Kako se najavljuje iz više izvora, u Sarajevu će 6. i 7. aprila, biti održan sastanak na kojem će učestvovati predstavnici Evropske unije, SAD-a i lideri političkih stranaka iz BiH. Očekuje se da će na taj sastanak doputovati ministar spoljnih poslova Španije Migel Anhel Moratinos (Miguel Angel) i zamjenik državnog sekretara SAD Džejms Stajnberg (James Steinberg).
Uvod u ovaj sastanak su pregovori koje već vode predstavnici američke administracije i španskog predsjedništva EU sa predsjednicima političkih stranaka u BiH, o tekstu nove Deklaracije o opredijeljenosti BiH za evroatlantske integracije. Konkretnije, Deklaracija, kada bude potpisana, odrediće u kojem obimu će i kada, biti izmijenjen Ustav BiH. Ovo je potvrdio i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović nakon posjete Madridu, gdje je razgovarao sa Miguelom Angelom Moratinosom, španskim šefom diplomatije.
O tekstu nove deklaracije Čović kaže:
„Dokument na dvije stranice daje opredjeljenja potencijalnih potpisnika – to bi trebali biti lideri političkih stranaka u BiH – da će nakon izbora 2010. godine pristupiti izmjenama Ustava na definiranim principima. Ti principi su dosta široki – od toga da smo opredijeljeni ka EU, NATO-u, zaštiti ljudskih prava i sloboda itd. Naravno, ima i nekih elemenata koji su ugrađeni na osnovu razmišljanja, ili, ako hoćete, pritisaka pojedinih političkih lidera, koji govore i o onome što je do sad urađeno, i što bi trebalo ugraditi u taj budući ustav. To će biti svakako predmet spora i rasprava. U svakom slučaju, ideja je da 6. i 7. aprila bude u Sarajevu sastanak na kojem bi bili predstavnici Evropske unije, vjerojatno i SAD-a, i predstavnici političkih stranaka iz BiH. Ukoliko bi se mi tu mogli dogovoriti o tekstu Deklaracije, onda bi se negdje 19. i 20. taj dokument u Španjolskoj potpisao. Naredni sastanak je planiran za 1. i 2. juni u BiH, koji bi, ukoliko se Deklaracija potpiše, otvorio moguća pitanja ubrzanja nekih procesa vezanih za BiH – recimo liberalizacije viznog režima, moguće MAP-a itd. Treba vjerovati da trud koji su Španjolci kao predsjedavajući uložili ima šansu da da rezultat, prije svega zato što govorimo o dokumentu koji je na razini deklarativnog izjašnjenja. Međutim, kad sam ja taj dokument iščitao, uistinu treba dvije-tri stvari promijeniti. Evidentno je ta Deklaracija spoj različitih interesa pojedinih političkih opcija u BiH koje su i kroz Deklaraciju željele već ugrubo definirati ustavno određenje, što nije dobro.“
Većina za promjenu Ustava
Sa ministrom Moratinosom se sastao i lider Stranke za BiH, predjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić, koji je naglasio da je niz međunarodnih institucija (uključujući Evropski parlament, Evropsku komisiju, Vijeće Evrope, Venecijansku komisiju i Kongres SAD-a), identifikovao entitetsko glasanje kao ključni problem za funkcionisanje Bosne i Hercegovine, te da su predložile njegovo ukidanje ili reformu. Stav ovih institucija se zasniva na činjenici da je od Daytona do danas entitetskim glasanjem blokirano više zakona nego što je usvojeno, da je zbog neprovođenja Aneksa 7 entitetsko glasanje preraslo iz teritorijalnog mehanizma zaštite u etno-teritorijalni mehanizam blokade, te da su te blokade primarni razlog za kašnjenje Bosne i Hercegovine na evropskom putu.
Kako piše bh. štampa, u narednih mjesec ili dva, osim multilateralnih posjeta predstavnika međunarodne zajednice BiH, uslijediće i bilateralne posjete visokih funkcionera SAD, koji će svim političkim liderima u BiH jasno dati do znanja da SAD ostaju potpuno posvećene BiH i ne namjeravaju odustati od insistiranja na reformama, koje će BiH učiniti članicom EU i NATO-a.
Većina političkih stranaka u BiH, koje su učestvovale u „Butmirskom procesu“, podržava nastavak razgovora o promjeni Ustava, navodeći da to vjerovatno neće biti postignuto prije predstojećih izbora u oktobru ove godine.
