne rade ono što u razvijenom demokratskom svijetu parlamenti i vlade, odnosno institucije države rade, a to je da služe građanima i služe opštem interesu. Oni su apsolutno u interesu političkih moćnika. Ako je to tako, onda je potpuno jasno da mi živimo lažnu parlamentarnu demokratiju, zapravo živimo jednu vrstu despotije zaogrnute plaštom demokratije. I zato imamo takav Ustav, zato imamo postojeći Izborni zakon. Do neophodnih promjena teško da će doći jer se politika sama od sebe neće promijeniti i zašto bi se mijenjala?", pita Prohić.
Miodrag Živanović ističe da je neophodan i aktivniji pristup Centralne izborne komisije (CIK BiH).
"Mislim da je čak trebalo putem Centralne izborne komisije najmanje polovini kandidata zabraniti pristup izborima. Međutim, ništa se nije događalo. CIK BiH najviše što je radio u ovom svom mandatu, pa evo i tek započetom novom, to su bile prepirke, konflikti, interne svađe u Izbornoj komisiji oko toga ko će biti predsjednik, ali ništa nije rađeno na promjenama Izbornog zakona", navodi Živanović.
Podsjeća da je prije nekih pola godine izjavio "da će izbore dobiti CIK a da ćemo mi, obični ljudi, izgubiti izbore, za šta mislim da se potvrdilo".
"Izborna komisija daje objašnjenje da nema instrumenata kojima bi mogla sankcionisati eventualne kandidate, buduće i sadašnje, ali to nije opravdanje. Zašto CIK ali i druge institucije vlasti nisu mogle su za četvrt stoljeća napraviti uslove za promjene Izbornog zakona. Ovako mi doista nemamo šanse, i dalje ćemo predstavljati u političkom smislu vršenja vlasti karikaturu u savremenom svijetu", zaključuje.