U glavnom gradu Sjeverne Makedonije slika je 21. decembra bila gotovo kao u vrijeme pandemije korona virusa. Ljudi sa zaštitnim maskama na licu - zrak pun dima i miris izgorjelog. Zagađenje je visoko, posebno noću.
Marko Ivanov ispričao nam je kako je bilo kada je noć prije iz Holandije sletio na aerodrom u Skoplju.
"U trenutku kad su se otvorila vrata aviona i izašao na sam aerodrom, bilo mi je teže disati. Pa čak i u onom dijelu koji je izvan grada. A kada dođete u opštinu Centar, u Kiselu vodu i u na aerodrom, onda vam je puno teže disati", kaže Ivanov za Radio Slobodna Evropa (RSE)
Građani traže da vlasti poduzmu mjere protiv onečišćenja zraka. Mjerne stanice 20. decembra uveče su pokazivale zagađenje od 100 do preko 400 mikrograma po kubnom metru PM čestica. Ne samo u Skoplju, nego i u Kavadarcima, Tetovu, Kočanima, Strumici...
"Broj zloćudnih bolesti je otprilike 10 posto svih bolesti, ali je i dalje u porastu. Zagađenje utiče i na broj astme, opstruktivnih bolesti, hroničnih nezaraznih bolesti", rekla je za RSE doktor Lilija Čolakova Dervišova, predsjednica Udruženja porodičnih doktora.
Preporučuje stanovništvu da se više posveti zdravom životu: Oni koji mogu da pješače da idu na planinu i na selo, a hronični bolesnici da ostanu kući kada je jako zagađeno.
Možda nije najzagađeniji grad na svijetu i u cijeloj zemlji, kako kažu iz Kabineta gradonačelnice Grada Skoplja Danele Arsovske, ali zagađeni zrak u Skoplju je ozbiljno opasan po zdravlje, nekoliko desetaka puta više od granice koju propisuje Svjetska zdravstvena organizacija.
"Vrijednost od 100 mikrograma po kubnom metru prekoračena je tokom dva uzastopna dana na mjernim mjestima u Skoplju - Centar, Gazi Baba, Đorče Petrov, Tetovo, Prilep i Kavadarci", navodi se u najnovijim izvještajima na web stranici Kvaliteta zraka, Ministarstva za životnu sredinu i prostorno planiranje.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, zagađenje je opasno po zdravlje ako prosjek PM10 čestica prelazi 45 mikrograma po kubnom metru u 24 sata, dok za PM2,5 čestice prosječno prekoračenje ne bi smjelo biti veće od 15 mikrograma po kubnom metru dnevno.
Međutim, Sjeverna Makedonija vodi se vlastitim pravilnikom koji kaže da bi vlasti trebale poduzeti mjere ako je prosjek zagađenja 150 mikrograma po kubnom metru dva uzastopna dana. Tako stoji u Uredbi o graničnim vrijednostima za nivoe i vrste zagađujućih supstanci u okolnom zraku i granicama alarmiranja.
Skoplje pod smogom i bez većeg budžeta za životnu sredinu
Međutim, i pored visokog zagađenja, kabinet gradonačelnice Arsovske gotovo svakodnevno objavljuje saopštenja u kojima optužuje medije za širenje lažnih vijesti kada tvrde da je Skoplje najzagađeniji grad na svijetu. Prema njima su najzagađeniji gradovi proteklih dana bili Kavadarci, Tetovo i Strumica.
"Globalni monitoring servis "WAQI", koji u stvarnom vremenu prikazuje podatke o nivou zagađenja u svim gradovima svijeta, jasno pokazuje da Skoplje nije najzagađeniji grad ni u Makedoniji, ne kamoli u svijetu", naveli su i kabineta gradonačelnice.
Mjerenja onečišćenja u Skoplju ujutro 21. decembra, na servisu za praćenje "WAQI", koji pokazuje kvalitetu zraka u stvarnom vremenu s preko 10.000 jedinica u svijetu.
I dok iz Grada Skoplja poručuju da pokušavaju da razumiju potrebu medija, kako navode, za širenje "senzacionalnih laži o navodnom zagađenju Skoplja", u glavnom gradu postoji najmanje 100 javnih ustanova koje troše naftu i mazut, prema podacima koje je nedavno objavila Građanska inicijativa "Šansa za Centar".
Neki od tih objekata pripadaju Gradu Skoplju. Naftu za grijanje koriste Vatrogasni dom "Đorče Petrov", srednje škole "Saraj", "Šaip Jusuf" u Šuto Orizariju, "Kočo Racin" u Đorče Petrovu, te "Braća Miladinovci" u Dračevu.
Naftu koristi i Srednja škola "EMUC "8. septembar" - Skoplje, ali trenutno ima raspisan tender za priključak na centralno grijanje, kažu u Inicijativi "Šansa za Centar".
Mazut koriste autobuske stanice Javnog saobraćajnog preduzeća u Avtokomandi i Đorđe Petrovu, te Javno preduzeće Vodovod i kanalizacija, rekli su za RSE u "Šansi za Centar".
Osim javnih objekata, poznati faktori onečišćenja zraka su grijanje domova, saobraćaj, industrija, urbanizacija, deponije i spaljivanje otpada, prema većini domaćih i svjetskih studija.
Građanska organizacija za zaštitu životne sredine "Inicijativa O2" reagovala je da je "zrak otrovan", ali da poslanici u Skupštini nisu prihvatili amandmane na budžet za 2024. godinu "za konkretno smanjenje aerozagađenja".
Među amandmanima koje su podnijeli zastupnici Zelene međupartijske parlamentarne grupe bili su i zamjena načina grijanja zdravstvenih i obrazovnih ustanova te javnih objekata koji koriste mazut ili naftu. Međutim, vladajuća većina glasala je protiv svih amandmana za zaštitu životne sredine, koji bi da su usvojeni koštali 0,15 posto ukupnih rashoda Pu budžetu.
"Osim toga, ova vlada se obavezala da se do 2024. godine nijedna državna institucija neće grijati na stare neekološke sisteme grijanja. Evo nas u 2024. godini i ništa slično", poručuju iz "O2" Inicijative.
Za vlasti zaštita životne sredine je među najmanje prioritetnim pitanjima ako se pogleda raspodjela novca u budžetu za iduću godinu.
Ekološki aktivisti ističu da za Vladu nije važna ni analiza Evropske agencije za životnu sredinu - da je 2021. godine u Sjevernoj Makedoniji zbog zagađenog zraka umrlo 5.600 ljudi.