Pročitajte i ostale priloge iz programa Na vratima Evrope:
Piratstvo u BiH je unosan posao
„Neću tuđe – hoću svoje“
Održan seminar o aplikacijama za evropske fondove
Evropski bankarski standardi za BiH
Snažna vanjska diplomatija EU dobra za BiH
Uvod u ovaj sastanak su pregovori koje već vode predstavnici američke administracije i španskog predsjedništva EU sa predsjednicima političkih stranaka u BiH, o tekstu nove Deklaracije o opredijeljenosti BiH za evroatlantske integracije. Konkretnije, Deklaracija, kada bude potpisana, odrediće u kojem obimu će i kada, biti izmijenjen Ustav BiH. Ovo je potvrdio i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović nakon posjete Madridu, gdje je razgovarao sa Miguelom Angelom Moratinosom, španskim šefom diplomatije.
O tekstu nove deklaracije Čović kaže:
„Dokument na dvije stranice daje opredjeljenja potencijalnih potpisnika – to bi trebali biti lideri političkih stranaka u BiH – da će nakon izbora 2010. godine pristupiti izmjenama Ustava na definiranim principima. Ti principi su dosta široki – od toga da smo opredijeljeni ka EU, NATO-u, zaštiti ljudskih prava i sloboda itd. Naravno, ima i nekih elemenata koji su ugrađeni na osnovu razmišljanja, ili, ako hoćete, pritisaka pojedinih političkih lidera, koji govore i o onome što je do sad urađeno, i što bi trebalo ugraditi u taj budući ustav. To će biti svakako predmet spora i rasprava. U svakom slučaju, ideja je da 6. i 7. aprila bude u Sarajevu sastanak na kojem bi bili predstavnici Evropske unije, vjerojatno i SAD-a, i predstavnici političkih stranaka iz BiH. Ukoliko bi se mi tu mogli dogovoriti o tekstu Deklaracije, onda bi se negdje 19. i 20. taj dokument u Španjolskoj potpisao. Naredni sastanak je planiran za 1. i 2. juni u BiH, koji bi, ukoliko se Deklaracija potpiše, otvorio moguća pitanja ubrzanja nekih procesa vezanih za BiH – recimo liberalizacije viznog režima, moguće MAP-a itd. Treba vjerovati da trud koji su Španjolci kao predsjedavajući uložili ima šansu da da rezultat, prije svega zato što govorimo o dokumentu koji je na razini deklarativnog izjašnjenja. Međutim, kad sam ja taj dokument iščitao, uistinu treba dvije-tri stvari promijeniti. Evidentno je ta Deklaracija spoj različitih interesa pojedinih političkih opcija u BiH koje su i kroz Deklaraciju željele već ugrubo definirati ustavno određenje, što nije dobro.“
Većina za promjenu Ustava
Sa ministrom Moratinosom se sastao i lider Stranke za BiH, predjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić, koji je naglasio da je niz međunarodnih institucija (uključujući Evropski parlament, Evropsku komisiju, Vijeće Evrope, Venecijansku komisiju i Kongres SAD-a), identifikovao entitetsko glasanje kao ključni problem za funkcionisanje Bosne i Hercegovine, te da su predložile njegovo ukidanje ili reformu. Stav ovih institucija se zasniva na činjenici da je od Daytona do danas entitetskim glasanjem blokirano više zakona nego što je usvojeno, da je zbog neprovođenja Aneksa 7 entitetsko glasanje preraslo iz teritorijalnog mehanizma zaštite u etno-teritorijalni mehanizam blokade, te da su te blokade primarni razlog za kašnjenje Bosne i Hercegovine na evropskom putu.
Kako piše bh. štampa, u narednih mjesec ili dva, osim multilateralnih posjeta predstavnika međunarodne zajednice BiH, uslijediće i bilateralne posjete visokih funkcionera SAD, koji će svim političkim liderima u BiH jasno dati do znanja da SAD ostaju potpuno posvećene BiH i ne namjeravaju odustati od insistiranja na reformama, koje će BiH učiniti članicom EU i NATO-a.
Većina političkih stranaka u BiH, koje su učestvovale u „Butmirskom procesu“, podržava nastavak razgovora o promjeni Ustava, navodeći da to vjerovatno neće biti postignuto prije predstojećih izbora u oktobru ove godine.
Pročitajte i ostale priloge iz programa Na vratima Evrope:
Piratstvo u BiH je unosan posao
„Neću tuđe – hoću svoje“
Održan seminar o aplikacijama za evropske fondove
Evropski bankarski standardi za BiH
Snažna vanjska diplomatija EU dobra za BiH
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)