O Balkanu i Evropi govorilo se i u Sarajevu, u sklopu Svjetskog susreta za mir. Ovaj je skup okupio stotinjak poglava svih konfesija te uglednike iz svijeta kulture i politike iz više od šezedest zemalja. Govoreći na temu regije i evropskih integracija dotaknute su brojne bolne tačke – od političkog nemara do raščišćavanja s prošlošću.
U Sarajevu je protekli tjedan održan Svjetski susret za mir, koji se održava pod motom "Naša je budućnost živjeti zajedno – Religije i kulture u dijalogu". Među 28 panela koliko je održano u tri dana, jedna od tema bila „Balkan i Europa“.
Zemlje Zapadnog Balkana dio su europskog kontinenta i njihova integracija u Europsku uniju nema alternativu, teza je sa kojom se složila većina sudionika panela „Balkan i Europa“.
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović kazao je kako je budućnost regije u dijalogu, jer se pomoću njega rješavaju brojni problemi. To se posebno odnosi na Bosnu i Hercegovinu i njene unutrašnje probleme, kazao je Vujanović.
Prisutnost različitih kultura na ovim područjima koje su u prošlosti ostavljale negativne posljedice, u tisućljeću koje je pred nama, potrebno je preokrenuti u pozitivne efekte, smatra predsjednik Federacije BiH Živko Budimir. On dodaje kako BiH treba biti most na kojem će različiti graditi prisne odnose.
„Ovdje su još uvijek prisutni strah među ljudima, ucjene ljudi, ovdje se vrše pritisci na ljude, i to moramo prekinuti. I očekujemo od vas pomoć da to prekinemo. Ja želim živjeti u zemlji i ostaviti u nasljeđe svojoj djeci i djeci cijele moje generacije zemlju koja će se dičiti najvišim standardima demokracije, jer – ponoviću to – mi i povijesno i kulturološki i zemljopisno pripadamo Europi koju smatramo kolijevkom demokracije“, rekao je Budimir.
Mapa puta i želja
Za brži napredak prema Europskoj uniji, Bosni i Hercegovini je potrebna potpuna opredijeljenost i politička volja, kako njenih lidera, tako društva u cjelini, ističe zamjenica ministra vanjskih poslova BiH Ana Trišić-Babić. Ona smatra da političke volje u procesu europskih integracija Bosne i Hercegovine u ovom trenutku nema.
„Stanovništvo Bosne i Hercegovine, svi građani Bosne i Hercegovine isto tako moraju biti u potpunosti opredijeljeni da se brže ide prema evropskom putu. Dakle, kao što sam na početku rekla – mi alternativu nemamo. Opcija na koji način i kako da ubrzamo naš put prema Evropskoj uniji – toga naravno ima. Događaji koji se dešavaju u Sarajevu dobra su osnova i dobra poruka da mi i ovdje, unutar Bosne i Hercegovine, treba više da razgovaramo kao što se ovih dana razgovara u BiH, gdje su prisutni svi aspekti jednog normalnog, civilizovanog društva.“
Katolički pomoćni biskup Pero Sudar u svom kritičkom izlaganju istakao je kako Europska unija nisu samo ruže, nego da u njoj postoje i određeni problemi. Unatoč tome, biskup Sudar je mišljenja da je budućnost balkanskih zemalja teško zamisliva izvan zajednice europskih naroda:
„Ono što mi se čini teško prihvatljivim i spojivim jest obvezujuća ponuda radikalno liberalnog odnosa prema istinama i prema vrijednostima, bez kojih je život pojedinaca i društava jedva moguć. Nastojanja da se sa javne društvene scene ničeovski ukloni tradicionalno poimanje i prihvaćanje etičko-moralnih normi prije nego se stvore barem neki preduvjeti i samozaštite, koji u Europskoj uniji već postoje, prijete opasnošću društvenog i moralnog sunovrata. A ozbiljnim promatračima na ovim prostorima se čini da je to upravo na djelu“, ocijenio je Sudar.
Stefano Sanino, generalni direktor Europske komisije za proširenje je rekao:
„Iz Evropske unije smo pokušali da damo svaku mogućnost puta, Mape puta. Između ostalog, u srcu govora koje ću danas imati sa liderima države, ne postoji nijedna mapa puta koja može zamijeniti želju da se krene prema Evropskoj uniji.“
Međunarodni susret za mir u Sarajevu ocijenjen je kao jedan od najvažnijih događaja religijskog i političkog dijaloga od proteklog rata u Bosni i Hercegovini do danas. Poslane su brojne poruke da je budućnost ovdašnjih naroda - živjeti zajedno.
U Sarajevu je protekli tjedan održan Svjetski susret za mir, koji se održava pod motom "Naša je budućnost živjeti zajedno – Religije i kulture u dijalogu". Među 28 panela koliko je održano u tri dana, jedna od tema bila „Balkan i Europa“.
