Austrija se suočava sa najvećim špijunskim skandalom posljednjih decenija jer je nedavno hapšenje bivšeg obavještajca Egista Otta otkrilo detalje o opsežnoj ruskoj infiltraciji, špijunskim operacijama širom Evrope i slabom službenom nadzoru, pišu svjetski mediji.
Ott je pritvoren nakon što su britanske vlasti zaplijenile pisane poruke koje povezuju austrijskog tajkuna u bijegu Jana Marsaleka s ruskom obavještajnom agencijom FSB (Federalna služba bezbjednosti), pokazujući da je Marsalek vjerovatno bio jedan od najmoćnijih evropskih obavještajnih resursa Kremlja.
Kancelar Karl Nehammer pozvao je na pojačanu sigurnost, sazvavši sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost 9. aprila kako bi se "procijenila i razjasnila sigurnosna situacija" nakon "ozbiljnih optužbi" koji potresaju Beč, jedan od glavnih evropskih centara političke špijunaže.
'Jedna od najvećih priča o špijunaži'
Egisto Ott uhapšen je 29. marta. U nalogu za hapšenje na 86 stranica, do kojeg je došao Associated Press, između ostalog se navodi da je ruskoj obavještajnoj službi predao podatke s mobitela bivših visokih austrijskih zvaničnika, pomogao u planiranju provale u stan istaknutog novinara, i napisao "prijedloge za poboljšanje" nakon ubistva koje su naručili Rusi u Njemačkoj.
Thomas Riegler, istoričar i stručnjak za špijunažu povezan s austrijskim Centrom za obavještajne, propagandne i sigurnosne studije, rekao je da slučaj ima "potencijal za jednu od najvećih priča o špijunaži u novijoj austrijskoj istoriji".
"Slučaj je poseban s obzirom na njegovu međunarodnu dimenziju i činjenicu da se ne radi samo o špijunaži nego i o infiltraciji u austrijski politički sistem i slabljenju sigurnosti zemlje", rekao je.
Ott, bivši policijski službenik, bio je obavještajac u Turskoj i Italiji od 2001. do 2012. prije nego što je prešao na upravljanje tajnim agentima u austrijskoj sada već nepostojećoj domaćoj obavještajnoj agenciji BVT.
Suspendovan je iz BVT-a 2017. kada su se prvi put pojavile optužbe da bi mogao špijunirati za Rusiju, ali je sljedeće godine premješten da radi za austrijsku policijsku akademiju. Suspendovan je 2021. do daljnje istrage o njegovim navodnim vezama s Rusijom i odveden u pritvor. Vlasti su zaključile da su dokazi nedovoljni i pustile su ga otprilike četiri sedmice kasnije.
Ott je u BVT-u služio pod Martinom Weissom, bivšim šefom austrijskih obavještajnih operacija. Tužioci su tvrdili da su Ott i Weiss "bliski prijatelji".
U nalogu za hapšenje navodi se da je Weiss počeo raditi za Marsaleka i Wirecard nakon što je napustio obavještajnu agenciju 2018., te da je naloge Marsaleka i ruskih operativaca prenosio Ottu. Prema nalogu za hapšenje, Marsalek je u tekstualnoj poruci rekao da je pomogao "evakuisati" Weissa u Dubai.
Pročitajte i ovo: Ruski diplomata izbačen iz EU zbog navodne špijunaže je OEBS-ov posmatrač na izborima u SrbijiDok su se tvrdnje da je Ott tražio informacije za Rusiju prvi put pojavile 2017., britanska obavještajna služba nedavno je Austriji dala značajne nove informacije.
Pet bugarskih državljana koji su navodno radili kao dio mreže s Marsalekom uhapšeni su prošle godine u Britaniji, a još jedan u februaru ove godine. Prema nalogu za hapšenje Otta, chat poruke između Marsaleka i jednog od osumnjičenih u tom slučaju, Orlina Rousseva, koje je zaplijenila britanska obavještajna agencija MI5, upućuju na daljnje operacije Marsaleka i njegovih austrijskih pomagača.
Samo pet sedmica nakon što je Ott pušten iz pritvora 2021., tužitelji kažu da je tražio adresu bugarskog istraživačkog novinara Christa Grozeva u Beču i dostavio je Marsaleku. Kažu da je Marsalek kasnije naručio tim da provali u Grozevov stan i ukrade laptop i USB stick.
Grozev, koji je ušao u trag ruskim oficirima navodno umiješanim u trovanje bivšeg ruskog obavještajca Sergeja Skripala 2018. i čelnika ruske opozicije Alekseja Navaljnog 2020., preselio se iz Beča prošle godine nakon što su mu austrijske vlasti rekle da više ne mogu garantovati njegovu sigurnost.
Špijuniranje evropskih građana za Moskvu
Odbjegli operativni direktor Wirecarda Jan Marsalek koristio je kompromitirane obavještajne službenike u Beču za špijuniranje evropskih građana i planiranje provala i ubistava od strane elitnih ruskih odreda. Također je, prema pisanju Financial Timesa, nabavio vrhunski kriptografski stroj NATO-a i prokrijumčario ukradene telefone viših austrijskih državnih službenika u Moskvu.
Optužbe, temeljene na novim dokazima koje je dobila britanska obavještajna služba, sadržane su u nalogu austrijske policije za hapšenje bivšeg zvaničnika austrijske policije i obavještajne službe Egista Otta.
