Sjedinjene Američke Države (SAD) pozvale su na nastavak dijaloga Skoplja i Sofije, saopštio je Stejt department, nakon što je novozabrana makedonska predsjednica Gordana Siljanovska-Davkova polažući zakletvu za državu upotrijebila ime "Makedonija", bez sufiksa "Sjeverna".
"Ohrabrujemo nastavak dijaloga između Sjeverne Makedonije i Bugarske, u okviru zajedničkih obaveza za buduće punopravno članstvo Sjeverne Makedonije u EU", poručili su iz Stejt department 13. maja.
Prespanski sporazum, kojim je službenom nazivu države dodano "Sjeverna", potpisan je 17. juna 2018, a postigle su ga vlade koje su vodili bivši premijeri Grčke i Sjeverne Makedonije Aleksis Cipras (Alexis Tsipras) iz partije Siriza i Zoran Zaev iz Saveza socijaldemokrata Makedonije (SDSM).
Nakon izbora u Sjevernoj Makedoniji prošle sedmice, SDSM je otišao u opoziciju. Vlast je poslije sedam godina ponovo dobila desničarska partija VMRO-DPMNE koja sada pregovara sa albanskim blokom stranaka "Vredi" ("Vlen") o formiranju nove makedonske vlade.
Dok pregovaraju o novom makedonskoj vladi, očekuju nove momente u odnosima Skoplja i Sofije parlamentarnih izbora u Bugarskoj u junu.
Zbog toga u "Vredi" kalkulišu sa rokom od šest, najkasnije devet mjeseci (nakon Nove godine) da se sastave ustavne izmjene, najvažnije pitanje koje treba riješiti da bi Sjeverna Makedonija nastavila put ka Evropskoj uniji (EU).
Ali dvije koalicije imaju različite poglede na ovo pitanje.
ime države po 'ličnom opredjeljenju' Nova predsjednica i VMRO-DPMNE se ne odriču 'Makedonije'VMRO-DPMNE je u predizbornoj kampanji bio protiv promjene Ustava "pod bugarskim diktatom", dok iz"Vredi" kažu da su oni garancija da će se ustavne promjene dogoditi.
"Odložena primjena ustavnih amandmana je validna alternativa koja je u cjelosti u skladu sa dosadašnjom praksom svih država, koje prije samog čina pristupanja u punopravno članstvo obično prave neophodne ili uslovne ustavne izmjene, ili u toj fazi one stupaju na snagu", piše u programu VMRO-DPMNE.
Lider VMRO-DPMNE Hristijan Mickoski rekao je odmah nakon izbora da će sačekati izbor nove vlade u Sofiji.
"To je već odlučeno, ustavni amandmani će biti prvi prioritet nove vlade. Još prije formiranja radnih grupa, koalicije su se dogovorile oko roka u kojem treba usvojiti ustavne amandmane", rekao je Baškim Hasani, šef izbornog štaba koalicije "Vredi" za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Taravari: Pomoći će i fasilitatori iz EU
Prvo treba formirati novu Vladu Sjeverne Makedonije, zatim u Bugarskoj, gdje će u junu biti parlamentarni izbori i na kraju izbori za Evropski parlament, također zakazani za jun. Kada se sve to završi, VMRO-DPMNE i "Vredi" će sumirati kako dalje sa ustavnim amandmanima.
Arben Taravari, koji je bio predsjednički kandidat "Vredi", najavio je da će, ukoliko nakon Nove godine ne budu usvojeni ustavni amandmani, preispitati svoje učešće u budućoj vladi.
Taravari je u intervjuu za televiziju Telma rekao da i VMRO-DPMNE ima volju da se problem riješi i da počnu pregovori. On je istakao da postoje predlozi obje strane za evropski put države, ali i sugestije međunarodnih eksperata za koje se nada da će u narednom periodu biti veoma aktivni između Skoplja i Sofije.
"Evropski put Makedonije je da se promijeni Ustav, da se naprave određene ustavne promjene. Ostavili smo da razgovaramo još jednom jer u junu imamo izbore u Bugarskoj, da vidimo da li ćemo imati stabilnu vladu u Bugarskoj, što je veoma važno za budućnost. Imamo i fasilitatore koji će pomoći tokom ovog perioda... Ima i fasilitatora iz EU", rekao je Taravari u intervjuu za Telmu 13. maja.
Arben Taravari (na fotografiji iz marta 2024), koji je bio predsjednički kandidat "Vredi", najavio je da će, ukoliko nakon Nove godine ne budu usvojeni ustavni amandmani, preispitati svoje učešće u budućoj vladi.
Portal "Nezavisni" je objavio da se radi o Belgijancu Piteru Vanhojteu (Peter Vanhoutte), koji je na inicijativu belgijskog predsjedništva Unijom dobio mandat da bude posrednik i fasilitator bugarsko-makedonskog spora, odnosn da sprovede projekat sa kojim će se otvoriti put za ustavne izmjene i obezbijediti garancije da na putu Sjeverne Makedonije do članstva više neće biti kamena spoticanja iz Bugarske ili novih problema.
