Borba sa rakom dojke još je teža u lavirintu makedonskog zdravstva

Kada je makedonskoj glumici Vesni Petruševskoj ovog aprila dijagnostikovan rak dojke, ni sekunde se nije dvoumila da javno govori o bolesti.

Zbog toga je 6. oktobra na svom Instagram nalogu objavila fotografiju ožiljka nakon uklanjanja dojke.

"Svi želimo da vidimo lijepu hranu, lijep život na društvenim mrežama... Ovo je život bez filtera. Priča je prilično okrutna, a javnost nema dovoljno svijesti o ovom problemu", kaže Petruševska za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Rak dojke kod žena u Sjevernoj Makedoniji najčešći je uzrok smrti od svih vrsta raka već 13 godina, navodi Institut za javno zdravlje.

Petruševska je prvu operaciju obavila na državnoj Klinici za torakalnu hirurgiju, u dodatnom terminu i kod hirurga.

Fotografija Vesne Petruševske koju je objavila nakon operacije raka dojke, 6. oktobra 2024.

Doktori specijalisti u Sjevernoj Makedoniji po zakonu imaju mogućnost da rade i van radnog vremena ako nemaju redovnih pregleda, a pacijent dodatno plaća angažman hirurškog tima.

"Čim sam dobila dijagnozu, zamolila sam prijatelja za pomoć. Imala sam izuzetnog hirurga kod kojeg sam došla po preporuci, a ne preko termina. I ne opravdavam ovaj pristup. Međutim, kada je riječ o vlastitom životu, ne vjerujem da će svi ići po ustaljenoj proceduri", kaže Petruševska.

Drugu operaciju obavila je u privatnoj klinici, jer "birokratija na šalterima ubija".

Kaže da iskreno saosjeća sa ženama koje ne mogu platiti visoke troškove privatnih pregleda.

U privatnim bolnicama u Skoplju operacija jedne dojke iznosi 100.000 denara pa naviše (više od 1.600 eura), u zavisnosti od složenosti intervencije i koliko će pacijent da ostane u bolnici.

Osnovni ultrazvuk i mamografija koštaju po oko 6.000 denara (oko 100 eura), bez dodatnih analiza. U privatnim laboratorijama cijena je nešto niža, oko 3.000 denara (oko 50 eura).

"Prije ću da dobijem vizu za Ameriku nego termin za mamografiju i ultrazvuk u državnoj bolnici. Međutim, cijena kompletnog pregleda u privatnoj ordinaciji je veća od moje mjesečne plate", ističe Vesna Petruševska.

Ovi iznosi su nedostižni za mnoge pacijentice u Sjevernoj Makedoniji, u kojoj je prosječna plata oko 41.000 denara (oko 660 eura), podaci su Državnog zavoda za statistiku.

To je gotovo najniža prosječna plata na Zapadnom Balkanu i na dnu je evropskog prosjeka.

Prema podacima Unije sindikata, primanja 22.000 radnika su gotovo dvostruko niža od prosjeka – 22.567 denara (oko 365 eura).

U lavirintu

U slučaju glumice Petruševske, od dijagnoze do druge operacije prošlo je 20 dana.

To je brzo u odnosu na ono kroz šta prolaze brojne druge pacijentice koje mjesecima čekaju na termine za preglede i dijagnostiku u ustanovama državnog zdravstva.

Na preglede je čekala i Elizabeta Ristovska (42) iz Skoplja. Za ultrazvuk dojke se zakazala u julu, a termin snimanja je bio 20. septembra u skopskoj Gradskoj opštoj bolnici "Sveti Naum Ohridski".

Elizabeta Ristovska, pacijentkica iz Skoplja

"Tri kredita sam podigla u tri godine kako bih mogla da se liječim. U tim danima borbe za život nemamo termin za CT pregled, za magnet, a mjesecima se čeka na PET sken", upozorava Ristovska.

Na sken kostiju čekala je četiri mjeseca.

Kako do pregleda

U Sjevernoj Makedoniji, uprkos statistici da je u 2023. godini gotovo svaki dan jedna žena umrla od raka dojke, u ustanovama državnog zdravstva nema dovoljno termina za ultrazvuk i mamografiju.

Ministarstvo zdravlja za Radio Slobodna Evropa je navelo da je, od početka 2024. godine do sada, urađeno 11.676 pregleda ultrazvuka i 6.693 mamografije.

