Već godinama se u Bosni i Hercegovini priča o ustavnim promjenama i organizovanju neke nove međunarodne konferencije o izmjenama Daytonskog mirovnog sporazuma iz novembra 1995. godine, kojim je okončan krvavi troipogodišnji rat u toj zemlji.
Najglasniji zahtjevi za izmjenama dejtonskog koncepta o dva entiteta i tri naroda dolaze iz redova vodećih hrvatskih stranaka, koje tvrde da je taj narod u većem bh. entitetu, Federaciji BiH, majoriziran, odnosno da Bošnjaci Hrvatima biraju člana državnog Predsjedništva i delegate u domovima naroda.
Međutim, usred višedecenijskog iscrpljivanja besplodnim političkim debatama o izmjenama Daytonskog mirovnog sporazuma, uz stalnu manipulaciju o nestanku države ili nekog od njenih entiteta, brojni politički akteri, ali i analitičari bh. zbilje se slažu da nema uslova za neki novi “Dayton 2”, kako ga se kolokvijalno zove.
Na nedavnom šestom zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora BiH, vodeće hrvatske stranke su u posebnoj deklaraciji uz ostalo zatražile da se organizuje nova međunarodna konferencija o Bosni i Herecegovini, na kojoj bi zemlja dobila novi Ustav, koji bi kreirao – kako se navodi – simetričnu federalnu državu u odnosu na tri konstitutivna naroda.
Visoko rangirana dužnosnica HDZ-a BiH, te prva zamjenica predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH, Borjana Krišto kaže da je Daytonski mirovni sporazum tek okvirni sporazum za mir u BiH, a ne Ustav.
Borjana Krišto
“Mi ne trebamo otvoriti, priča o ustavnim promjenama je otvorena. Sve dok nemamo ustava, priča o ustavu i ustavnim promjenama mora biti tema broj jedan. Mi pričamo danas o europskim i euroatlantskim procesima, a znamo da je uvijet donošenje ustava; da je na koncu i obveza i prema europskoj presudi Suda u Strasbourgu da se implementira europska presuda Suda u Strasbourgu u slučaju-predmetu 'Sejdić-Finci'”.
A upravo slučaj “Sejdić-Finci” - odnosno predmet pred Evropskim sudom kojeg su protiv BiH pokrenuli predsjednik Jevrejske zajednice u BiH, Jakob Finci i istaknuti član romske zajednice, Dervo Sejdić, zbog nemogućnosti izbora pripadnika nekonstitutivnih naroda u državno Predsjedništvo i Dom naroda – pokazuje svu nemogućnost dogovaranja među predstavnicima tri glavne etničke zajednice.
Jakob Finci podsjeća da niko nije ni tražio kompletnu promjenu Ustava, predlažući da se to učini korak po korak, pa da se najprije riješi izbor članova Predsjedništva, a da se tek onda razradi način kandidovanja takozvanih ostalih, jer presuda Evropskog suda – stara već više od pet godina - i ne traži da ostali sjede u kolektivnom šefu države.
“U zemlji u kojoj ima, vjerujem, 90 do 95 posto građana da pripadaju konstitutivnim narodima, teško je vjerovati da neko ko je nekonstitutivan može da bude izabran, ali i taj mali strah je bio dovoljan da naše elite to zaustave.”
Dervo Sejdić za naš radio kaže da Bosni i Hercegovini iz više razloga treba novi ustav i da on ne bi imao ništa protiv neke nove konferencije o BiH.
“Ali mi trebaju jednake mogućnosti, da se mogu kandidovati. I ništa više ne tražim. To hoću li biti izabran ili neću, niti tražim da mi ustav ili izborni zakon garantuje. To će narod, ljudi, građani Bosne i Hercegovine svojim glasom potvrditi ili odbiti.”
Međutim, otvaranje pitanja ustavnih promjena u BiH, znači automatski tri ideje na jednom mjestu, upozorio je predsjedavajući Predsjedništva BiH, Mladen Ivanić.
Mladen Ivanić
“Jedna ideja je jedan predsjednik bez entiteta; druga ideja je samostalna Republika Srpska ako je moguće, ako ne onda ovo što sad imamo i treća ideja je vjerovatno treći entitet.”
Ivanić smatra da je vrlo teško postići dogovor o suštinskim, dramatičnim promjenama u BiH.
“Ne vidim nikoga na međunarodnoj sceni ko je previše zainteresovan da se prihvati nečega što bi bila nova međunarodna konferencija, a ne vidim ni unutrašnje saglasnosti u BiH oko tih tema.”
Nema bitnih preduslova za neku novu mirovnu konferenciju o ustavnom uređenju BiH, kaže za Radio Slobodna Evropa dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, Šaćir Filandra.
“Prije svega iz aspekta EU, vidimo da je zadnja britansko-njemačka inicijativa 'presložila' prioritete, odredila nove zadatke za administraciju u BiH, kada je u pitanju njena integracija. Akcenat je zapravo na pitanjima koja su nesporna, a ustavno pitanje je najspornije, i na socijalno-ekonomskim reformama.”
Jakob Finci i Valentin Inzko
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, Valentin Inzko podsjeća da je zadnjih godina bilo više pokušaja da se promijeni Ustav BiH.
“Vi znate za Aprilski paket; znate da je ovdje bio gospodin James Steinberg šest puta, u Butmiru; Prudski proces; bilo je dosta – i Berlinski proces; ali naravno, međunarodna zajednica želi da domaći lideri daju suglasnost na jedan novi ustav. Bez podrške nije tako jak, a te saglasnosti nije bilo”.
Filandra vjeruje da se postojeće stanje u BiH može mijenjati kontinuirano.
“Mišljenja sam da cjelovite promjene Daytonskog sporazuma nema u ovom trenutku, ali su pojedinačna, zakonska rješenja, od zajedničkog interesa tri naroda i dva entiteta, moguća i da ih treba činiti.”
Predsjedavajući Predsjedništva BiH, Mladen Ivanić, inače član kolektivnog šefa države iz entiteta Republika Srpska, smatra da postoji objektivno pitanje hrvatskog naroda.
“Mislim da se ta promjena može desiti racionalizacijom broja kantona i odnosima unutar Federacije, načinom izbora – što rješava Izborni zakon – hrvatskog člana Predsjedništva i Doma naroda i mislim da bi tim postepenim promjenama stvari mogle da se značajnije promjene.”
Na naše pitanje, ako je promjena nemoguća, je li alternativa mrcvarenje kojem u BiH svjedočimo godinama, Mladen Ivanić je odgovorio da će razumni ljudi u svakom ustavnom uređenju naći rješenje.
“Dakle suština je spremnost ključnih političkih ličnosti da prave kompromise i orijentisanje onome što nam je Evropa rekla, onome što nam je zajedničko. A to je manji porezi da bi ljudi više investirali, otvarali radna mjesta, privlačili investitore, a dio ovih stvari o kojima očito imamo različite stvari ostaviti malo po strani, što je u krajnjoj liniji i poruka Evrope.”