U osnovnim i srednjim školama u Tešnju od naredne školske godine zbog reciklaže će se prikupljati stare baterije, sijalice i drugi elektronski otpad.
To proizlazi iz sporazuma koji su nedavno potpisali predstavnici škola, Opštine, preduzeća za reciklažu i udruženja za zaštitu okoliša „Eko - mladi“. Osnovne i srednje škole u Tešnju, inače,već sedam godina za reciklažu prikupljaju plastične boce i tako zarađuju novac.
U osnovnoj školi „Huso Hodžić“ prikupljanje starih baterija počelo je prije dvije godine nakon preporuke jednog strastvenog ljubitelja prirode i zaštite životne sredine u Tešnju, kaže direktorica škole Almina Brkić.
„Zadnje dvije godine mi smo to prikupljali na način da smo u holovima imali kutije sa otvorima, u svakom holu na stubu. Po učionicama su bile kartonske kutije od cipela. Na taj način smo skupljali“, objašnjava Brkić.
Dotrajale baterije i drugo elektronsko smeće zbog svojih toksičnih svojstava spadaju u opasni otpad. Nakon dvije godine u osnovnoj školi „Huso Hodžić“ nisu znali šta da rade sa starim baterijama.
Rješenje je sada pronađeno jer je u Tešnju potpisan sporazum o prikupljanju i recikliranju elektronskog otpada. U projekat pod nazivom „Kada se reciklira, priroda profitira“ uključene su i ostale osnovne i srednje škole u ovoj opštini. Prikupljeni otpad iz škola završavaće u lokalnoj firmi „Eko-servis“, koja će ga dalje distribuirati poslovnim partnerima.
„Ove baterije se ponovo upotrebljavaju u istoj takvoj industriji. Znači, u proizvodnji akumulatora i novih baterija. Mi imamo ovdje firmu koja proizvodi akumulatore i direktno sarađujemo s njima. S druge strane, ono što oni ne mogu ili nije ekonomski opravdano imamo firme sa kojima radimo u Austriji, Italiji i dalje“, kaže direktor Eko-servisa Mensur Krdžalić.
Elektronski otpad u devet osnovnih i srednjih škola u Tešnju prikupljat će se poslije ljetnog raspusta. Postavlja se, međutim, pitanje kako motivisati đake da u školu donose elektronski otpad. Predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola Bećir Hodžić o tome kaže:
„I za nas je to pitanje kako djecu ponukati da oni donesu pokvarenu sijalicu ili bateriju i sve ostalo u školu. Prvi plan jeste da kroz ekološke sekcije koje već imamo u školama, kroz razne materijale koje ćemo štampati i edukaciju koju ćemo vršiti preko nastavnika da se oni edukuju o elektronskom otpadu kako bi oni taj otpad skupljali i donosili nama u školu“, navodi Hodžić.
Ovo je drugi projekat prikupljanja otpada zbog reciklaže u koji su uključene osnovne i srednje škole u Tešnju. Prije sedam godina u školama je počelo organizovano skupljanje plastičnih boca koje završavaju u pogonu za reciklažu u Doboju. Kako bi stimulisala i realizaciju novog projekta s ciljem zaštite životne sredine lokalna vlast izdvojiće novac iz budžeta, kaže opštinski načelnik Suad Huskić.
„Bilo je teško procijeniti u ovom projektu koja će se vrijednost ili količina sakupiti. Mi smo tražili da minimalno jedna tona bude sakupljena. Minimalno ćemo obezbijediti 3000 KM nagradnog fonda, a to će ako bude veći interes, veće učešće sigurno rasti. U dosadašnjem periodu za ono što su učenici sakupljali mi smo obezbjeđivali protuvrijednost u odnosu jedan prema jedan. Kada bi oni sakupili pet ambalažu u vrijednosti 1000 KM mi bismo nagradni fond povećali za 1000. Po nekim grubim podacima do sada je oko 100 000 KM obezbijeđeno na takav način. Približavamo se i nadamo da ćemo do kraja godine dostići cifru od tri miliona pet boca“, kaže Huskić.
Novac zarađen od prodaje plastičnih boca iskorišten je na više načina, kaže direktorica osnovne škole „Rešad Kadić“ Berina Merdić.
„Sva ta sredstva su potrošena za školu, za nabavku nastavnih sredstava i učila, nagrade za učenike i odjeljenja koja su najviše skupili. Izgradili smo jedno spremište od dijela tih sredstava gdje ostavljamo pet ambalažu“, veli Merdić.
Na osnovu ranijih iskustava direktorica osnovne škole „Huso Hodžić“ Almina Brkić kaže da neće biti tako lako skupiti određene količine sitnog elektronskog otpada kao što je to bio slučaj sa prikupljanjem pet ambalaže koja je u svakodnevnoj upotrebi.
„Mislim da će ići teže, ali zauzvrat biće lakši odvoz. Dovoljno će biti da jednom u mjesec ili dva neko sa autom prođe. Neće trebati veliki kamion. Biće lakše vaganje. S obzirom da znamo koliko je to štetno mislim da će i to dobro doći“, kaže Brkić.