"Moj glavni cilj biće da osiguram da proces pristupanja Makedonije u EU više neće biti blokiran", najavio je Vanhojte u izjavi za "Nezavisni", uz poruku da je "otvoren za sve opcije, saslušaće sve zahtjeve i pokušaće da pronađe rješenja."
Radne grupe dvije koalicije održaće 15. maja prvi sastanak u pregovorima za moguću zajedničku vladu, nakon što se sa Hristijan Mickoski, mandatar i predsjednik VMRO-DPMNE, sastao sa liderima stranaka iz koalicije "Vredi".
VMRO-DPMNE je saopštila da će se saradnja zasnivati na tri postulata - evropskim integracijama, ubrzanom ekonomskom razvoju, borbi protiv kriminala i korupcije i vladavini prava.
reakcije iz eu i grčke
EU žali što predsednica Severne Makedonije nije upotrebila ustavno ime zemlje tokom polaganja zakletveMicotakis: Atina više ne toleriše 'propuste' iz SkopljaOcjene bugarskih analitičara
Uz naslove da su nacionalisti preuzeli vlast u Sjevernoj Makedoniji uz antievropsku i antibugarsku kampanju, mediji u Bugarskoj su javili su o pobjedi VMRO-DPMNE na parlamentarnim izborima u Sjevernoj Makedoniji 8. maja.
Istovremeno, vršilac dužnosti premijera Dimitar Glavčev i predsjednik Rumen Radev najavili su da "Bugarska više neće praviti ustupke Sjevernoj Makedoniji".
Prema riječima Vesele Černeve, direktorke kancelarije Evropskog savjeta za spoljnu politiku u Sofiji, "sve zavisi od toga kakav ton će odlučiti da usvoji vlada u Skoplju ubuduće".
"Napravili su kampanju zasnovanu na negiranju sporazuma sa Grčkom i Bugarskom. Sada se postavlja pitanje da li će u EU željeti da otvore prijedlog za početak pregovora tek nakon izmjena makedonskog Ustava", rekla je Černeva za bugarski servis RSE.
Marko Trošanovski, predsjednik Instituta za demokratiju "Societas Civilis" ne vjeruje da može doći do promjene pregovaračkog okvira sa EU.
"Eventualno nekakve garancije koje bi došle od Evropskog parlamenta bi bile dobre i poželjne, kao i novi zaključci sa narednog Savjeta EU koji bi aludirali da je zloupotreba bilateralnih sporazuma neprihvatljiva. Međutim, i to je teško", rekao je Trošanovski u intervjuu za RSE.
Pročitajte i ovo:
VMRO-DPMNE na vlasti u Sjevernoj Makedoniji nakon sedam godinaGordana Siljanovska-Davkova, profesorka u predsjedničkoj foteljiKako je došlo do ovakve situacije?
Bivši premijeri Sjeverne Makedonije i Bugarske Zoran Zaev i Bojko Borisov potpisali su Sporazum o dobrosusjedstvu 2017. godine.
Sofija je počela da blokira makedonske evropske integracije 2020. godine, prvo insistiranjem na temama vezanim za istoriju i jezik. Kasnije je predsjednik Bugarske Rumen Radev počeo sve jače da insistira i na pravima makedonskih Bugara.
Kako bi se prevazišao spor između Sjeverne Makedonije i Bugarske, EU je ponudila takozvani "francuski prijedlog".
Nakon toga je Sjeverna Makedonija 19. jula 2022. započela pregovore za članstvo u EU, barem formalno. Održana je prva međuvladina konferencija, počeo je skrining, ali nije otvoreno nijedno poglavlje. Pregovori po poglavljima počeće kada Bugari, između ostalih zajednica, budu uključeni u Ustav Makedonije.
Iako je počela sjednica državnog parlamenta za promjene Ustava, najviši pravni akt do sada nije promijenjen da bi se u njega uključili Bugari. Za ustavne izmjene treba da glasa trećina od ukupno 120 poslanika u Sobranju, ali se tome usprotivio VMRO-DPMNE, tada najveća opoziciona stranka.
Sada VMRO-DPMNE formira vladu, kao pobjednička stranka parlamentarnih izborima 8. maja. Koalicija koju je predvodila, "Vaša Makedonija", osvojila je 436.036 glasova, skoro tri puta više od "Koalicije za evropsku budućnost" koju predvodi SDSM, dosadašnja vladajuća stranka.
Zakonski rokovi nalažu da bi Sjeverna Makedonija trebalo da dobije novu vladu do kraja juna. Očekivanja stranaka su da se to može dogoditi i ranije, od 2. do 5. juna.