Međutim, iz ministarstva nisu odgovorili na pitanje koliko pacijentica čeka na termin za ultrazvuk i mamografiju, te koliko je prosječno vrijeme čekanja.

Prije otprilike godinu dana, vlasti sektora zdravstva su promijenile način upućivanja pacijenata za ovu dijagnostiku.

Prije je porodični ljekar unosio pacijenta u sistem "Moj termin" i termin bi odmah bio vidljiv. Sada, doktor nema uvid kada će se snimanje obaviti.

Ljekar zakazuje termin, a pacijent dobiva SMS poruku kada da se javi na pregled. A koliko dugo će na njega da čeka – nije poznato.

Drugi način zakazivanja termina je putem Programa skrininga raka dojke, koji je Sjeverna Makedonija uvela 2015. godine.

Preporuka je da sve žene između 40 i 69 godina urade mamografiju jednom svake dvije godine. Pacijenticama sa povećanim rizikom preporučuje se mamografija jednom godišnje.

Mamografija (na fotografiji) je radiološka metoda rendgenskog pregleda uglavnom ženskih dojki, rjeđe i muških prsa

Žene same putem online-a mogu da zakažu pregled, ističu zvaničnici sektora zdravstva.

Skrining se može obaviti u 14 zdravstvenih ustanova. Od početka 2024. godine do sada pregledane su 9.152 žene, navodi ministarstvo za Radio Slobodna Evropa.

Nema podataka koliko je u sistemu prijavljenih pacijentica i koliko njih čeka na skrining.

'Situacija koja iscrpljuje'

Međutim, za pacijentice i njihove porodične doktore, oba načina zakazivanja su netransparentna i komplikovana.

Zbog toga su mnoge žene prinuđene da propuštaju preglede koji bi im mogli spasiti život, kaže specijalista porodične medicine u privatnoj zdravstvenoj ustanovi "Porodično zdravlje", Iva Zdraevska-Pandelieva.

Ona je nedavno primila pacijenticu koja je imala promjene na dojci, te ju je uvela u sistem. Pacijentica, pak, nije željela da čeka i platila je privatni ultrazvučni pregled.

I dok se oporavljala od operacije u privatnoj bolnici, u državnoj bolnici još nije ni dobila termin za ultrazvuk.

"Situacija nas iscrpljuje, ne možete pregled da obavite golim rukama. Ultrazvuk je osnovna dijagnostička metoda. Ako toga nema, uzalud pričamo o samopregledima i obrazovanju žena. Vidite promjene na dojci, a pacijentici ne možete pomoći", ističe Zdravevska-Pandelieva za Radio Slobodna Evropa.

Problem posebno pogađa novodijagnostikovane pacijentice, objašnjava Ana Marjanović iz grupe "Leptirići" i udruženja "Hema-Onco", koji okupljaju žene oboljele od raka dojke.

"Možda je 70 posto olakšano aktuelnim pacijenticama, ali za ostale je vrlo komplikovano. Prevencija je trenutno svedena na nulu. Zdravstvene vlasti kažu da je jednostavnije sa programom skrininga, ali realnost pokazuje da nije tako", ocjenjuje Marjanović za Radio Slobodna Evropa.

Zato Božanka Koseva-Karakoleva, 59-godišnja penzionisana knjigovođa iz Đevđelije, magnetnu i kompjuterizovanu tomografiju radi u Solunu, u susjednoj Grčkoj.

Ne samo zato što je Đevđelija bliža Solunu nego Skoplju, već i zato što su cijene ovih pregleda u grčkim bolnicama niže od onih u privatnim makedonskim bolnicama.

"Kada se kancerogene ćelije pojave na više mjesta u tijelu, ne možete čekati ni dvije sedmice, a kamoli dva-tri mjeseca. Onkolog mi kaže da uradim brzi skrining. Brzi znači – idi privatno. I ja sam digla ruke od snimanja kod nas (u Sjevernoj Makedoniji)", kaže Božanka Koseva-Karakoleva za Radio Slobodna Evropa.

Za magnetnu rezonancu abdomena u Grčkoj platila je oko 8.500 denara (oko 140 eura). Isti pregled u Sjevernoj Makedoniji koštao bi duplo više, oko 18.000 denara (oko 290 eura).