To su, ukazuje list, najopsežnije službene optužbe do danas da 44-godišnji Marsalek nije bio kompromitovan samo od strane Rusije, već je možda bio jedan od najmoćnijih evropskih obavještajnih resursa Kremlja.
Jan Marsalek osumnjičen za prijevaru, snimila policija Minhena, Njemačka
Otkrića povećavaju zabrinutost da se Wirecard, kompanija za obradu plaćanja koja je nekad bila miljenica evropske fintech scene prije nego što ju je Financial Times razotkrio kao prijevaru, godinama koristi kao finansijska mreža u sjeni za plaćanje i omogućavanje ruskih tajnih operacija izvan otkrivanja sigurnosnih službi NATO-a.
Marsalekove mračne veze s Rusijom i sumnje triju evropskih obavještajnih agencija da je ruski špijun prvi je otkrio Financial Times 2020., nedugo nakon Wirecardova kolapsa.
Daljnji detalji o Marsalekovim vezama s Moskvom, gdje sada živi, nakon što je pobjegao iz Evrope uz pomoć svoje austrijske mreže, polako su se pojavili tokom proteklih nekoliko godina dok su istražitelji i novinari proučavali ostatke Wirecarde.
Nalog protiv nedavno uhapšenog Otta sadrži značajne nove informacije i ukazuje na to da je Austrija, zemlja s dubokim vezama s Moskvom, popustljivim zakonima o špijunaži i političkim establišmentom koji je proteklih godina progonjen korupcijom i skandalima, bila u srcu Marsalekove operativne mreže.
Austrijska ministrica pravosuđa, Alma Zadić iz Zelene stranke, obećala je početkom aprila da će hitno preispitati austrijski zakon o špijunaži kao odgovor na otkrića.
Rasprava o promjeni austrijskih zakona o špijuniranju, koji dopuštaju stranim agentima da djeluju na slobodi u zemlji, pod uslovom da ne špijuniraju samu austrijsku državu, već se otegla mjesecima, međutim, zakon još nije predložen uprkos sve većem pritisku saveznika i opozicionih političara.
Kao rezultat toga, Beč je jedno od glavnih evropskih centara političke špijunaže, ističe list ukazujući na procjene zapadnih zvaničnika da je jedna trećina od 180 akreditiranih ruskih diplomata koji su ondje stacionirani tajni obavještajni agenti.
Optužbe protiv krajnje desnice
Otkrića nakon Ottova hapšenja osvježila su optužbe protiv krajnje desne Slobodarske stranke (FPO) (Freedom Party), koja trenutno vodi u anketama uoči parlamentarnih izbora koji se očekuju u septembru.
Nakon njegovog hapšenja, ukazuje Reuters, obje vladajuće stranke optužile su čelnika FPO-a Herberta Kickla, ministra unutrašnjih poslova od 2017. do 2019., da je kriv za propuste u sigurnosnom aparatu.
"Imamo potencijalnu infiltraciju ruskih agenata u naše tajne službe. To je vrlo, vrlo ozbiljno i Slobodarska stranka i... Kickl direktno su povezani s tim", rekla je čelnica Zelenih u parlamentu Sigrid Maurer novinarima.
Njena stranka optužila je Slobodarsku stranku (FPO) da djeluje kao "produžena ruka Rusije" u Austriji.
FPO je zauzeo proruski stav, protiveći se sankcijama koje je Eropska unija (EU) nametnutnula Moskvi zbog njene invazije na Ukrajinu. Pod prethodnim vođom, također je sklopila sporazum o saradnji sa strankom Jedinstvena Rusija Vladimira Putina.
Kickl negira da je proruski orijentisan i kaže da njegova stranka brani austrijsku neutralnost. FPO je odbacio sve optužbe koje uključuju Marsaleka.
Špijunsko gnijezdo
Hapšenje bivšeg austrijskog obavještajca pod sumnjom da je špijunirao za Rusiju stavilo je u centar pažnje Beč kao špijunsko gnijezdo u novoj eri sukoba između Istoka i Zapada, ocjenjuje agencija France-Presse (AFP) dodajući da je glavni grad Austrije dugo bio žarište špijunskih aktivnosti tokom Hladnog rata.
Kancelar Karl Nehammer je prošle sedmice pozvao na pojačanu sigurnost, sazvavši sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost u utorak, 7. aprila kako bi se "procijenila i razjasnila sigurnosna situacija" nakon "ozbiljnih optužbi" protiv Egista Otta kojeg je AFP kontaktirao prije hapšenja kada je negirao da je špijunirao za Rusiju.
Dok ruski predsjednik Vladimir Putin više od dvije godine vodi rat protiv Ukrajine, u Beču i dalje djeluju "krtice", tvrdi izvor blizak austrijskim obavještajnim službama s kojim je razgovarao AFP.
Alpska zemlja od devet miliona stanovnika (i domaćin brojnim agencijama UN-a), tradicionalno je sebe vidjela kao most između Istoka i Zapada, ali je bila poznata po prijatnim odnosima s Rusijom prije invazije na Ukrajinu 2022. i svojim labavim zakonima o špijuniranju.
"Decenijama smo bili previše prijateljski raspoloženi prema Putinu", rekao je za AFP istoričar i stručnjak za obavještajne službe Siegfried Beer.
Beer je također podsjetio na "slabu" austrijsku obavještajnu službu s regrutima iz policijskih i vojnih redova, a ne s elitnih univerziteta. Procijenio je da u Beču, koji je "omiljeno mjesto" zbog visoke kvalitete života, ima oko 7.000 stranih agenata.