Zemlje Zapadnog Balkana dio su europskog kontinenta i njihova integracija u Europsku uniju nema alternativu, teza je sa kojom se složila većina sudionika panela „Balkan i Europa“.
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović kazao je kako je budućnost regije u dijalogu, jer se pomoću njega rješavaju brojni problemi. To se posebno odnosi na Bosnu i Hercegovinu i njene unutrašnje probleme, kazao je Vujanović.
Filip Vujanović na skupu u Sarajevu
„Ovdje je dijalog uvijek imao posebnu vrijednost, ovdje je dijalog uvijek bio nužni instrument za savlađivanje unutrašnjih odnosa, i ovdje je dijalog, po mom viđenju, ono što bi međunarodna zajednica trebala da podstakne. Mi iz Crne Gore nikada nijesmo upućivali našim prijateljima iz susjedstva sugestije. Smatrali smo da je unutrašnja stvar svake države da nađe najbolji model rješenja aktuelnih pitanja, ali smo uvijek smatrali da je dijalog neizostavan, da je dijalog najbolji model rješenja unutrašnjih problema i da međunarodna zajednica treba da ga ohrabri, da treba da ga podstakne i da treba uspjehe tog dijaloga kvalitetno da vezuje“, poručio je Vujanović.Prisutnost različitih kultura na ovim područjima koje su u prošlosti ostavljale negativne posljedice, u tisućljeću koje je pred nama, potrebno je preokrenuti u pozitivne efekte, smatra predsjednik Federacije BiH Živko Budimir. On dodaje kako BiH treba biti most na kojem će različiti graditi prisne odnose.
„Ovdje su još uvijek prisutni strah među ljudima, ucjene ljudi, ovdje se vrše pritisci na ljude, i to moramo prekinuti. I očekujemo od vas pomoć da to prekinemo. Ja želim živjeti u zemlji i ostaviti u nasljeđe svojoj djeci i djeci cijele moje generacije zemlju koja će se dičiti najvišim standardima demokracije, jer – ponoviću to – mi i povijesno i kulturološki i zemljopisno pripadamo Europi koju smatramo kolijevkom demokracije“, rekao je Budimir.
Mapa puta i želja
Za brži napredak prema Europskoj uniji, Bosni i Hercegovini je potrebna potpuna opredijeljenost i politička volja, kako njenih lidera, tako društva u cjelini, ističe zamjenica ministra vanjskih poslova BiH Ana Trišić-Babić. Ona smatra da političke volje u procesu europskih integracija Bosne i Hercegovine u ovom trenutku nema.
„Stanovništvo Bosne i Hercegovine, svi građani Bosne i Hercegovine isto tako moraju biti u potpunosti opredijeljeni da se brže ide prema evropskom putu. Dakle, kao što sam na početku rekla – mi alternativu nemamo. Opcija na koji način i kako da ubrzamo naš put prema Evropskoj uniji – toga naravno ima. Događaji koji se dešavaju u Sarajevu dobra su osnova i dobra poruka da mi i ovdje, unutar Bosne i Hercegovine, treba više da razgovaramo kao što se ovih dana razgovara u BiH, gdje su prisutni svi aspekti jednog normalnog, civilizovanog društva.“
Katolički pomoćni biskup Pero Sudar u svom kritičkom izlaganju istakao je kako Europska unija nisu samo ruže, nego da u njoj postoje i određeni problemi. Unatoč tome, biskup Sudar je mišljenja da je budućnost balkanskih zemalja teško zamisliva izvan zajednice europskih naroda:
„Ono što mi se čini teško prihvatljivim i spojivim jest obvezujuća ponuda radikalno liberalnog odnosa prema istinama i prema vrijednostima, bez kojih je život pojedinaca i društava jedva moguć. Nastojanja da se sa javne društvene scene ničeovski ukloni tradicionalno poimanje i prihvaćanje etičko-moralnih normi prije nego se stvore barem neki preduvjeti i samozaštite, koji u Europskoj uniji već postoje, prijete opasnošću društvenog i moralnog sunovrata. A ozbiljnim promatračima na ovim prostorima se čini da je to upravo na djelu“, ocijenio je Sudar.
Stefano Sanino, generalni direktor Europske komisije za proširenje je rekao:
„Iz Evropske unije smo pokušali da damo svaku mogućnost puta, Mape puta. Između ostalog, u srcu govora koje ću danas imati sa liderima države, ne postoji nijedna mapa puta koja može zamijeniti želju da se krene prema Evropskoj uniji.“
Međunarodni susret za mir u Sarajevu ocijenjen je kao jedan od najvažnijih događaja religijskog i političkog dijaloga od proteklog rata u Bosni i Hercegovini do danas. Poslane su brojne poruke da je budućnost ovdašnjih naroda - živjeti zajedno.