Broj umrlih i novooboljelih u porastu

"Ružičasti oktobar", mjesec posvećen podizanju svijesti o raku dojke, Sjeverna Makedonija je dočekala poraznom statistikom.

Brojke govore da broj umrlih, kao i novooboljelih od raka, nezaustavljivo raste iz godine u godinu.

Prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o smrtnosti od raka dojke 2010. -2022., 310 žena je umrlo u 2010. godini. Dvanaest godina kasnije, ovaj broj se popeo na 356.

"Tokom analiziranog perioda, primjećuje se trend porasta broja žena umrlih od raka dojke", navodi se u izvještaju makedonskog Instituta za javno zdravlje.

Odnosno, skoro svakog dana u godini jedna žena umire od bolesti za koju doktori kažu da je u velikom postotku izlječiva ako se otkrije na vrijeme.

I broj novooboljelih se povećao 2017. - 2023. godine.

U 2023. godini najveći broj pacijentica koje su zatražile pomoć na Klinici za onkologiju imale su rak dojke – ukupno 1.007 pacijentica.

Umjetna inteligencija ubrzava otkrivanje raka dojke i Parkinsona

Direktor Klinike za onkologiju Igor Stojkovski kaže da je zabilježen porast broja oboljelih od raka dojke u Sjevernoj Makedoniji, ali i u svijetu.

"Ne postoji faktor zašto je to tako, to nije jedan razlog, već kombinacija više faktora. Incidencija se povećava sa godinama starosti populacije, načinom života i navikama. Tu je i svjesnost samih pacijenata na samopreglede", kaže Stojkovski za Radio Slobodna Evropa.

On kaže da rano otkrivanje treba da rade porodični ljekari, a donekle i sekundarna zdravstvena zaštita. Do dolaska na Kliniku za onkologiju pacijenti su u poodmakloj fazi bolesti, spremni za hemoterapiju ili radioterapiju.

"Kod nas ne postoje liste čekanja za terapiju, dostupna je sva savremena terapija. Do Nove godine trebalo bi da se snabdijemo lijekovima", kaže Stojkovski.

Novi pacijenti, stari problemi

Međutim, na Pozitivnoj listi lijekova, koju su makedonske vlasti ažurirale u septembru, nakon deset godina zastoja, nije stavljen nijedan onkološki lijek.

Vlasti zdravstvenog sektora takvu mogućnost najavljuju poslije Nove godine.

Nema razrješenja afere o navodnoj preprodaji skupih onkoloških lijekova sa Klinike za onkologiju, za koju je Državno tužilaštvo prije deset mjeseci otvorilo istragu o zloupotrebama vrijednim 30 miliona eura.

Za prevaru su osumnjičena dva bivša direktora i tri ljekara.

Uprkos skandalu, Klinika za onkologiju u Skoplju jedina je stručna ustanova koja brine o oboljelima od raka u cijeloj zemlji. Tri regionalna onkološka centra u Štipu, Bitolju i Tetovu nisu zaživjela u punom kapacitetu.

Razlog je nedostatak onkologa i radiologa, a negdje i potrebnih aparata.

Na Odjeljenju za rak dojke Klinike za onkologiju radi 7-8 specijalista. Godišnje imaju oko 4.700 pacijenata, odnosno 400 pacijenata mjesečno po ljekaru.

Birokratija, nedostatak ljekara i termina otežavaju put do rane dijagnoze.

"Budimo alarm za rano otkrivanje raka. Međutim, program skrininga još nije u funkciji, nema termina. Pokušavamo riješiti taj problem jer što se bolest ranije uoči, veće su šanse za izlječenje", ističe predsjednica udruženja pacijenata "Ezra", Emanuela Dodeva.

Ministarstvo zdravlja je 14. oktobra započelo državnu kampanju pod motom "Oktobarski ružičasti karavan – prevencija je najbolja zaštita".

Do kraja oktobra u nekoliko gradova bit će održane tribine koje će voditi ljekari specijalisti iz Komisije za skrining raka dojke.

Međutim, alarmi ne znače mnogo pacijentima koji čekaju na termine, a upitno je da li će ih uopšte dobiti.

"Bitka protiv bolesti treba da bude ružičasta u realnosti, a ne samo u praznim obećanjima, u trkama i lažnim osmjesima", kaže pacijentica Elizabeta Ristovska, s nadom da će sljedeći termin za praćenje njene bolesti doći ranije.