„Nzm, nmg now“, sms poruka koju roditeljima šalje sedamnaestogodišnjak iz Sarajeva, trebalo bi da znači „Ne znam, ne mogu sada“. On, poput većine mladih u Bosni i Hercegovini (BiH) nema vremena, niti pažnje da piše, a roditelji su prinuđeni da uče novi jezik, koji su sa skraćenicama bosanskog i brojne riječi iz engleskog jezika smislili njihovi potomci.

Emotikoni, gifovi i skraćenice jezik su koji mladi koriste, čitaju uglavnom samo naslove, informišu se na društvenim mrežama i preferiraju fotografije ili videa, ne duža od 15 sekundi.

„Petnaest sekundi je maksimum pažnje kod mladih danas. To je otprilike format TikTok videa, jer niko nema danas vremena ni volje za duže poruke i pisanje“, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) 18-ogodišnja Tamara Miljić iz Teslića, na sjeveru Bosne i Hercegovine (BiH).

Za nju, kao i za mnoge mlade danas, komunikacija je bespovratno promijenjena i svedena na kraće formate, koji su često odraslima nejasni.

„Mnogo je teže nego što se čini objasniti naše oblike komunikacije starijima. Njima je to apstraktno i često ne shvataju emotikone, gifove, skraćenice koje koristimo“, dodaje Miljić.

Sve što je duže od opisa fotografije, previše je

Tamara Miljić kaže kako voli kraću prepisku sa svojim prijateljima, a sadržaje online čita prema interesovanju. Ako je nešto baš zanimljivo, tada posveti svoju pažnju tome. U suprotnom, interesuje je samo naslov, fotografija ili video format.

Pročitajte i ovo: Mračna strana digitalnog odrastanja

Nedostatak strpljenja za duže formate primjećuje i mlada Helena Ostojić iz Banjaluke, koja za RSE ističe kako mladi danas komuniciraju kroz „lajkove“.

„Sve što je duže od opisa fotografije je previše. A paradoksalno provodi se i previše vremena online na društvenim mrežama. Ali počevši od sebe ja najčešće reagujem tako što označim da mi se nešto sviđa ili na instagram story (kraći format objave)“, navodi Helena.

Dodaje kako takav oblik komunikacije ne narušava kvalitetu odnosa, jer se stiče utisak da su mladi povezani bez obzira što ne razgovaraju niti koriste duže formate.

„Kada sretnem uživo prijatelje sa društvenih mreža imam utisak da smo se već vidjeli, jer razmjenjujemo informacije online. Koristimo emotikone, stikere i nama je to poseban jezik kroz koji razmjenjujemo određene osobine o sebi i drugima“, ističe Helena.

Mišljenja je da stariji nisu naviknuti na takav način komunikacije, radi čega teže razumiju mlade, ali ima i onih koji se nastoje uhvatiti u koštac sa izazovima savremenog digitalnog vremena.

• Mladi i društvene mreže: Više od komunikacije?

Činjenica da stariji teže razumiju današnji način komunikacije mladih, privlačna je mladima. Takvog je mišljenja 20-ogodišnja Nerma Džaferović iz Sarajeva, koja za RSE ističe da upravo to motiviše mlade da koriste tzv svoj jezik, čuvajući komunikaciju za sebe.

„Ono što su ranije bile grimase, ton glasa, položaj tijela, danas su stikeri, gifovi i postalo je teže shvatiti šta je neko mislio kada napiše poruku. Mladima se generalno smanjio fokus, a maksimalno će posvetiti pažnju do 5 minuta. Zato se i forme prilagođavaju i skraćuju. Niko više nema volje da čita duge tekstove“, navodi Nerma.

Dodaje kako je brzina ključna kada pričamo o današnjoj komunikaciji. A mladima se dostupnost sadržaja čini moguća putem „jednog klika“.

„Shvatila sam da sam i sama pokleknula u komunikaciji kada sam primijetila da na fakultetu počinjem koristiti skraćenice, koje kasnije ni ne razumijem“, zaključuje Nerma.

Roditelji ne razumiju vlastitu djecu

Nerazumijevanje je prisutno i između mladih i njihovih roditelja, jer se korištenjem „novog jezika“ stvara dodatni jaz između generacija.

Alisa iz Sarajeva majka je dvije djevojke u uzrastu od 17 i 19 godina, a za RSE ističe kako često ne shvata način njihove komunikacije.

„Dešava se da njih dvije razgovaraju i spominju gomilu engleskih fraza, izraza, društvenih mreža, a ja „uhvatim“ svaku drugu riječ. Za neke od tih ne znam ni značenje“, iskrena je Alisa.

Ipak, dodaje kako nastoji shvatiti nove načine komuniciranja i posvetiti djevojkama svoje vrijeme, kroz razgovor o važnim životnim temama.

„Uvijek imam vremena za svoju djecu. Normalno je da ne možemo mi roditelji ići toliko u korak sa vremenom, ali nije sva suština u tome da pričamo „njihov jezik“, već da gradimo odnos i razumijemo suštinu njihovih problema“, navodi.

Jezik i društvene mreže: Skrolovanje na srpskom

Komunikacija u porodici presudna

Razvojem tehnologije generacijski jaz je još više izražen, mišljenja je psihologinja Đana Lončarica. Ona za RSE ističe kako se stariji ne snalaze u tehnološkoj i informacijskoj pismenosti.

„Međutim važno je za komunikaciju shvatiti da djeca vrlo rano uče po modelu. Tamo gdje porodica zna iskomunicirati svoje potrebe, razvijaju se mladi koji će se puno bolje snalaziti u svakom obliku komunikacije“, navodi Lončarica.
Dodaje kako mladi danas mnogo komuniciraju na internetu i zato je jako važno da se roditelji informišu.

„Pažnja se srećom može i vježbati i često zavisi od motivacije. Tako da je ključno pitanje kako motivirati mlade da se bave onim što vole, jer tada će se bolje i više fokusirati“, zaključuje Lončarica za RSE.

Prema podacima Eurostata, 63 posto mladih iz Bosne i Hercegovine uzrasta od 16 do 24 godine aktivno je na društvenim mrežama. To se odnosi na one koji kreiraju korisničke profile, ostavljaju poruke, fotografije ili imaju druge aktivnosti na nekoj od društvenih platformi.